PRVA POMOĆ -delovati ili ne ????

ZAKLALA SINA POKUŠAVAJUĆI DA GA SPASE

Ponedeljak, 29. Avgust, 2011.|

Autor: Novinske agencije






ZADAR - Majka četvorogodišnjeg dečaka iz Zadara ubila je sina dok je
pokušavala da zareže dušnik kako bi mogao da dođe do vazduha.



Naime, zadarska policija istražuje smrt dečaka koji je u nedelju uveče u
svojoj porodičnoj kući u naselju Bokanjac pronađen mrtav pošto je majka
pokušala da uradi traheotomiju.



Dečak je progutao neki strani predmet, koji mu je zapeo u dušniku.
Majka je pozvala Hitnu pomoć, ali je dok ih je čekala u očaju pokušala
da pomogne sinu tako što je nožem zarezala vrat ispod mesta na kome je
predmet ostao zaglavljen. U trenutku spasavanja, majka i dečak prema
nezvaničnim izvorima na koje se poziva Jutarnji list, bili su sami.



Lekari Hitne zatekli su mrtvo dete, a zatim pozvali policiju, koja je
obavila uviđaj. Portparol zadarske policije izjavio je novinarima da je u
toku istraga o smrti dečaka i da će se više informacija znati posle
obdukcije
------------


Ovo nije prvi i jedini slučaj -mada je možda najbizarniji .
Koliko znamo o prvoj pomoći u stvari ?
Da li treba delovati ako nismo sigurni šta treba uraditi ?
Da li ste nekada nekome pružali prvu pomoć ,da li ste možda kvalifikovani preko nekog kursa i sl?

Strasno!!

Meni je na pamet palo nesto drugo- jedan izuzetno smesan skec, kad sam procitala naslov teme.. ali kad sam procitala tekst, najezila sam se! Bilo bi i vise nego neumesno da ga stavim.

Jadna majka!

Prvo pravilo medicinske struke je -primum non nocere (prvo ne naškoditi )
Gledajući na TV serije tipa "Hitna služba " "Uvod u anatomiju" ljudi misle da je sve to prilično lako ...a u stvari , jedan pogrešan potez može doneti smrt onome kome zelimo pomoći .
Uopšte nije redak slučaj da se nekome slome rebra(koja onda probiju pluća) prilikom davanja veštačkog disanja ili običnog Hajmlih zahvata (primenjuje se kod gušenja hranom )
Kao i sve drugo -treba znati . Ne znamo da vozimo kola , ako znamo gde koja je koja papučica i za šta služi volan .

Nekada je u školama Crveni Krst u okviru nekih predmeta imao poneki čas prve pomoći ,i to uopšte nije loše .
Ja imam vojni VES za četnog bolničara ....no nisam siguran da sam dovoljno kvalifikovan da bih mogao adekvatno reagovati . U par najobičnijih slučajeva je ispalo dobro -ali se ne bih usudio invazivno delovati ,sem u krajnjoj nuždi .
Ipak danas postoje mobilni telefoni i vozila hitne pomoći ...pre bih se odlučio za to ,nego samostalno radio nešto za čega nimalo nisam siguran .
Nekada je dovoljno da nekoga u najboljoj nameri samo pomaknete -pa da mu prekinete kićmenu moždinu . Ako diše...ne dirati.

Joj tajo, na rupe sam se morala nasmejati! Jadna zena.. ccc..

5 mitova o prvoj pomoći...

... i zbog čega su oni pogrešni?


Nikad ne znate kad vam osnove prve pomoći  mogu zatrebati. Prošle godine pisali smo o tome (oživljavanje i pomoć kod gušenja). No, neke stvari ipak nismo u tim člancima "pokrili" – mitove o prvoj pomoći. Naime u nekim slučajevima, zahvaljujući krivoj narodnoj predaji, moguće je da ono što vi znate (kako biste  trebali reagirati) uopće nije ispravno te bi zapravo moglo odmoći unesrećenom.

Zamislimo situaciju – vidite nekoga da se guši ili pak se onesvijesti. Što ćete napraviti?

Velike su šanse da ćete se pokušati sjetiti osnova koje ste kroz život "pokupili". No, je li to vaše znanje točno?

Osvrnimo se na nekoliko relativno čestih situacija u kojima je pomoć potrebna, pa ćete tako usput i naučiti kako pravilno reagirati u pojedinoj situaciji.

1. Nesvjestica

Mit: Staviti glavu unesrećenog između njegovih koljena.

Ispravno: Nesvjestica je način na koji vam tijelo govori da prirodno legnete. Dakle, ako nekog počne hvatati nesvjestica – dozvolite im da legnu. Nemojte ih posjesti jer tako zbilja mogu pasti u nesvijest, a ako im se glava nagne unaprijed mogu prestati i disati. U ovo slučaju preporuča se da polegnete osobu na bok ako je u nesvijesti, a kada priđu svijesti da ih okrenete na leđa i podignete im noge.

2. Opekotine

Mit: namazati ribljom masti, aloe vera gelom ili nečim trećim

Ispravno: Ako se radi o manjoj opekotini riblja mast će pomoći (kao i aloe vera gel). Međutim ako se radi o malo ozbiljnijoj opekotini – najbolji lijek je hladna voda i to dosta vode. U tom slučaju nemojte koristiti nikakve masti, losione ili ulja i ako je odjeća ili nešto drugo priljepljeno za kožu – nemojte to odstranjivati (ostavite to liječnicima). Opečeni dio stavite pod tekuću vodu sok se ne vrati na normalnu temperaturu (desetak minuta), a zatim otiđite na hitnu. Obucite široku odjeću koja ne prianja na ranu.

3. Napadaji

Mit: staviti nešto čvrsto između čeljusti unesrećenog, kako ne bi progutao jezik.

Ispravno: Kad netko ima napadaj, u stvari nije moguće da progutaju svoj vlastiti jezik. Jedino što ćete postići ako krenete prstima stavljati nešto među zube te osobe je da ostanete bez prsta ili da vam ta osoba povrati po ruci. Radije ostavite osobu da "otrpi" napadaju u miru. Zaštitite glavu unesrećenog (jaknom ili vestom) da izbjegne modrice i ogrebotine te spriječite znatiželjne prolaznike koji se žele umiješati.

4. Ozbiljno ozlijeđene osobe u prometnoj nesreći

Mit: Pomaknuti ozlijeđenog od mjesta nesreće

Ispravno: Nemojte osobu micati (pa čak i ako je pri svijesti i može se malo kretati) osim ako to nije prijeko potrebno, jer to potencijalno može imati puno više štete.

Ljudi često misle da bi osobu trebali izvaditi iz automobila, i lijepo ih polegnuti dok hitna ne dođe. Nemojte to činiti, osim ako ne postoji opasnost, primjerice da automobil eksplodira (što je jako rijetko).

5. Gušenje

Mit: Izvedete Heimlichov hvat

Ispravno: Prije nego išta krenete poduzimati – potaknite osobu da se opusti i proba jako kašljati. Problem je u tome što Heimlichov hvat, kada se nestručno napravi, može izazvati još veće probleme. Dakle prvo neka se osoba opusti i proba jako zakašljati, ako to ne uspije polegnite pacijenta preko svojih nogu (kao da mu želite dati po guzi), s glavom i prsima koje vise prema tlu,  i snažno ga udarite između lopatica. Ako niti to ne uspije, a hitna još nije stigla. Isprobajte Heimlichov zahvat, ali se prije uvjerite da ga znate ispravno napraviti. Kako? Pročitajte OVDJE.

Znati osnove prve pomoći može povećati šanse za preživljavanje vaših najbližih li pak potpunih neznanaca. Kao i sa svim ostalim – potrebno je povremeno, da ne biste zaboravili, podsjećati se kako ispravno reagirati u određenim situacijama. Tako ćete znati točno kako najbolje reagirati ako dođe (ne daj Bože) do neke nezgode.

Nadajmo se da vam to neće biti potrebno, ali bolje je biti spreman za sve situacije.
Foto: nursinglife.net