DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 Može li marihuana postati lek?

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2  Sledeći
AutorPoruka
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:25 am

Europljani pomiču granice

Može li marihuana postati lijek i u Hrvatskoj?



Konzumiranje marihuane u Hrvatskoj je zakonom zabranjeno, no realni su izgledi da će se ova biljka, za čiji uzgoj danas slijedi kazneni progon, u dogledno vrijeme naći među ljekovitim supstancama kojima se liječe hrvatski pacijenti.



Naime, dok se cvjetovi biljke kanabis (Cannabis sativa) u strogo medicinske svrhe koriste se već godinama u Nizozemskoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i desetak saveznih država SAD-a, hrvatsko Ministarstvo zdravstva je bez razmišljanja odbilo inicijativu osječke udruge Medicinski kanabis, koja zastupa legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

No, da marihuana može pomoći kod olakšanja tegoba kod specifičnih bolesti pokazala su mnoga klinička ispitivanja, a u šest europskih država upravo je u tijeku procedura odobrenja Sativexa, lijeka na bazi kanabisa, koji služi za ublažavanje grčeva i boli uzrokovanih multiplom sklerozom. Terapeutski učinci primjećeni su i kod povreda kralježničke moždine, mučnina ili kronične neurološke boli, Alzheimerove bolesti te u palijativnom liječenju karcinoma i AIDS-a.



Zbog sve šire primjene lijekova na bazi marihuane u državama Europske unije, i Hrvatska bi, piše Novi list, u skladu s europskom praksom mogla posegnuti za novim načinom liječenja.

Na internetskoj stranici www.medicinski-kanabis.com aktivisti osječke udruge Medicinski kanabis zato prikupljaju medicinsku dokumentaciju pacijenata zainteresiranih za ovakav vid terapije, kako bi svoj zahtjev Ministarstvu potkrijepili još jačim argumentima.

Također, za sve pristaše legalizacije marihuane, valja napomenuti da se marihuana kao lijek uglavnom primjenjuje u obliku tableta ili aplikatora, a ne cigareta, i samo uz recept ili uz liječničku preporuku.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:26 am

Liječnici ga otpisali
Sinu (2) davao marihuanu i pomogao mu pobijediti rak


Očajni otac koji nije mogao gledati kako mu se sin muči od jakih lijekova koje je primao za liječenje teškog tumora na mozgu, odlučio je stvar uzeti u svoje ruke i mališanu dati - marihuanu. Dječak je danas izliječen, i živi normalno kao sva druga djeca.

Naime, malenom Chasu Hydeu iz američke države Montana liječnici su nedugo prije drugog rođendana dijagnosticirali mononukleozu, a potom i teški tumor na mozgu. Uslijedilo je liječenje kemoterapijom od koje se mališan osjećao još gore, odbijao je hranu, a liječnici su shrvane roditelje upozoravali da je izgledno da će mališan podleći bolesti.



No, onda se njegov otac Mike Hyde odlučio uzeti stvar u svoje ruke: potražio je savjet nekih liječnika i potajice sinu kroz sodu za hranjenje dao ulje konoplje, nakon čega je, tvrdi, dječak odmah počeo izgledati bolje. Istodobno je od liječnika zatražio da Cashu prestanu davati koktel lijekova protiv bolova.

"Nije pojeo ni mrvicu 40 dana, i ... bilo je zaista nevjerojatno gledati kako grize komadić sira. Pokazao je da želi živjeti", ispričao je Mike, koji je uvjeren da je upravo zbog ulja kanabisa njegov sin izdržao kemoterapiju. Kazao je i kako je bio prestrašen kad se odlučio dati sinu ulje konoplje, no još stravičniji osjećaj bio bi da je izgubio dijete.

U Montani je legalno uzimati marihuanu u medicinske svrhe, no nije jasno kakvo je pravilo kad su u pitanju djeca-pacijenti, piše Daily Mail.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:27 am

Nesvakidašnja obrana
Optuženik: Marihuanom sam liječio hemoroide



'Koristio sam lijekove koje mi je propisao liječnik, ali ništa nije imalo učinka, pa sam problem pokušao riješiti na ovaj način', kazao je na Županijskom sudu u Zadru 55-godišnji N.R., koji je na sudu završio jer je zasadio stabljiku marihuane.

Optuženi je Sukošanin na sudu iznio krajnje zanimljivu obranu: tvrdi da je marihuanu koristio u terapijske svrhe, odnosno da je od osušenih listova, koje je miješao s maslinovim uljem, pravio smjesu kojom je liječio hemoroide!

Konoplju je posadio, kazao je, kako marihuanu ne bi morao kupovati na ulici jer mu je to s obzirom na njegova primanja bilo preskupo.

Optuženikov odvjetnik Gordan Nižić Sudskom vijeću je pak predao časopis Svjetlost iz travnja ove godine, u kojemu je objavljen razgovor s Rickom Simpsonom, autorom filma Bijeg od lijeka, naslova 'Konoplja, od lijeka protiv raka do održive ekonomije', te još dva članka 'Konoplja-nizozemska priča: Cannabis-legalni lijek' i 'Istraživanja i iskustva s konopljom u Hrvatskoj'.

Nakon kratkog vijećanja suđenje je odgođeno, a optuženi će na iduće ročište morati donijeti svu liječničku dokumentaciju vezanu uz povijest bolesti, probleme i terapije koje je koristio, piše Slobodna Dalmacija.

Zanimljivo je napomenuti da je prije dvije godine Vrhovni sud RH napravio presedan presudivši u korist optuženika koji se branio od sličlnih optužbi, kazavši da mu marihuana pomaže u otklanjanju simptoma PTSP-a.
Danas.hr
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:33 am

Misao javnosti o medicinskom učinku Marihuane počela se javljati tek nedavno, iako se ona upotrebljavala gotovo otkako postoji čovječanstvo.

Marihuana ima tisuće načina na koje se može upotrijebiti u medicinske svrhe. Dok je bila legalna, do 1937 godine, u SAD-u se prodavala kao tonik za smirenje živaca. Ipak, ljudi su koristili Marihuanu davno prije.

Ona se pojavljuje gotovo u svim poznatim knjigama učenjaka i mudraca. Označena je kao jedna od najvažnijih medicinskih tvari, nazvana je „panaceas“ što znači „izliječi sve“.


Početkom našeg stoljeća, zbog naglog porasta upotrebe morfija, aspirina te barbituata opada upotreba kanabisa. Znanstvena se medicina praktički odriče upotrebe kanabisa. Kao rezultat opće hajke na kanabis četrdesetih godina, droga je izbačena iz farmakopeje većine zemalja. U posljednjih desetak/dvadesetak godina neki liječnički krugovi ponovno stavljaju na dnevni red pitanje primjenu kanabisa.

Postoje eksperimentalni dokazi da kanabis povoljno djeluje kao lijek za mnoge bolesti. Lista bolesti na koje Marihuana može djelovati pozitivno uključuje multiplu sklerozu, rak i njegovo liječenje, AIDS i liječenje AIDSA, glaukom, epilepsiju, smirenje grčeva, depresiju, epilepsiju, migrene, astmu, pruritis, nesanice, ozbiljne bolove i smirenje kašlja, te mnoge druge.. Godine 1974. objavljena su prva istraživanja koja ukazuju na antitumorski učinak Marihuane. Isto tako, postoje i izvještaji koji dokazuju uspješnost primjene Marihuane u smirivanju napada epilepsije.

Kod mnogih indikacija propisivao se kanabis namjesto otrovnih opijuma i kloralhidrata. Tadašnji medicinski izvještaji nigdje ne spominju eventualnu toksičnost kanabisa, a nije uočeno ni razvijanje tolerancije (tolerancija kod lijekova je stanje kada lijek na pojedinu osobu ne djeluje, višim ili nižim razmjerima) kod produžene upotrebe.

Kemikalija kanabinol (eng. CanNabinol) može biti upotrijebljena kako bi pomogla ljudima koji pate od nesanice. Druga, kanabidiolna kiselina (eng. Cannabidiolic acid), uzeta iz mladih pupoljka. To je moćno sredstvo za dezinfekciju. Marihuana pomaže ljudima sa kožnim bolestima (npr. herpes). U davnoj prošlosti upotrebljavala se za liječenje bolova, listovi su stavljani u zavoje. Isto tako može biti napravljen opuštajući, ne-psihoaktivni čaj od malih stabljika Marihuane. Jedan od poznatijih učinaka Marihuane je taj, da kontrolira povraćanje i mučninu. Ukoliko rak pokušavamo liječiti kemoterapijom, vrlo je važna stvar da dobro jedemo. Ista je stvar i sa AIDS-om i AZT-om ili Foscavir-om (uzeto iz eng.). Tu se vrlo često postavljaju granice između života i smrti. Pacijenti su shvatili da je Marihuana izrazito dobra u borbi s mučninom, te, iako je ilegalna, mnogi je pacijenti koriste u tu svrhu.

Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je druga vodeća bolest u uzrokovanju sljepoće. Sljepoću uzrokuje nekontrolirani očni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i sprečava ga. Na taj način sprečava sljepoću. Multipla skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada živčane stanice. Marihuana može spriječiti multiplu sklerozu u napredovanju.


Kemoterapija raka
Kemoterapija je jedan od najvažnijih metoda kojima se tretiraju osobe oboljele od raka. Kemoterapija se obavlja u više navrata, svakih nekoliko tjedana, a kemoterapijska sredstva se daju intravenozno. Sredstva koja ljudsko tijelo dobiva kemoterapijom jedna su od najmocnijih i najtoksicnijih kemikalija korištenih u medicini. Te kemikalije napadaju stanice raka, ali istodobno nagrizaju i ubijaju zdrave stanice našeg tijela. Samim time proizvode strašno neugodne i opasne popratne pojave. Sredstva koja se najcešce koriste u kemoterapiji su: cisplatin (Platinol), doksorubicin (Adriamycin), ciklofosfamid (Cytoxan), ifosfamid (Ifex) i derivati nitrogen-mustarda. Kemikalija cisplatin može uzrokovati gluhocu ili poremecaj rada bubrega. Ifosfamid može izazvati krvarenje i podljeve, ciklofosfamid oslabljuje imunitet, doksorubicin može uništiti srcani mišic. Derivati nitrogen-mustarda zbog svoje toksicnosti toliko razjedaju kožu ili bilo koje drugo tkivo s kojim budu u doticaju. Pogledajte samo sva ova imena kemikalija. Pokušajte ih samo izgovoriti, shvatiti cete koliko zastrašujuce djeluju.

Zamislite sada kako zaista zastrašujuce djeluju na ljude u kojima se nalaze. Kao što smo naveli, kemikalije se daju covjeku intravenozno. Ukoliko kemikalija procuri kroz iglu ili igla isklizne iz vene i pogodi tkivo, pacijent može izgubiti mogucnost uporabe ruke. Sjetite se samo ispadanja kose. Vecina tih lijekova uzrokuje gubitak kose. Isto tako, svaki od tih lijekova može uzrokovati drugaciju vrstu raka dok lijeci izvornu bolest. Ukoliko pogrešno doziramo lijek, riskiramo pacijentov rad bubrega, srca ili njegovo disanje. Ipak, ukoliko cemo gledati na najrazornije popratne pojave, to su gubitak teka i mucnina, te povracanje. Zamislite neprestano dizanje želuca koje traje satima, cak i danima nakon tretmana, nakon cega slijede ucestale mucnine. Prilikom povracanja mogu se dogoditi užasne stvari poput razdiranja jednjaka ili lomljave kosti. U pacijenata se javlja osjecaj gubitka kontrole nad stvarima. Taj osjecaj može biti razoran ukoliko gledamo psihicko stanje bolesnika. Isto tako, vecina pacijenata uopce ne jede jer ne mogu podnijeti pogled na hranu ili osjetiti njen miris. To uzrokuje gubitak težine i snage te volja za životom strahovito opada. Pacijentova volja opada svakim sljedecim tretmanom.

Ne volja za odlazak na tretman vec volja za život. Postoje pacijenti koji refleksno povracaju kada samo pomisle na bolnicu i bolnicko osoblje, te sve one preparate. Mnogim se pacijentima popratne pojave kemoterapije cine užasnijima od samoga raka. Tu se javlja prekid kemoterapije jer pacijenti žele svoj život natrag. Iako to za vecinu ljudi znaci smrt, oni inzistiraju na prekidu kemoterapije, samo žele živjeti ostatak svojeg života. Maleni ostatak. Ipak, mnogi pacijenti pronalaze olakšanje u standardnim antiemeticima, lijekovima protiv mucnina, kao što su proklorperazina (Compazina) ili ondansetrona (Zofrana) i granisetrona (Kytrila). Ipak, u nekim slucajevima kemoterapija i psihicko stanje bolesnika uzrokuje da lijekovi uopce ne djeluju ili prestanu djelovati nakon nekog vremena. Zofran se smatra trenutno najdjelotvornijim od standardnih antiemetika, no cesto ga se mora davati po nekoliko sati intravenoznim dripom, dok pacijent leži u bolnickom krevetu. Taj tretman stoji nekoliko stotina dolara. Samo jedan tretman. Što je sa ljudima koji si to ne mogu priuštiti? Razliciti istraživacki programi i njihovi rezultati ukazuju da Marihuana može biti izrazito djelotvorna zamjena za standardne lijekove. U jednoj studiji provedenoj na pedeset šest pacijenata kojima standardni antiemetici nisu pomagali, 78% ih se oslobodilo simptoma kada bi popušili Marihuanu.

Poznat je slucaj o osamnaestogodišnjem mladicu iz Houstona oboljelom od leukemije, koji je pružao sve veci otpor kemoterapiji raka jer više nije mogao podnositi mucninu i povracanje. Lijecnicima i obitelji bilo ga je sve teže nagovoriti da uzme lijek o kojem mu je ovisio život. Zamislite koliko je muke potrebno osamnaestogodišnjaku da izgubi volju za životom. Ipak, jednog dana na opce iznenadenje svih mladic se složio s uzimanjem lijekova i od tada nije pružao otpor kemoterapiji. Priznao je da je pušio Marihuanu dvadeset minuta prije svake terapije. Marihuana je eliminirala svaki poriv na povracanje, pa cak i najblažu naznaku mucnine. Ovo je bilo spomenuto u literaturi 19. stoljeca. Jednom je malenom djecaku dijagnosticirana akutna limfaticna leukemija u julu 1967. godine. Nadam se da mi autor knjige iz koje izvlacim podatke nece ovo zamjeriti. Taj mali djecak tada je imao deset godina. Prvih nekoliko godina dobro je podnosio terapiju u bolnici. Isto tako, podnosio je ostanke u bolnici. No 1971. godine poceo je uzimati prvi od lijekova koji izazivaju tešku mucninu. Djecak je bio jedan od pacijenata koji nije mogao kontrolirati anti-reakcije na lijekove. Povracao bi kratko vrijeme nakon tretmana i nastavio bi imati porive mnogo sati poslije. Jednom je njegova majka predložila njegovom ocu da djetetu daju malo Marihuane. Otac se nije složio zbog protuzakonitosti i drugih cimbenika.

Ipak, jednog dana otac se iznenadio kada je došao u posjetu djecaku, neposredno prije kemoterapije. Majka i djecak bili su, za razliku od uobicajenih situacija pred kemoterapiju, potpuno opušteni. Cak su se i šalili na ocev racun. Kasnije su mu odali tajnu. Tog jutra su na putu prema klinici nabavili su malo Marihuane od prijatelja. Kada je otac vidio koliko je dobro njegovu sinu, uslijedilo je olakšanje. Niti se bunio dok su mu davali lijek, niti je uslijedila ikakva mucnina i povracanje. Na putu kuci bio je gladan, a naveo sam maloprije kako kemoterapija ubija volju za gladi. Došavši doma, zapoceo je svoje uobicajene aktivnosti umjesto da ode u krevet, što je bio uobicajen postupak prije nego je otkrio Marihuanu. Roditelji nisu mogli vjerovati. Otac više nije zabranjivao sinu da puši marihuanu, što je objasnio i doktorima. Tako se desilo da se doktor koji se brinuo o Dannyjevoj terapiji sam uvjerio u korisnost Marihuane. Djecak je doživio i proživio posljednju godinu svojeg života koristeci Marihuanu prije svake kemoterapije, što mu je zaista olakšalo tu posljednju godinu.

Doktor je zamolio oca (koji je i sam bio doktor) da mu se pridruži u pisanju izvještaja glavnom doktoru, kojeg je to zainteresiralo da provede prvi klinicki pokus o uporabi kanabisa u kemoterapiji raka. Izraelski su istraživaci prije desetak godina otkrili da je još jedan kanabinoid, delta-8-THC, srodnik delta-9-THC s manjim psihoaktivnim potencijalom, efikasno sprijecio mucnine i povracanja u osmero djece izmedu tri i petnaest godina koja su patila od razlicitih hematoloških (krvnih) vrsta raka. Za vrijeme kemoterapije, delta-8-THC bio je u potpunosti djelotvoran uz zanemarive popratne pojave. Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je druga vodeca bolest u uzrokovanju sljepoce. Sljepocu uzrokuje nekontrolirani ocni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i sprecava ga. Na taj nacin sprecava sljepocu. Ocna jabucica mora biti savršeno okrugla kako bi pravilno foukusirala svjetlost na mrežnicu. Njen oblik se održava pritiskom unutrašnje tekucine, ocne vodice. Ukoliko se desi da oko proizvodi previše tekucine ili su kanali kroz koje ta tekucina ide zacepljeni, raste tlak koji može oštetiti ocni živac, koji prenosi podražaj iz oka u mozak. Glaukom napada 1.5 posto populacije u dobi od pedeset godina i oko 5 posto u dobi od sedamdeset godina. Gotovo 13.5 miliona ljudi u svijetu pati od poremecaja glaukoma, a zastrašujuc je podatak da svake godine od njega oslijepi 80 000 ljudi samo iz Amerike (u Americi ima gotovo milion oboljelih od glaukoma).

Ovaj podatak nam govori kako je glaukom drugi vodeci uzrok sljepoce u svijetu. Vecina su glaukomi otvorenog kuta ili obicni kronicni glaukomi, u kojima se kanali postupno sužavaju i tlak unutar oka polagano raste. Posljedica je gubitak perifernog vida, koji može doci potpuno neprimjeceno, a onda se pretpostavlja velika razvijenost bolesti. Kako bi izbjegli nepovratnu štetu, potrebno je rano otkriti bolest i pažljivo je pratiti i kontrolirati intraokularnni tlak. Danas se glaukom lijeci najcešce kapima za oci koje sadrže beta-blokatore poput timolola (Timoptic) i koje smanjuju aktivnost epinefrina (adrenalina). Ti lijekovi su prilicno efikasni, no, mogu imati vrlo neugodne popratne pojave: izazivaju depresiju, otežavaju astmu, usporavaju rad srca i povecavaju opasnost od srcanih problema. Kapi koje su slicne adrenalinu mogu takoder biti efikasne u lijecenju glaukoma, ali mogu nadražiti bjeloocnicu i pogoršati visoki tlak i srcane bolesti. Miotici su lijekovi koji sužavaju zjenicu, kao što je pilokrapin. Oni se isto tako mogu prepisati za glaukom, iako danas nešto rjede. Miotici su uglavnom sigurni za srce i respiratorne i probavne sustave, ali mogu izazvati zamucen vid, oštetiti nocni vid, i stvoriti ocnu mrenu. Isto tako, pacijentima se mogu davati inhibitori, odnosno tablete koje sadrže inhibitore karboanhidraze, a taj lijek može izazvati gubitak apetita, mucninu, proljev, glavobolje, utrnuce i drhtanje, depresiju i umor, bubrežne kamence i, iako rijetko, smrtonosan poremecaj krvi. Pedeset posto ljudi oboljelih od glaukoma ne može podnositi popratne pojave svih ovih lijekova. Jedan od najnovijih lijekova protiv glaukoma je latanoprost (Xalatan). Taj lijek smanjuje intraokularni tlak povecavajuci drenažu ocne vodice, umjesto da uspori proizvodnju te tekucine. Isto tako povecava smedu pigmentaciju u šarenici kod približno 7 posto pacijenata koji ga koriste, pa tako izaziva postupnu promjenu u boji njihovih ociju.

Otkrice da Marihuana smanjuje intraokularni tlak dogodilo se slucajno, za vrijeme pokusa u UCLA-u (University of California Los Angeles), Ocnom institutu Jules Stein, provedenog kako bi se ustanovilo širi li Marihuana zjenice. Policija je tvrdila da je to navodno širenje znak intoksikacije Marihuanom i stoga dobar temelj za pretraživanje i uhicenje gradanina. Subjekti istraživanja bili su normalni dobrovoljci koji su pušili Marihuanu koju uzgaja vlada. Za vrijeme pušenja, provodilo se fotografiranje njihovih ociju i otkriveno je da su im zjenice blago sužene, ne proširene. Isto tako, oftamološko ispitivanje pokazalo je da Marihuana smanjuje suzenje ociju i intraokularni tlak. Daljnji pokusi su ukazali na slicno djelovanje kod pacijenata s glaukomom. Marihuana je smanjivala intraokularni tlak u prosjeku na cetiri do pet sati, bez bilo kakvih indikacija na štetna djelovanja ili vizualnu funkciju u gradi oka. Pod utjecajem Marihuane zjenice su normalno reagirale na svjetlost, a isto tako nisu bili oštenceni niti oštrina vida, prelamanje svjetlosti, periferna vidna polja, binokularni vid i percepcija boja. Sve je bilo u najboljem redu. Istraživaci su zakljucili da bi Marihuana mogla biti korisnija od konvencionalnih lijekova i da vjerojatno radi drugacijim mehanizmom. Ovaj zakljucak je potvrden daljnjim eksperimentiranjem. Ucinak na intraokularni tlak pojavljuje se kada se Marihuana puši ili kada se THC uzima oralno. U jednom proucavanju, devetnaest pacijenata je pušilo Marihuanu trideset pet dana, a drugih je dvanaest pušilo devedeset cetiri dana bez razvijanja tolerancije u njezinom djelovanju na intraokularni tlak i bez ikakvog pogoršanja vida. Isto tako, neka su istraživanja pokazala pozitivan ucinak na lokalno primanje kanabisa (npr. kao kapi za oci).

Nažalost, preparati Marihuane koji bi odgovarali lokalnoj primjeni još nisu proizvedeni. Padavica Padavica je stanje u kojem odredene moždane stanice postaju abnormalno osjetljive i spontano se prazne na nekontrolirani nacin, što uzrokuje napadaj. Generalizirani napad padavice zove se još grand-mall. Tada se abnormalne stanice nalaze na obje strane mozga i njihovo pražnjenje stvara konvulzije (snažno stezanje mišica). U apsans napadajima opce moždano pražnjenje izaziva gubitak svjesti, no ne i konvulzije. Parcijalni su napadaji posljedica abnormalnog pražnjenja u nekom izoliranom dijelu mozga i mogu ali ne moraju izazvati promjenu u stanju svjesti. Parcijalni napadaji koji uzrokuju promjenu u stanju svijesti, poznati su kao složeni parcijalni napadaji, a uzrokovani su oštecenjem na sljepoocnom (temporalnom) ili ceonom (frontalnom) režnju moždane kore. Oni su ranije bili znani kao psihomotorni napadaji jer simptomi ukljucuju i motornu aktivnost (grimase i uzastopni pokreti ustiju ili ruku vrlo su uobicajeni). Kad se pretjerano uzbudenje stanica ogranici na vrlo maleno podrucje, oboljeli od padavice može imati neobican osjecaj vec videnog, vrtoglavice, straha ili može osjecati cudan miris bez izvora. Ovo iskustvo poznato je kao aura. Ono može, ali i ne mora biti popraceno punim, složenim parcijalnim napadajem. Lijecenje padavice uglavnom se odvija ljekovima protiv konvulzija, medu kojima se nalazi karbamazepin (Tegatol), fenitoin (Dilantin), valporoicna kiselina (Depakote), fenobarbiton, primidon (Mysoline), etosuksimid (Zarontin) i klonazepam (Klonopin).

Ovi lijekovi pomažu pacijentima u oko 70% slucajeva. Daljnjih 10% pronalazi pomoc u nekoj od njihovih kombinacija. Ipak, žarišni napadaji i padavica sljepoocnog režnja slabo reagiraju na te lijekove. Isto tako, vrlo su zabrinjavajuce popratne pojave lijekova protiv konvulzija, kao što su omekšavanje kostiju, anemija, oticanje desni, dvostruki vid, gubitak kose, glavobolja, mucnina, smanjeni libido, impotencija, depresija i psihoza. Predoziranje ili reakcije nepodnošenja mogu dovesti do gubitka koordinacije pokreta, kome, pa cak i smrti. Za antikonvulzivna svojstva kanabisa zna se još od davnih vremena. Ona su istraživana i u 19. stoljecu; ovakva terapijska upotreba Marihuane jako jako je zanemarena u posljednjih sto godina. Jedna od rijetkih iznimki bio je kratki clanak koji su napisali J. P. Davis i H. H. Ramsey, a koji je objavljen 1949. godine. Oni su proucavali djelovanje dvaju srodnika tetrahidrokanabinola na petero hospitaliziranie djece s teškom grand mall padavicom koja se nije mogla adekvatno kontrolirati standardnim lijekovima protiv konvulzija, fenobarbitonom i fenitoinom.

Cetvero se djece gotovo u potpunosti oslobodilo napadaja, a peto ih se potpuno oslobodilo. Isto tako, postoji nevjerojatno velik broj slucajeva kod kojih su ljudi ublažili ili potpuno uništili napadaje padavice. O tome, kao i o mnogim pozitivnim ucincima Marihuane vlade država danas šute. Multipla skleroza Multipla skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada živcane stanice. Marihuana može sprijeciti multiplu sklerozu u napredovanju. Multipla skleroza je poremecaj kod kojega su djelici mijelina, tj. zaštitne ovojnice živcanih vlakana u mozgu i u kralježnici uništeni, a normalno funkcioniranje samih vlakana je prekinuto. To je zapravo imunološka reakcija kod koje sustav tjelesne zaštite postupa s mijelinom kao sa stranim tijelom. Simptomi se obicno pojavljuju u ranoj odrasloj dobi, a zatim odlaze i vracaju se nepredvidljivo godinama. Postoje napadaji koji traju od nekoliko tjedana do par mjeseci, a bolest se u vecini slucajeva nikada ne povlaci u potpunosti. Na kraju, uz postupno pogoršanje tjelesnog stanja nastupa i potpuna nemoc. Povratak bolesti mogu uzrokovati povrede, upale ili stres.

Prosjecno vrijeme preživljavanja kod te bolesti je trideset godina, ali neki pacijenti propadaju mnogo brže dok se neki stabiliziraju nakon nekoliko napadaja. Simptomi multiple skleroze ovise o tome koji je dio središnjeg nervnog sustava napadnut demijelinacijom. Kako mozak i kralješnica upravljaju cijelim tijelom, bolest se može pojaviti gotovo bilo gdje. Neki od uobicajenih simptoma su zujanje, utrnuce, pogoršan vid, teškoce u govoru, bolni mišicni grcevi, gubitak koordinacije i ravnoteže, umor, slabost ili paraliza, drhtanje, gubitak kontrole mjehura i/ili debelog crijeva, upale urinarnog trakta, konstipacija, cirevi na koži i teška depresija. Do sada nije poznat niti jedan djelotvoran nacin lijecenja multiple skleroze. Kortikosteroidi pružaju odredeno ublaženje akutnih simptoma, ali uz to uzrokuju dobivanje na težini, a ponekad i psihicke poremecaje. Lijekovi koji se najcešce koriste protiv mišicnih grceva su diazepam (Valium), baklofen (Lioresal) i dantrolen (Dantrium). Diazepam i ostali benzodiazepini, koji se moraju davati u velikim dozama, izazivaju pospanost i mogu razviti ovisnost. I dantrolen i baklofen imaju marginalnu medicinsku korisnost. Baklofen je sedativ i ponekad izaziva omamljenost, slabost ili konfuziju. Dantrolen je posljednje utocište zbog potencijalno smrtonosnog oštecenja jetre; pored toga, ima mnoge druge popratne pojave, poput pospanosti, omamljenosti, slabosti, opcenito lošeg stanja organizma, abdominalnih grceva, proljeva, poremecaja u govoru i vidu, napadaja, glavobolja, impotencije, tahikardije, promjenjivog krvnog tlaka, klinicke depresije, mišicnog reumatizma, osjecaja gušenja i konfuzije.

Razumljivo je da mnogi pacijenti ne mogu podnositi neposredne popratne pojave standardnih lijekova i da se zabrinjavaju kod dugorocnih ucinaka. Prijatelj ima multiplu sklerozu. Kada mu je ustanovljena, bilo je prekasno za poduzimanje obecavajucih operacija. Jedan doktor uputio ga je na terapiju protiv neuritisa. Bolest je u godinu dana toliko uznapredovala da je otišao drugom doktoru, koji mu je dijagnosticirao multiplu sklerozu. U samo nekoliko tjedana, sa 85 kila težina mu je skocila na 150. Život mu se sveo na depresiju, krevet i crne misli. Nije bio u stanju citati, pisati, vidjeti, kretati se. Tjelesna težina konstantno mu se povecavala. U onim kratkim trenucima kada je bolest popustila, dolazili bi mu prijatelji, koji bi ga zajedno sa ženom i djecom pokušali oraspoložiti. Jedne je veceri sa drugovima zapalio Marihuanu, dugo vremena nakon što je posljednju put pušio, još u vrijeme kada je bio zdrav. Tu vecer mogao je normalno i bez poteškoca razgovarati, kretati se, cak se i smijao bez poteškoca. Jutro je donijelo bolnu stvarnost natrag, bolest je ucinila svoje i nekoliko mjeseci ga je držala prikovanog uz krevet.

Tada je, nakon tri mjeseca, zapalio Marihuanu, ne bi li ga na trenutak izvukla iz depresije koja ga je pocela ozbiljno ubijati. Tu je vecer osjetio nevjerojatno poboljšanje. Mislio je da je poboljšanje izazvano lijekom koji mu je i nabio tu težinu, a na koji je trošio citavo bogatstvo. Bivalo mu je opet sve gore i gore. Vid mu se u potpunosti gubio. Krevet je bilo njegovo jedino prebivalište.

Njegova djeca nisu mogla prepoznati vlastita oca. Ponovno je zapalio, u trenucima najveceg ocaja, kada je prestao uzimati bilo kakve lijekove. Pušio je nekoliko tjedana, svaki dan. Nije osjecao nikakvu ovisnost o Marihuani, jedino što je osjecao bilo je poboljšanje. Jednog su ga dana, za vecerom, njegova djeca i toliko draga žena ugledali kako stoji na vratima kuhinje. Zbog gubitka snage u mišicima, bio je prisiljen sjediti. U sljedecih nekoliko tjedana izgubio je dvadesetak kila, mogao je hodati, citati, pisati, bio je živ. Nakon toga, opet je, ne znajuci ni sam zašto, dao priliku ACTH-u, lijeku. Prestao je uzimati Marihuanu. Zbog tog pokusa, umalo je izgubio život. Kilaža mu se opet povecala i nastavila rasti. Izgubio je vid, multipla skleroza napadala ga je svom snagom. Odlucio je. Marihuana je pobijedila i od tog dana redoviti je konzument Biljke. Danas teži 90 kila, vidi i može stajati na jednoj nozi zatvorenih ociju. Danas piše, smije se, igra se sa djecom, živi svoj život. Multipla skleroza nije nestala, ali Marihuana mu je dala šansu da nastavi sa borbom. Danas može trcati, vježbati i normalno voditi ljubav sa ženom. Može pružiti djeci da imaju oca kojega su nekad imali. Živ je. U ovom i u drugim slucajevima postoje ociti, iako nepisani dokazi o tome da Marihuana ne samo da ublažava simptome multiple skleroze – mišicne grceve, drhtanje, gubitak koordinacije mišica, kontrolu mjehura i nesanicu, vec i zaustavlja napredak bolesti. Sjemenke Marihuane vrlo su lako probavljive i mnogi ljudi koji imaju problema s probavom uzimaju sjemenke koje dobivaju od svojih doktora. Isto tako, one su jedine sjemenke koje sadrže u sebi ulja sa gotovo niti malo zasićenim mastima, te kao dodatak hrani mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Upravo zbog tih ulja, ptice, koje jedu sjemenke žive duže.

Ulja koja se mogu dobiti iz biljke opskrbljuju tijelo sa važnim masnim kiselinama.

Lijekovi za vrlo teške bolesti ponekad koštaju jako puno novaca i teško ih je dobiti. Neki recepti imaju vrlo opasne i štetne nuspojave. Lijekovi na bazi Marihuane vrlo su jeftini, sigurni i lagani za pravljenje. Mnogo ljudi misli da lijek dronabinol treba upotrebljavati umijesto Marihuane. Dronabinol je imitacija jedne od kemikalija koja se nalazi u Marihuani i može djelovati pozitivno na mnoge bolesti, no postoje veliki problemi sa ljekovima na bazi dronabinola i mnogi pacijenti koji su ih upotrebljavali tvrde da Marihuana liječi bolje.

Prvi problem vezan uz dronabinol je taj da ga je teže izraditi. Mnogi doktori ne vole prepisivati dronabinol, a mnoge ljekarne ne vole ga imati u ponudi jer zahtijeva veliku papirologiju. Druga stvar, dronabinol dolazi u pilulama pa ga osobe koje imaju problema s povraćanjem ne mogu uzimati. Konačno, budući da je dronabinol jedna od brojnih kemikalija u Marihuani, jednostavno je neupotrebljiv za neke bolesti. Mnogi pacijenti ne vole nuspojave koje se javljaju kod lijekova na bazi dronabinola jer ne sadrže smirujuće kemikalije kao Marihuana.

Britanski farmakolog J. D. P. Graham u svojoj knjizi „Kanabis i zdravlje“ (eng. Cannabis and Health) opisuje perspektivnu upotrebu kanabisa kao lijeka budućnosti. On vjeruje da za terapijski primjenu kanabisa ima mnogo indikacija u gerijatriji, neurologiji i psihijatriji, opstetriciji, ginekologiji, gastroenterologiji, onkologiji, oftamologiji, kod bubrežnih i respiratornih bolest, te kod hipertenzije.



Paraplegija i kvadriplegija

Paraplegija je bolest koja se javlja u obliku slabosti ili paralize mišiæa u donjem dijelu tijela. Ona je izazvana bolešæu ili ozljedom u srednjem ili donjem dijelu kralježnice. Ako se povreda nalazi bliže vratu, paraliza tada zahvaæa i ruke i noge te dolazi do kvadriplegije. Paraplegija i kvadriplegija èesto su popraæene bolovima i grèevima u mišiæima. Standardni lijekovi koji se koriste u borbi protiv ove dvije bolesti su opioidi protiv bolova uz baklofen i diazepam protiv mišiænih grèeva. Mnogi paraplegièari su otkrili da kanabis ne samo što ublažava bol na naèin koji je sigurniji od opioida, veæ im uz to efikasno smanjuje trzanje mišiæa i drhtanje.

AIDS

Epidemija AIDS-a u SAD-u zapoèela je 1981. godine. Tada je kod pet homoseksualaca otkriven neobjašnjiv veliki deficit imuniteta koji su iskorištavale oportunistièke upale (mikroorganizmi koji su inaèe bezopasni, ali postaju opasni kad je ošteæen sustav imuniteta). 1984. otkriveno je da virus ljudske imunodeficijencije (HIV) uzroènik AIDS-a. Iako se širenje AIDS-a meðu homoseksualcima usporilo, struènjaci sa sigurnošæu tvrde da æe se bolest širiti još stotinama godina. Od AIDS-a oboljevaju svi, žene i djeca, kao i heteroseksualci i homoseksualci; a bolest se najbrže širi kod ljudi koji intravenozno zlorabe drogu i meðu njihovim seksualnim partnerima.

Vrijeme inkubacije (izmeðu zaraze i razvoja simptoma) je razlièito, no, u prosjeku traje otprilike osam do deset godina. Najvjerojatnije je da æe sve zaražene osobe na kraju oboljeti. Oportunistièke upale i neoplazme (rak) mogu se lijeèiti standardnim naèinima, a i sam se virus može napasti antivirusnim lijekovima meðu kojima je najpoznatiji zidovudin (AZT). Nažalost, AZT smanjuje proizvodnju crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži, smanjuje broj bijelih krvnih zrnaca. Uz to, ima jako mnogo štetnih posljedica na probavni sustav. Ponekad izaziva jake muènine, što poveæava opasnost od smtri jer može doæi do izgladnjivanja.

Nužno je da pacijenti s AIDS-om trebaju održavati svoj apetit i tjelesnu težinu jer su u opasnosti od propadanja. Uz to, dobar apetit mnogo poveæava kvalitetu života. Konzumenti Marihuane dobro znaju da Marihuana poveæava apetit; ne samo što su od nje gladniji, nego i uživaju u okusu i zadovoljstvu uzimanja hrane. Taj je uèinak pokusno dokazan u više navrata. 1971. godine, u jednoj studiji, èetiri grupe ispitanika primale su ili ekstrakt Marihuane, ili alkohol, ili dekstroamfetamin ili placebo nakon što bi postile dvanaest sati. Zatim bi im nudili mlijeène frapee i tražili od njih da kažu koliko su gladni i koliko uživaju u hrani. Osobe koje su uzele Marihuanu bile su gladnije i više su jele. One osobe koje su uzele dekstroamfetamin nisu bili toliko gladni i jeli su manje; uèinak alkohola bio je zanemariv. Moæ Marihuane da poboljša apetit ponovno je dokazana u jednoj studiji 1986. godine. Devet je osoba pušilo dvije do tri placebo cigarete dnevno, a zatim su prešli na cigarete Marihuane prosjeène snage. Njihovo uzimanje hrane znatno se poveæalo.

Sindrom propadanja kod AIDS-a, što je uobièajen, a èesto i smrtonosan rezultat zaraze HIV-om, definira se kao gubitak 10 ili više posto tjelesne težine iz neobjašnjivih razloga. FDA je odobrila samo dva lijeka za njegov tretman. Prvi je Megace (megestrol acetat), hormon koji se èesto koristi za reguliranje menstrualnog ciklusa, za lijeèenje endometrioze (poremeæaja u materniènoj sluznici) ili za stimulaciju apetita. On je tek umjereno efikasan kod pacijenata s AIDS-om, a ima i odreðeni broj popratnih pojava, osobito nakon kronièe uporabe. Drugi odobreni lijek je Marinol (dronabinol). U najranijoj studiji, 70% pacijenata koji su ga uzimali dobili su na težini. U studiji koja je uslijedila, uèinak dronabinola provjeren je kod 139 pacijenata koji su izgubili apetit uslijed AIDS-a, te smršavjeli dvije i pol kile ili više. Nasumièno su predodreðeni za primanje ili placeboa ili dronabinola dvaput na dan tijekom šest tjedana. Kod onih koji su uzimali dronabinol, muènina se smanjila, a raspoloženje i apetit su narasli. Njihova je težina u prosjeku ostala ista, a 22% ih je dobilo dvije i pol kile ili više. Pacijenti koji su uzimali placebo izgubili su u prosjeku pola kile, a samo ih je 10% dobilo dvije i pol kile ili više. Popratne pojave dronabinola bile su blage do umjerene. Istraživaèi su zakljuèili da je to siguran i uèinkovit tretman za gubitak apetita povezan s gubitkom na težini kod ljudi oboljelih od AIDS-a. Meðutim, za mnoge su popratne pojave donabinola neugodne ( u najranijoj studiji 20% ih je odustalo), a veæina ih više voli pušiti kanabis kada im je dostupan.

Hronièni bolovi

Teški hronièni bolovi obièno se lijeèe opioidnim narkoticima i raznim sintetièkim analgeticima, no ti lijekovi imaju mnoga ogranièenja. Opioidi razvijaju ovisnost i toleranciju. Najèešæe korišteni analgetici su aspirin, acetaminofen i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID-i), poput ibuprofena. Ti lijekovi ne razvijaju ovisnost, ali èesto nisu dovoljno snažni. Pored toga, imaju ozbiljne toksiène popratne pojave, meðu kojima su i krvarenje èira na želucu i opasnost od ošteæenja jetre ili bubrega. Ovi lijekovi mogli bi biti odgovorni za 76 000 hospitalizacija i za više od 7 600 smrti godišnje, i to samo u SAD-u. Ljudi koji mnogo piju (više od 1,8 decilitara alkohola na dan) osobito su osjetljivi na gastrointestinalna djelovanja NSAID-a. Acetaminofen se sve èešæe propisuje umjesto njih jer on uglavnom štedi probavni trakt, ali zato je umjesto toga može izazvati ošteæenje jetre ili zastoj rada bubrega ako se duže vrijeme redovito koristi.

Buduæi da je poznato kakva su ogranièenja opioida i neadiktivnih sintetskih analgetika, bilo je za oèekivati da æe se specijalisti za bolove još jedanput osvrnuti na kanabis, no medicinska literatura ima malo naznaka njegova razmatranja sve do 1975. godine, kada je provedena jedna od malobrojnih suvremenih studija o kanabisu kao sredstvu za ublažavanje boli na Sveuèilištu u Iowi. Istraživaèi su naslijepo davali oralni THC ili placebo pacijentima hospitaliziranim zbog raka koji su imali jake bolove. THC bi ublažio bolove na nekoliko sati u dozama toliko niskim kao 5-10 mg, a na još duže vrijeme u dozi od 20 mg. U tolikoj kolièini i pod tim okolnostima, THC se pokazao i kao dobar sedativ. Imao je manje fizièkih popratnih pojava od drugih analgetika u opæoj uporabi.

1975. godine kanadski su istraživaèi prouèavali analgetski uèinak pušenja marihuane u normalnih subjekata, od kojih je polovica veæ ranije veæ koristila Marihuanu. Njihova tolerancija boli izazvane pritiskom na nokat ruènog palca znaèajno se poveæala nakon pušenja Marihuane, a analgetskiuèinak je bio veæi u iskusnijih potrošaèa.

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja traje satima ili èak danima. Praæena je vizualnim smetnjama ili muèninom i povraæanjem, ili i jednim i drugim. Napadaji se obièno ponavljaju. Migrenu, kod osoba koje su joj sklone, može pokrenuti stres, odreðena vrsta hrane i odreðeni tipovi osjetnih podražaja. Ona se obièno javlja prije dvadesete godine i rijetko nakon pedesete. Tri puta èešæe napadaji se migrene dogaðaju ženama nego muštakrcima. Postoji nekoliko tipova migrene. Obièna migrena, kod koje je bol pulsirajuæa i èesto se javlja samo s jedne strane glave, no, to ne mora biti pravilo. Migrenu obièno prate muènina i povraæanje, a pojaèava je bilo kakva kretnja ili zvuk. U relativno rijetkoj klasiènoj migreni, napadaj poèinje poremeæajima u vidu, no ponekad zna poèeti i vrtoglavicom, slabošæu na jednoj strani tijela, zvonjavnom u ušima, žeði, umorom ili osjeæajem prijeteæe kobi. Te simptome prati jaka glavobolja na jednoj strani s osjetljivošæu na svijetlo, a èesto i s muèninom i povraæanjem. Klasièna migrena takoðer se može zakomplicirati drhtanjem, utrnuæem, slabošæu ili paralizom razlièitih dijelova tijela. Isto tako, jedan tip glavobolje u srodstvu s migrenom je cluster glavobolja. To je tip glavobolje kod koje se neko vrijeme glavobolja uèestalo javlja, da bi zatim nestala na duže vrijeme, a nakon toga javlja se ponovno.

Postoje lijekovi koji se uzimaju za osloboðenje od napadaja migrene, ili za dugoroènu prevenciju napadaja. Brojne su kemikalije derivirane iz ražene glavice, gljivice koja raste na raži. One su vrlo uèinkovite u zaustavljanju napadaja u ranom stadiju; derivati ražene glavice smanjuju djelovanje serotonina. Kad se glavobolja potpuno razvije, opioidi se mogu upotrijebiti za ublažavanje boli. Novi lijek za migrenu je sumatriptan (Imitrex), koji takoðer smanjuje uèinak serotonina. On uglavnom ima manje popratnih pojava od ergotamina, ali u mnogo pacijenata uzrokuje zastrašujuæu bol u grudima. Uz to, pacijenti moraju nauèiti kako da si sami ubrizgavaju potkožne injekcije, jer sumatriptan nije toliko uèinkovit kad se uzima oralno. Lijekovi propisivani za prevenciju kroniène migrene su metisergid, beta-bloketeri, bloketeri kalcijevih kanala, klorpromazin i steroid prednizon. Deset do dvadeset posto ljudi s migrenom ne nalazi nikakvo olakšanje u tim lijekovima, a mnogo više ih ima nepotpuno izljeèenje ili trpi ozbiljne popratne pojave.

U devetnaestom stoljeæu, kao što je navedeno u èlanku o Povijesti Marihuane, ona je bila visoko cijenjena kao lijek protiv migrene. No, ta tema je nedirnuta u medicinskoj literaturi dvadesetog stoljeæa. No, danas znamo da Marihuana ima moæ ukloniti nuspojave lijekova ili èak zaustaviti djelovanje migrene. Mnogi ljudi svjedoci su uèinka Marihuane. Neki su se borili s migrenom preko 20 godina, gotovo bezuspješno, prolazeæi od bolnice do bolnice, trošeæi ogromne novce na lijekove, èije nuspojave nisu mogli trpiti. Nakon što su probali Marihuanu, lijekovi su im postali podnošljivi, Marihuana je uklanjala posljedice lijekova, a mnogo ljudi doživjelo je koristeæi Marihuanu, potpunu kontrolu nad bolesti.

Pubertetski prištevi, bubuljice

Drug kojeg poznajem èitav svoj život ima problema s prištevima. Gotovo po cijelom licu i leðima ima prištiæe zbog kojih ima problema vezanih uz samopoudanje, moral i raspoloženje uopæe. Ponekada mu prištevi iskoèe toliko jako da se ne može brijati. Znam koliko su mu teški ti trenuci. Gotovo nikada ne izlazi van, ne druži se. Mogu reæi, on to potvrðuje, da mu je socijani život gotovo na nuli. Ja sam jedan od onih ljudi koji smatraju da je Marihuana „Healing of the Nation“ (Lijek nacije). Vrlo èesto vršim pokuse kako bih otkrio korisna djelovanja biljke. Jedan dan, drugu je bilo mnogo loše. Svrbila gaj e brada, nije se mogao obrijati zbog prišteva. Toliko se svrbio da mu se upalilo cijelo lice. Morao je na iæi dežurnome doktoru u tri sata u jutro.

Lijekovi koje koristi gotovo da mu i ne pomažu. Postoje periodi, i to vrlo kratki, kada se prištevi malo povuku, ali sto je sve nezamjetno. Na lijekove troši mnogo novaca.

Tog jutra, nazvao me. Isprièao mi je što se desilo prošlu noæ. Sjetio sam se Marihuane i pomislio da mu možda ona može pomoæi. Nikada nisam imao problema s prištevima, ali tu i tamo naðe se pokoji kapitalni primjerak. Imao sam tu „sreæu“ da je na mojem licu bio tu i tamo pokoji prišt. Skuhao sam par listova Marihuane, ostavio da se lonac potpuno ohladi i zatim se umio nekoliko puta u vodi u kojoj su bili skuhani listovi. Svaki puta pustio bih da se lice osuši i onda ponovno. Za par sati, pogledao sam i otkrio da se onih par prišteva djelomice ili potpuno povuklo. Bio sam presretan jer postojala je moguænost da æu moæi pomoæi drugu da se barem malo oslobodi prišteva.

Nazvao sam ga kako bi mu opisao svoj pokus i rezultate. Odmah je pristao da navratim kod njega i da pokušamo obaviti moj pokus na njemu, što smo i uèinili. Nekoliko sati kasnije, èuo sam nešto kao sretan vrisak iz kupatila. Drug se pogledao u ogledalo i nakon mnogo vremena vidio je svoje lice. Prištevi se nisu u potpunosti povukli, ali njegovo lice izgledalo je mnogo mnogo bolje.

Èuo sam se danas sa tim istim drugom. Pitao me kad idemo van. On, koji do prije mjesec dana nije izlazio, pitao je i požurivao mene, da idemo van. Pa si vi mislite.





Autor: Član Vutra Organizacije i Cjenjeni Urednik - Boodah.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:35 am

Kanabis pomaže u kontroli bola
Ekstrakt kanabisa olakšava bolove pacijenata koji su bili podvrgnuti veæim kirurškim zahvatima, utvrdili su britanski znanstvenici.

Istraživaèi s londonskog Imperial Collegea su testirali ektrakt kanabisa na 65 pacijenata kojima su obavljeni kirurški zahvati na koljenu.

Po njihovom mišljenju, rezultati istraživanja bi mogli dovesti do razvoja novih lijekova namijenjenih ublažavanju bola, no istovremeno upozoravaju kako postoje izgledi da bi upotrebu veæih doza lijekova mogli pratiti i negativni popratni uèinci poput muènine i poveæanog broja otkucaja srca.

Veæ su ranija istraživanja pokazala da kanabinoidi mogu poboljšati funkcioniranje prirodnog mehanizma u organizmu koji reducira osjet bola.

http://www.plivazdravlje.hr/?section...d=13473&show=1
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Maj 14, 2011 1:36 am

Sintetièka marihuana pomaže oboljelima od raka
Sintetièka verzija aktivnog sastojka marihuane koja se veæ koristi za tretiranje muènine kod pacijenata podvrgnutih kemoterapiji ima i druge pozitivne uèinke.

Istraživanje znanstvenika s University of Toronto je pokazalo da taj kemijski spoj kod oboljelih od raka takoðer olakšava simptome poput bola, tjeskobe i depresije.

Prateæi 139 pacijenata istraživaèi su utvrdili i da prouèavani kanabinoid znaèajno poboljšava kvalitetu života kod ispitanika kojima konvencionalni tretmani protiv muènine ne mogu pomoæi.

Za razliku od pušenja marihuane, upotreba sintetièkog kanabinoida nema toksiène uèinke jer cilja iskljuèivo odgovarajuæe receptore, kažu znanstvenici.


Kanabisom protiv ateroskleroze?
Aktivni sastojak kanabisa olakšava upalne procese i usporava napredovanje ateroskleroze, pokazalo je istraživanje provedeno na miševima.

Dnevno uzimanje malih doza sastojka kanabisa delta-9-tetrahidrokanabinola (THC) sprjeèava nastanak ateroskleroze, glavnog uzroka srèanih bolesti i srèanih udara u zapadnim zemljama, pokazalo je istraživanje.

Dr. Francois Mach i njegovi kolege iz ženevske Sveuèilišne bolnice nisu sigurni hoæe li THC imati isti uèinak kod ljudi, no vjeruju da æe njihovo otkriæe pomoæi u pronalasku sastojaka koji imaju isti uèinak kod ljudi bez popratnih efekata kao što su povišeni krvni tlak ili euforija.

"Naš je cilj pronaæi nove sastojke, nove molekule koje æe imati samo protuupalni efekt", rekao je dr. Mach.

THC i sliène molekule poznate su kao kanabinoidi.

Kanabis, koji sadrži više od 60 razlièitih kanabinoida, i hašiš se veæ stoljeæima koriste u medicinske svrhe.

Dr. Mach upozorava kako korištenje hašiša u medicinske svrhe ne treba izjednaèiti s uživanjem marihuane koje, naprotiv, poveæava broj srèanih otkucaja te uzrokuje oscilacije krvnog tlaka.

Nizozemska je prva zemlja u svijetu koja propisuje kanabis na recept kao lijek kod HIV-pozitivnih osoba, pacijenata oboljelih od multiple skleroze i nekih vrsta karcinoma.

U SAD-u se kanabis u medicinskim ustanovama koristi kod oboljelih od AIDS-a te u sprjeèavanju povraæanja i muènine kod oboljelih od raka.

Sastojak marihuane u liječenju raka mozga
Kemikalije po imenu kanabinoidi mogu zaustaviti razvoj krvnih žila koje vode do tumora mozga, tvrde španjolski znanstvenici sa sveuèilišta Complutense.

Istraživanje provedeno na životinjama je pokazalo da kanabinoidi mogu do te mjere sprijeèiti razvoj ciljanih krvnih žila tako da dolazi do "izgladnjivanja" tumora u mozgu.

Lijeèenje raka mozga je veliki izazov za medicinu zbog toga što se neki oblici ove bolesti uspješno odupiru terapiji zraèenjem, kemoterapiji i kirurškim zahvatima.

Testiranjem uzoraka dvaju pacijenata s rakom mozga koji nisu izlijeèeni konvencionalnim metodama je utvrðeno da primjena otopine kanabinoida ima isti uèinak kao i kod laboratorijskih životinja.

Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja uz sudjelovanje veæeg broja pacijenata.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
debilko
Pogrešila roda
avatar

Godina : 54
Location : Moskva
Datum upisa : 22.06.2009

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Čet Feb 16, 2012 9:57 pm

Evo u Holandiji,posle samo nekoliko godina legalizacije,neke norme se pomeraju.
Tako je ovih dana na radost mališana film "Alisa u zemlji čuda" i oficijalno priznat za dokumentarni,










Nazad na vrh Ići dole
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer
avatar

Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Čet Feb 16, 2012 10:14 pm

Trava jeste lijek, za neke vrlo ozbiljne bolesti :329340:
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Jul 22, 2012 8:38 pm

KAD DROGA UBLAŽAVA TEGOBE


'Odluka je li marihuana lijek je na Ministarstvu zdravlja'







Od početka 2013., onaj tko bude uhvaćen s malom
količinom droge za vlastite potrebe, neće više odgovarati kazneno, nego
prekršajno, ali riječ je o tome da se dekriminalizira samo posjedovanje
male količine opojne droge za vlastite potrebe, ne i njezina
proizvodnja, upozorava Jutarnji list










Drugim riječima, uzgoj i samo nekoliko stabljika indijske konoplje za
vlastite zdravstvene potrebe - ostaje kazneno djelo, a onaj tko u tegli
ili u vrtu iza kuće uzgoji nekoliko stabljika indijske konoplje - i
dalje riskira kaznu do tri godine zatvora.

Zbog čega radna skupina Ministarstva pravosuđa koja je predložila
dekriminalizaciju posjedovanja male količine droge nije predložila i
preciznije reguliranje proizvodnje male količine opojne droge za
vlastite potrebe kad su u pitanju kronično oboljeli?

Tim više jer u Hrvatskoj u slučajevima uzgoja male količine konoplje u
medicinske svrhe postoji neujednačena sudska praksa. Vrhovni je sud,
primjerice, u prosincu 2011. poništio osuđujuću presudu Županijskog suda
u Zadru protiv D. J. iz Velike Gorice koji je kod vikendice na Viru
uzgojio 11 stabljika indijske konoplje. Vrhovni sud ga je oslobodio uz
obrazloženje da D. J. boluje od multiple skleroze te da mu pušenje
marihuane ublažava tegobe.

Isti Vrhovni sud, međutim, prije nekoliko je godina odbio osloboditi
kaznene odgovornosti prije nekažnjavanog mladića iz Belog Manastira koji
je u vrtu uzgojio nekoliko stabljika indijske konoplje iako je priložio
liječničku dokumentaciju iz koje je vidljivo da boluje od glaukoma, a
tvrdio je da mu pušenje marihuane snižava očni tlak.

Kaznenim zakonom to ne možemo regulirati, jer nije na Ministarstvu
pravosuđa da odlučuje koje supstance, kad su medicinske svrhe posrijedi,
trebaju biti zabranjene, a koje ne. Odluka o tome je li neka supstanca
lijek ili nije leži na Ministarstvu zdravstva. Sve što je na listi
zabranjenih supstanci mora se na određeni način kažnjavati. Na Vrhovnom
je sudu da osigura usklađenu sudsku praksu. Ako postoje oprečne presude
za ista kaznena djela, onda opća sjednica Vrhovnog suda mora o takvim
dvojbenim pitanjima sudske prakse zauzeti jasno stajalište', kazao je Jutarnjem listu ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

I sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela zastupa slično
stajalište, jer zakonom se, tvrdi, ne može unaprijed sve predvidjeti i
propisati: 'Nema potrebe za normiranjem pitanja o kojem govorite.
Sudskoj praksi treba ostaviti ne samo primjenu, već i tumačenje prava.
Sudac će, kad se susretne s takvim slučajem, po potrebi konzultirati
sudskog vještaka liječnika. Od 1. siječnja 2013., uzgoj i proizvodnja
opojne droge za vlastite potrebe iz nadležnosti županijskih sudova
prelazi u nadležnost općinskih. S obzirom na to da o žalbama u tim
postupcima od iduće godine više neće odlučivati jedan Vrhovni sud, već
petnaestak županijskih, može se očekivati još neujednačenija sudska
praksa nego dosad.'
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Jul 22, 2012 8:44 pm

Marihuana ,tj kanabis je priznata u više zemalja sveta kao pomoćno medicinsko sredstvo i propisuje se godinama kod pojedinih oboljenja .Dobija se legalno na lekarski recept .
Tako da je ovo tema i u gotovo svim zemljama ex Yu ,posebno onima koje apliciraju na članstvo u EU . Ništa novo ,samo ide sporije ,kao i prilagođavanje drugih zakona zakonima koji važe u Evropi i svetu .
Marihuana kao lek i u Srbiji?










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Gost
Gost
avatar


PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Jul 22, 2012 8:46 pm

..male kolocine i trebaju dozvoliti. Skoro svatko upotrebljava za vlastite upotrebe. Cigareta i alkohol su isto droga pa je legalno. Sta se zezaju stom temom.
Nazad na vrh Ići dole
Samouka
PrEkoBrojNa
avatar

Datum upisa : 24.05.2011

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Pon Sep 10, 2012 5:39 pm

Marihuana uzrokuje rak testisa?
Izvor: B92, ABCNews

Mlađi muškarci koji konzumiraju marihuanu su pod većim rizikom da dobiju rak testisa, tvrdi nova studija objavljena u žurnalu "Cancer"

U studiji je otkriveno da 455 muškaraca koji su konzumirali travu imaju dva puta veće šanse da dobiju rak testisa.

"Rak testisa je u porastu" kaže autorka studija Viktorija Kortesis, profesorka preventivne medicine na Univerzitetu Los Anđeles "Pa smo se pitali, šta to mlađi muškarci često rade što povećava rizik?".

Istraživači su, na uzorku od 455 muškaraca, zaključili da oni koji puše marihuanu udvostručuju rizik od raka testisa. Povrh svega, njihovi tumori se brže šire i teži su za lečenje.

"Većina muškaraca sa rakom testisa, ukoliko se otkrije na vreme, danas preživi i to je divno. Ali kao posledica lečenja javljaju se problemi sa fertilitetom ili seksualnom funkcijom" kaće dr Kortesis i dodaje: "Zbog toga je važno misliti kako na rizik tako i na posledice."

Studija je objavljena u žurnalu "Cancer" pa sada postoje tri studije koje povezuju marihuanu sa rakom testisa a ne postoji ni jedna koja osporava ovu vezu.


E do Dobrnjca sad. Čas je lek, čas izaziva rak testisa...
Nazad na vrh Ići dole
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer
avatar

Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Pon Sep 10, 2012 8:51 pm

Eto sad pomoci roditeljima: "Sine, otpasce ti kojones ako budes pusio travu" ahahhahahahahaha Gluho, i coravo bilo, salim se naravno:)
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Pon Sep 10, 2012 9:56 pm

Misao
javnosti o medicinskom učinku Marihuane počela se javljati tek nedavno,
iako se ona upotrebljavala gotovo otkako postoji čovječanstvo.

Marihuana ima tisuće načina na koje se
može upotrijebiti u medicinske svrhe. Dok je bila legalna, do 1937
godine, u SAD-u se prodavala kao tonik za smirenje živaca. Ipak, ljudi
su koristili Marihuanu davno prije.

Ona se pojavljuje gotovo u svim poznatim knjigama učenjaka i
mudraca. Označena je kao jedna od najvažnijih medicinskih tvari, nazvana
je „panaceas“ što znači „izliječi sve“.


Početkom našeg stoljeća, zbog naglog porasta upotrebe morfija,
aspirina te barbituata opada upotreba kanabisa. Znanstvena se medicina
praktički odriče upotrebe kanabisa. Kao rezultat opće hajke na kanabis
četrdesetih godina, droga je izbačena iz farmakopeje većine zemalja. U
posljednjih desetak/dvadesetak godina neki liječnički krugovi ponovno
stavljaju na dnevni red pitanje primjenu kanabisa.

Postoje eksperimentalni dokazi da kanabis
povoljno djeluje kao lijek za mnoge bolesti. Lista bolesti na koje
Marihuana može djelovati pozitivno uključuje multiplu sklerozu, rak i
njegovo liječenje, AIDS i liječenje AIDSA, glaukom, epilepsiju, smirenje
grčeva, depresiju, epilepsiju, migrene, astmu, pruritis, nesanice,
ozbiljne bolove i smirenje kašlja, te mnoge druge.. Godine 1974.
objavljena su prva istraživanja koja ukazuju na antitumorski učinak
Marihuane. Isto tako, postoje i izvještaji koji dokazuju uspješnost
primjene Marihuane u smirivanju napada epilepsije.

Kod mnogih indikacija propisivao se kanabis namjesto
otrovnih opijuma i kloralhidrata. Tadašnji medicinski izvještaji nigdje
ne spominju eventualnu toksičnost kanabisa, a nije uočeno ni razvijanje
tolerancije (tolerancija kod lijekova je stanje kada lijek na pojedinu
osobu ne djeluje, višim ili nižim razmjerima) kod produžene upotrebe.

Kemikalija kanabinol (eng. CanNabinol) može biti
upotrijebljena kako bi pomogla ljudima koji pate od nesanice. Druga,
kanabidiolna kiselina (eng. Cannabidiolic acid), uzeta iz mladih
pupoljka. To je moćno sredstvo za dezinfekciju. Marihuana pomaže ljudima
sa kožnim bolestima (npr. herpes). U davnoj prošlosti upotrebljavala se
za liječenje bolova, listovi su stavljani u zavoje. Isto tako može biti
napravljen opuštajući, ne-psihoaktivni čaj od malih stabljika
Marihuane. Jedan od poznatijih učinaka Marihuane je taj, da kontrolira
povraćanje i mučninu. Ukoliko rak pokušavamo liječiti kemoterapijom,
vrlo je važna stvar da dobro jedemo. Ista je stvar i sa AIDS-om i AZT-om
ili Foscavir-om (uzeto iz eng.). Tu se vrlo često postavljaju granice
između života i smrti. Pacijenti su shvatili da je Marihuana izrazito
dobra u borbi s mučninom, te, iako je ilegalna, mnogi je pacijenti
koriste u tu svrhu.

Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije
bolesti. Glaukom je druga vodeća bolest u uzrokovanju sljepoće. Sljepoću
uzrokuje nekontrolirani očni pritisak. Marihuana kontrolira taj
pritisak i sprečava ga. Na taj način sprečava sljepoću. Multipla
skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada živčane
stanice. Marihuana može spriječiti multiplu sklerozu u napredovanju.


Kemoterapija raka

Kemoterapija je jedan od najvažnijih metoda kojima se tretiraju osobe
oboljele od raka. Kemoterapija se obavlja u više navrata, svakih
nekoliko tjedana, a kemoterapijska sredstva se daju intravenozno.
Sredstva koja ljudsko tijelo dobiva kemoterapijom jedna su od
najmocnijih i najtoksicnijih kemikalija korištenih u medicini. Te
kemikalije napadaju stanice raka, ali istodobno nagrizaju i ubijaju
zdrave stanice našeg tijela. Samim time proizvode strašno neugodne i
opasne popratne pojave. Sredstva koja se najcešce koriste u kemoterapiji
su: cisplatin (Platinol), doksorubicin (Adriamycin), ciklofosfamid
(Cytoxan), ifosfamid (Ifex) i derivati nitrogen-mustarda. Kemikalija
cisplatin može uzrokovati gluhocu ili poremecaj rada bubrega. Ifosfamid
može izazvati krvarenje i podljeve, ciklofosfamid oslabljuje imunitet,
doksorubicin može uništiti srcani mišic. Derivati nitrogen-mustarda zbog
svoje toksicnosti toliko razjedaju kožu ili bilo koje drugo tkivo s
kojim budu u doticaju. Pogledajte samo sva ova imena kemikalija.
Pokušajte ih samo izgovoriti, shvatiti cete koliko zastrašujuce djeluju.


Zamislite sada kako zaista zastrašujuce djeluju na
ljude u kojima se nalaze. Kao što smo naveli, kemikalije se daju covjeku
intravenozno. Ukoliko kemikalija procuri kroz iglu ili igla isklizne iz
vene i pogodi tkivo, pacijent može izgubiti mogucnost uporabe ruke.
Sjetite se samo ispadanja kose. Vecina tih lijekova uzrokuje gubitak
kose. Isto tako, svaki od tih lijekova može uzrokovati drugaciju vrstu
raka dok lijeci izvornu bolest. Ukoliko pogrešno doziramo lijek,
riskiramo pacijentov rad bubrega, srca ili njegovo disanje. Ipak,
ukoliko cemo gledati na najrazornije popratne pojave, to su gubitak teka
i mucnina, te povracanje. Zamislite neprestano dizanje želuca koje
traje satima, cak i danima nakon tretmana, nakon cega slijede ucestale
mucnine. Prilikom povracanja mogu se dogoditi užasne stvari poput
razdiranja jednjaka ili lomljave kosti. U pacijenata se javlja osjecaj
gubitka kontrole nad stvarima. Taj osjecaj može biti razoran ukoliko
gledamo psihicko stanje bolesnika. Isto tako, vecina pacijenata uopce ne
jede jer ne mogu podnijeti pogled na hranu ili osjetiti njen miris. To
uzrokuje gubitak težine i snage te volja za životom strahovito opada.
Pacijentova volja opada svakim sljedecim tretmanom.

Ne volja za odlazak na tretman vec volja za život.
Postoje pacijenti koji refleksno povracaju kada samo pomisle na bolnicu i
bolnicko osoblje, te sve one preparate. Mnogim se pacijentima popratne
pojave kemoterapije cine užasnijima od samoga raka. Tu se javlja prekid
kemoterapije jer pacijenti žele svoj život natrag. Iako to za vecinu
ljudi znaci smrt, oni inzistiraju na prekidu kemoterapije, samo žele
živjeti ostatak svojeg života. Maleni ostatak. Ipak, mnogi pacijenti
pronalaze olakšanje u standardnim antiemeticima, lijekovima protiv
mucnina, kao što su proklorperazina (Compazina) ili ondansetrona
(Zofrana) i granisetrona (Kytrila). Ipak, u nekim slucajevima
kemoterapija i psihicko stanje bolesnika uzrokuje da lijekovi uopce ne
djeluju ili prestanu djelovati nakon nekog vremena. Zofran se smatra
trenutno najdjelotvornijim od standardnih antiemetika, no cesto ga se
mora davati po nekoliko sati intravenoznim dripom, dok pacijent leži u
bolnickom krevetu. Taj tretman stoji nekoliko stotina dolara. Samo jedan
tretman. Što je sa ljudima koji si to ne mogu priuštiti? Razliciti
istraživacki programi i njihovi rezultati ukazuju da Marihuana može biti
izrazito djelotvorna zamjena za standardne lijekove. U jednoj studiji
provedenoj na pedeset šest pacijenata kojima standardni antiemetici nisu
pomagali, 78% ih se oslobodilo simptoma kada bi popušili Marihuanu.

Poznat je slucaj o osamnaestogodišnjem mladicu iz
Houstona oboljelom od leukemije, koji je pružao sve veci otpor
kemoterapiji raka jer više nije mogao podnositi mucninu i povracanje.
Lijecnicima i obitelji bilo ga je sve teže nagovoriti da uzme lijek o
kojem mu je ovisio život. Zamislite koliko je muke potrebno
osamnaestogodišnjaku da izgubi volju za životom. Ipak, jednog dana na
opce iznenadenje svih mladic se složio s uzimanjem lijekova i od tada
nije pružao otpor kemoterapiji. Priznao je da je pušio Marihuanu
dvadeset minuta prije svake terapije. Marihuana je eliminirala svaki
poriv na povracanje, pa cak i najblažu naznaku mucnine. Ovo je bilo
spomenuto u literaturi 19. stoljeca. Jednom je malenom djecaku
dijagnosticirana akutna limfaticna leukemija u julu 1967. godine. Nadam
se da mi autor knjige iz koje izvlacim podatke nece ovo zamjeriti. Taj
mali djecak tada je imao deset godina. Prvih nekoliko godina dobro je
podnosio terapiju u bolnici. Isto tako, podnosio je ostanke u bolnici.
No 1971. godine poceo je uzimati prvi od lijekova koji izazivaju tešku
mucninu. Djecak je bio jedan od pacijenata koji nije mogao kontrolirati
anti-reakcije na lijekove. Povracao bi kratko vrijeme nakon tretmana i
nastavio bi imati porive mnogo sati poslije. Jednom je njegova majka
predložila njegovom ocu da djetetu daju malo Marihuane. Otac se nije
složio zbog protuzakonitosti i drugih cimbenika.

Ipak, jednog dana otac se iznenadio kada je došao u
posjetu djecaku, neposredno prije kemoterapije. Majka i djecak bili su,
za razliku od uobicajenih situacija pred kemoterapiju, potpuno opušteni.
Cak su se i šalili na ocev racun. Kasnije su mu odali tajnu. Tog jutra
su na putu prema klinici nabavili su malo Marihuane od prijatelja. Kada
je otac vidio koliko je dobro njegovu sinu, uslijedilo je olakšanje.
Niti se bunio dok su mu davali lijek, niti je uslijedila ikakva mucnina i
povracanje. Na putu kuci bio je gladan, a naveo sam maloprije kako
kemoterapija ubija volju za gladi. Došavši doma, zapoceo je svoje
uobicajene aktivnosti umjesto da ode u krevet, što je bio uobicajen
postupak prije nego je otkrio Marihuanu. Roditelji nisu mogli vjerovati.
Otac više nije zabranjivao sinu da puši marihuanu, što je objasnio i
doktorima. Tako se desilo da se doktor koji se brinuo o Dannyjevoj
terapiji sam uvjerio u korisnost Marihuane. Djecak je doživio i proživio
posljednju godinu svojeg života koristeci Marihuanu prije svake
kemoterapije, što mu je zaista olakšalo tu posljednju godinu.

Doktor je zamolio oca (koji je i sam bio doktor) da mu
se pridruži u pisanju izvještaja glavnom doktoru, kojeg je to
zainteresiralo da provede prvi klinicki pokus o uporabi kanabisa u
kemoterapiji raka.
Izraelski su istraživaci prije desetak godina otkrili da je još jedan
kanabinoid, delta-8-THC, srodnik delta-9-THC s manjim psihoaktivnim
potencijalom, efikasno sprijecio mucnine i povracanja u osmero djece
izmedu tri i petnaest godina koja su patila od razlicitih hematoloških
(krvnih) vrsta raka. Za vrijeme kemoterapije, delta-8-THC bio je u
potpunosti djelotvoran uz zanemarive popratne pojave.
Isto tako, Marihuana je dobra u borbi sa još dvije bolesti. Glaukom je
druga vodeca bolest u uzrokovanju sljepoce. Sljepocu uzrokuje
nekontrolirani ocni pritisak. Marihuana kontrolira taj pritisak i
sprecava ga. Na taj nacin sprecava sljepocu. Ocna jabucica mora biti
savršeno okrugla kako bi pravilno foukusirala svjetlost na mrežnicu.
Njen oblik se održava pritiskom unutrašnje tekucine, ocne vodice.
Ukoliko se desi da oko proizvodi previše tekucine ili su kanali kroz
koje ta tekucina ide zacepljeni, raste tlak koji može oštetiti ocni
živac, koji prenosi podražaj iz oka u mozak. Glaukom napada 1.5 posto
populacije u dobi od pedeset godina i oko 5 posto u dobi od sedamdeset
godina. Gotovo 13.5 miliona ljudi u svijetu pati od poremecaja glaukoma,
a zastrašujuc je podatak da svake godine od njega oslijepi 80 000 ljudi
samo iz Amerike (u Americi ima gotovo milion oboljelih od glaukoma).

Ovaj podatak nam govori kako je glaukom drugi vodeci
uzrok sljepoce u svijetu. Vecina su glaukomi otvorenog kuta ili obicni
kronicni glaukomi, u kojima se kanali postupno sužavaju i tlak unutar
oka polagano raste. Posljedica je gubitak perifernog vida, koji može
doci potpuno neprimjeceno, a onda se pretpostavlja velika razvijenost
bolesti. Kako bi izbjegli nepovratnu štetu, potrebno je rano otkriti
bolest i pažljivo je pratiti i kontrolirati intraokularnni tlak.
Danas se glaukom lijeci najcešce kapima za oci koje sadrže
beta-blokatore poput timolola (Timoptic) i koje smanjuju aktivnost
epinefrina (adrenalina). Ti lijekovi su prilicno efikasni, no, mogu
imati vrlo neugodne popratne pojave: izazivaju depresiju, otežavaju
astmu, usporavaju rad srca i povecavaju opasnost od srcanih problema.
Kapi koje su slicne adrenalinu mogu takoder biti efikasne u lijecenju
glaukoma, ali mogu nadražiti bjeloocnicu i pogoršati visoki tlak i
srcane bolesti. Miotici su lijekovi koji sužavaju zjenicu, kao što je
pilokrapin. Oni se isto tako mogu prepisati za glaukom, iako danas nešto
rjede. Miotici su uglavnom sigurni za srce i respiratorne i probavne
sustave, ali mogu izazvati zamucen vid, oštetiti nocni vid, i stvoriti
ocnu mrenu. Isto tako, pacijentima se mogu davati inhibitori, odnosno
tablete koje sadrže inhibitore karboanhidraze, a taj lijek može izazvati
gubitak apetita, mucninu, proljev, glavobolje, utrnuce i drhtanje,
depresiju i umor, bubrežne kamence i, iako rijetko, smrtonosan poremecaj
krvi. Pedeset posto ljudi oboljelih od glaukoma ne može podnositi
popratne pojave svih ovih lijekova. Jedan od najnovijih lijekova protiv
glaukoma je latanoprost (Xalatan). Taj lijek smanjuje intraokularni tlak
povecavajuci drenažu ocne vodice, umjesto da uspori proizvodnju te
tekucine. Isto tako povecava smedu pigmentaciju u šarenici kod približno
7 posto pacijenata koji ga koriste, pa tako izaziva postupnu promjenu u
boji njihovih ociju.

Otkrice da Marihuana smanjuje intraokularni tlak
dogodilo se slucajno, za vrijeme pokusa u UCLA-u (University of
California Los Angeles), Ocnom institutu Jules Stein, provedenog kako bi
se ustanovilo širi li Marihuana zjenice. Policija je tvrdila da je to
navodno širenje znak intoksikacije Marihuanom i stoga dobar temelj za
pretraživanje i uhicenje gradanina. Subjekti istraživanja bili su
normalni dobrovoljci koji su pušili Marihuanu koju uzgaja vlada. Za
vrijeme pušenja, provodilo se fotografiranje njihovih ociju i otkriveno
je da su im zjenice blago sužene, ne proširene. Isto tako, oftamološko
ispitivanje pokazalo je da Marihuana smanjuje suzenje ociju i
intraokularni tlak. Daljnji pokusi su ukazali na slicno djelovanje kod
pacijenata s glaukomom. Marihuana je smanjivala intraokularni tlak u
prosjeku na cetiri do pet sati, bez bilo kakvih indikacija na štetna
djelovanja ili vizualnu funkciju u gradi oka. Pod utjecajem Marihuane
zjenice su normalno reagirale na svjetlost, a isto tako nisu bili
oštenceni niti oštrina vida, prelamanje svjetlosti, periferna vidna
polja, binokularni vid i percepcija boja. Sve je bilo u najboljem redu.
Istraživaci su zakljucili da bi Marihuana mogla biti korisnija od
konvencionalnih lijekova i da vjerojatno radi drugacijim mehanizmom.
Ovaj zakljucak je potvrden daljnjim eksperimentiranjem. Ucinak na
intraokularni tlak pojavljuje se kada se Marihuana puši ili kada se THC
uzima oralno. U jednom proucavanju, devetnaest pacijenata je pušilo
Marihuanu trideset pet dana, a drugih je dvanaest pušilo devedeset
cetiri dana bez razvijanja tolerancije u njezinom djelovanju na
intraokularni tlak i bez ikakvog pogoršanja vida. Isto tako, neka su
istraživanja pokazala pozitivan ucinak na lokalno primanje kanabisa
(npr. kao kapi za oci).

Nažalost, preparati Marihuane koji bi odgovarali
lokalnoj primjeni još nisu proizvedeni.
Padavica
Padavica je stanje u kojem odredene moždane stanice postaju
abnormalno osjetljive i spontano se prazne na nekontrolirani nacin, što
uzrokuje napadaj. Generalizirani napad padavice zove se još grand-mall.
Tada se abnormalne stanice nalaze na obje strane mozga i njihovo
pražnjenje stvara konvulzije (snažno stezanje mišica). U apsans
napadajima opce moždano pražnjenje izaziva gubitak svjesti, no ne i
konvulzije. Parcijalni su napadaji posljedica abnormalnog pražnjenja u
nekom izoliranom dijelu mozga i mogu ali ne moraju izazvati promjenu u
stanju svjesti.
Parcijalni napadaji koji uzrokuju promjenu u stanju svijesti, poznati
su kao složeni parcijalni napadaji, a uzrokovani su oštecenjem na
sljepoocnom (temporalnom) ili ceonom (frontalnom) režnju moždane kore.
Oni su ranije bili znani kao psihomotorni napadaji jer simptomi
ukljucuju i motornu aktivnost (grimase i uzastopni pokreti ustiju ili
ruku vrlo su uobicajeni). Kad se pretjerano uzbudenje stanica ogranici
na vrlo maleno podrucje, oboljeli od padavice može imati neobican
osjecaj vec videnog, vrtoglavice, straha ili može osjecati cudan miris
bez izvora. Ovo iskustvo poznato je kao aura. Ono može, ali i ne mora
biti popraceno punim, složenim parcijalnim napadajem.
Lijecenje padavice uglavnom se odvija ljekovima protiv konvulzija,
medu kojima se nalazi karbamazepin (Tegatol), fenitoin (Dilantin),
valporoicna kiselina (Depakote), fenobarbiton, primidon (Mysoline),
etosuksimid (Zarontin) i klonazepam (Klonopin).

Ovi lijekovi pomažu pacijentima u oko 70% slucajeva.
Daljnjih 10% pronalazi pomoc u nekoj od njihovih kombinacija. Ipak,
žarišni napadaji i padavica sljepoocnog režnja slabo reagiraju na te
lijekove. Isto tako, vrlo su zabrinjavajuce popratne pojave lijekova
protiv konvulzija, kao što su omekšavanje kostiju, anemija, oticanje
desni, dvostruki vid, gubitak kose, glavobolja, mucnina, smanjeni
libido, impotencija, depresija i psihoza. Predoziranje ili reakcije
nepodnošenja mogu dovesti do gubitka koordinacije pokreta, kome, pa cak i
smrti.
Za antikonvulzivna svojstva kanabisa zna se još od davnih vremena.
Ona su istraživana i u 19. stoljecu; ovakva terapijska upotreba
Marihuane jako jako je zanemarena u posljednjih sto godina. Jedna od
rijetkih iznimki bio je kratki clanak koji su napisali J. P. Davis i H.
H. Ramsey, a koji je objavljen 1949. godine. Oni su proucavali
djelovanje dvaju srodnika tetrahidrokanabinola na petero
hospitaliziranie djece s teškom grand mall padavicom koja se nije mogla
adekvatno kontrolirati standardnim lijekovima protiv konvulzija,
fenobarbitonom i fenitoinom.

Cetvero se djece gotovo u potpunosti oslobodilo
napadaja, a peto ih se potpuno oslobodilo.
Isto tako, postoji nevjerojatno velik broj slucajeva kod kojih su
ljudi ublažili ili potpuno uništili napadaje padavice. O tome, kao i o
mnogim pozitivnim ucincima Marihuane vlade država danas šute.
Multipla skleroza
Multipla skleroza je bolest gdje tjelesni imunološki sustav napada
živcane stanice. Marihuana može sprijeciti multiplu sklerozu u
napredovanju.
Multipla skleroza je poremecaj kod kojega su djelici mijelina, tj.
zaštitne ovojnice živcanih vlakana u mozgu i u kralježnici uništeni, a
normalno funkcioniranje samih vlakana je prekinuto. To je zapravo
imunološka reakcija kod koje sustav tjelesne zaštite postupa s mijelinom
kao sa stranim tijelom. Simptomi se obicno pojavljuju u ranoj odrasloj
dobi, a zatim odlaze i vracaju se nepredvidljivo godinama. Postoje
napadaji koji traju od nekoliko tjedana do par mjeseci, a bolest se u
vecini slucajeva nikada ne povlaci u potpunosti. Na kraju, uz postupno
pogoršanje tjelesnog stanja nastupa i potpuna nemoc. Povratak bolesti
mogu uzrokovati povrede, upale ili stres.

Prosjecno vrijeme preživljavanja kod te bolesti je
trideset godina, ali neki pacijenti propadaju mnogo brže dok se neki
stabiliziraju nakon nekoliko napadaja.
Simptomi multiple skleroze ovise o tome koji je dio središnjeg
nervnog sustava napadnut demijelinacijom. Kako mozak i kralješnica
upravljaju cijelim tijelom, bolest se može pojaviti gotovo bilo gdje.
Neki od uobicajenih simptoma su zujanje, utrnuce, pogoršan vid, teškoce u
govoru, bolni mišicni grcevi, gubitak koordinacije i ravnoteže, umor,
slabost ili paraliza, drhtanje, gubitak kontrole mjehura i/ili debelog
crijeva, upale urinarnog trakta, konstipacija, cirevi na koži i teška
depresija.
Do sada nije poznat niti jedan djelotvoran nacin lijecenja multiple
skleroze. Kortikosteroidi pružaju odredeno ublaženje akutnih simptoma,
ali uz to uzrokuju dobivanje na težini, a ponekad i psihicke poremecaje.
Lijekovi koji se najcešce koriste protiv mišicnih grceva su diazepam
(Valium), baklofen (Lioresal) i dantrolen (Dantrium). Diazepam i ostali
benzodiazepini, koji se moraju davati u velikim dozama, izazivaju
pospanost i mogu razviti ovisnost. I dantrolen i baklofen imaju
marginalnu medicinsku korisnost. Baklofen je sedativ i ponekad izaziva
omamljenost, slabost ili konfuziju. Dantrolen je posljednje utocište
zbog potencijalno smrtonosnog oštecenja jetre; pored toga, ima mnoge
druge popratne pojave, poput pospanosti, omamljenosti, slabosti,
opcenito lošeg stanja organizma, abdominalnih grceva, proljeva,
poremecaja u govoru i vidu, napadaja, glavobolja, impotencije,
tahikardije, promjenjivog krvnog tlaka, klinicke depresije, mišicnog
reumatizma, osjecaja gušenja i konfuzije.

Razumljivo je da mnogi pacijenti ne mogu podnositi
neposredne popratne pojave standardnih lijekova i da se zabrinjavaju kod
dugorocnih ucinaka.
Prijatelj ima multiplu sklerozu. Kada mu je ustanovljena, bilo je
prekasno za poduzimanje obecavajucih operacija. Jedan doktor uputio ga
je na terapiju protiv neuritisa. Bolest je u godinu dana toliko
uznapredovala da je otišao drugom doktoru, koji mu je dijagnosticirao
multiplu sklerozu. U samo nekoliko tjedana, sa 85 kila težina mu je
skocila na 150. Život mu se sveo na depresiju, krevet i crne misli. Nije
bio u stanju citati, pisati, vidjeti, kretati se. Tjelesna težina
konstantno mu se povecavala. U onim kratkim trenucima kada je bolest
popustila, dolazili bi mu prijatelji, koji bi ga zajedno sa ženom i
djecom pokušali oraspoložiti. Jedne je veceri sa drugovima zapalio
Marihuanu, dugo vremena nakon što je posljednju put pušio, još u vrijeme
kada je bio zdrav. Tu vecer mogao je normalno i bez poteškoca
razgovarati, kretati se, cak se i smijao bez poteškoca. Jutro je
donijelo bolnu stvarnost natrag, bolest je ucinila svoje i nekoliko
mjeseci ga je držala prikovanog uz krevet.

Tada je, nakon tri mjeseca, zapalio Marihuanu, ne bi
li ga na trenutak izvukla iz depresije koja ga je pocela ozbiljno
ubijati. Tu je vecer osjetio nevjerojatno poboljšanje. Mislio je da je
poboljšanje izazvano lijekom koji mu je i nabio tu težinu, a na koji je
trošio citavo bogatstvo. Bivalo mu je opet sve gore i gore. Vid mu se u
potpunosti gubio. Krevet je bilo njegovo jedino prebivalište.

Njegova djeca nisu mogla prepoznati vlastita oca.
Ponovno je zapalio, u trenucima najveceg ocaja, kada je prestao uzimati
bilo kakve lijekove. Pušio je nekoliko tjedana, svaki dan. Nije osjecao
nikakvu ovisnost o Marihuani, jedino što je osjecao bilo je poboljšanje.
Jednog su ga dana, za vecerom, njegova djeca i toliko draga žena
ugledali kako stoji na vratima kuhinje. Zbog gubitka snage u mišicima,
bio je prisiljen sjediti. U sljedecih nekoliko tjedana izgubio je
dvadesetak kila, mogao je hodati, citati, pisati, bio je živ. Nakon
toga, opet je, ne znajuci ni sam zašto, dao priliku ACTH-u, lijeku.
Prestao je uzimati Marihuanu. Zbog tog pokusa, umalo je izgubio život.
Kilaža mu se opet povecala i nastavila rasti. Izgubio je vid, multipla
skleroza napadala ga je svom snagom. Odlucio je. Marihuana je pobijedila
i od tog dana redoviti je konzument Biljke. Danas teži 90 kila, vidi i
može stajati na jednoj nozi zatvorenih ociju. Danas piše, smije se, igra
se sa djecom, živi svoj život. Multipla skleroza nije nestala, ali
Marihuana mu je dala šansu da nastavi sa borbom. Danas može trcati,
vježbati i normalno voditi ljubav sa ženom. Može pružiti djeci da imaju
oca kojega su nekad imali. Živ je.
U ovom i u drugim slucajevima postoje ociti, iako nepisani dokazi o
tome da Marihuana ne samo da ublažava simptome multiple skleroze –
mišicne grceve, drhtanje, gubitak koordinacije mišica, kontrolu mjehura i
nesanicu, vec i zaustavlja napredak bolesti.

Sjemenke Marihuane vrlo su lako probavljive i mnogi ljudi koji imaju
problema s probavom uzimaju sjemenke koje dobivaju od svojih doktora.
Isto tako, one su jedine sjemenke koje sadrže u sebi ulja sa gotovo niti
malo zasićenim mastima, te kao dodatak hrani mogu smanjiti rizik od
srčanih bolesti. Upravo zbog tih ulja, ptice, koje jedu sjemenke žive
duže.

Ulja koja se mogu dobiti iz biljke opskrbljuju tijelo sa važnim masnim kiselinama.

Lijekovi za vrlo teške bolesti ponekad koštaju jako
puno novaca i teško ih je dobiti. Neki recepti imaju vrlo opasne i
štetne nuspojave. Lijekovi na bazi Marihuane vrlo su jeftini, sigurni i
lagani za pravljenje. Mnogo ljudi misli da lijek dronabinol treba
upotrebljavati umijesto Marihuane. Dronabinol je imitacija jedne od
kemikalija koja se nalazi u Marihuani i može djelovati pozitivno na
mnoge bolesti, no postoje veliki problemi sa ljekovima na bazi
dronabinola i mnogi pacijenti koji su ih upotrebljavali tvrde da
Marihuana liječi bolje.

Prvi problem vezan uz dronabinol je taj da ga je teže
izraditi. Mnogi doktori ne vole prepisivati dronabinol, a mnoge ljekarne
ne vole ga imati u ponudi jer zahtijeva veliku papirologiju. Druga
stvar, dronabinol dolazi u pilulama pa ga osobe koje imaju problema s
povraćanjem ne mogu uzimati. Konačno, budući da je dronabinol jedna od
brojnih kemikalija u Marihuani, jednostavno je neupotrebljiv za neke
bolesti. Mnogi pacijenti ne vole nuspojave koje se javljaju kod lijekova
na bazi dronabinola jer ne sadrže smirujuće kemikalije kao Marihuana.

Britanski farmakolog J. D. P. Graham u svojoj knjizi
„Kanabis i zdravlje“ (eng. Cannabis and Health) opisuje perspektivnu
upotrebu kanabisa kao lijeka budućnosti. On vjeruje da za terapijski
primjenu kanabisa ima mnogo indikacija u gerijatriji, neurologiji i
psihijatriji, opstetriciji, ginekologiji, gastroenterologiji,
onkologiji, oftamologiji, kod bubrežnih i respiratornih bolest, te kod
hipertenzije.



Paraplegija i kvadriplegija

Paraplegija je bolest koja se javlja u obliku
slabosti ili paralize mišiæa u donjem dijelu tijela. Ona je izazvana
bolešæu ili ozljedom u srednjem ili donjem dijelu kralježnice. Ako se
povreda nalazi bliže vratu, paraliza tada zahvaæa i ruke i noge te
dolazi do kvadriplegije. Paraplegija i kvadriplegija èesto su popraæene
bolovima i grèevima u mišiæima. Standardni lijekovi koji se koriste u
borbi protiv ove dvije bolesti su opioidi protiv bolova uz baklofen i
diazepam protiv mišiænih grèeva. Mnogi paraplegièari su otkrili da
kanabis ne samo što ublažava bol na naèin koji je sigurniji od opioida,
veæ im uz to efikasno smanjuje trzanje mišiæa i drhtanje.

AIDS

Epidemija AIDS-a u SAD-u zapoèela je 1981. godine.
Tada je kod pet homoseksualaca otkriven neobjašnjiv veliki deficit
imuniteta koji su iskorištavale oportunistièke upale (mikroorganizmi
koji su inaèe bezopasni, ali postaju opasni kad je ošteæen sustav
imuniteta). 1984. otkriveno je da virus ljudske imunodeficijencije (HIV)
uzroènik AIDS-a. Iako se širenje AIDS-a meðu homoseksualcima usporilo,
struènjaci sa sigurnošæu tvrde da æe se bolest širiti još stotinama
godina. Od AIDS-a oboljevaju svi, žene i djeca, kao i heteroseksualci i
homoseksualci; a bolest se najbrže širi kod ljudi koji intravenozno
zlorabe drogu i meðu njihovim seksualnim partnerima.

Vrijeme inkubacije (izmeðu zaraze i razvoja simptoma)
je razlièito, no, u prosjeku traje otprilike osam do deset godina.
Najvjerojatnije je da æe sve zaražene osobe na kraju oboljeti.
Oportunistièke upale i neoplazme (rak) mogu se lijeèiti standardnim
naèinima, a i sam se virus može napasti antivirusnim lijekovima meðu
kojima je najpoznatiji zidovudin (AZT). Nažalost, AZT smanjuje
proizvodnju crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži, smanjuje broj bijelih
krvnih zrnaca. Uz to, ima jako mnogo štetnih posljedica na probavni
sustav. Ponekad izaziva jake muènine, što poveæava opasnost od smtri jer
može doæi do izgladnjivanja.

Nužno je da pacijenti s AIDS-om trebaju održavati
svoj apetit i tjelesnu težinu jer su u opasnosti od propadanja. Uz to,
dobar apetit mnogo poveæava kvalitetu života. Konzumenti Marihuane dobro
znaju da Marihuana poveæava apetit; ne samo što su od nje gladniji,
nego i uživaju u okusu i zadovoljstvu uzimanja hrane. Taj je uèinak
pokusno dokazan u više navrata. 1971. godine, u jednoj studiji, èetiri
grupe ispitanika primale su ili ekstrakt Marihuane, ili alkohol, ili
dekstroamfetamin ili placebo nakon što bi postile dvanaest sati. Zatim
bi im nudili mlijeène frapee i tražili od njih da kažu koliko su gladni i
koliko uživaju u hrani. Osobe koje su uzele Marihuanu bile su gladnije i
više su jele. One osobe koje su uzele dekstroamfetamin nisu bili toliko
gladni i jeli su manje; uèinak alkohola bio je zanemariv. Moæ Marihuane
da poboljša apetit ponovno je dokazana u jednoj studiji 1986. godine.
Devet je osoba pušilo dvije do tri placebo cigarete dnevno, a zatim su
prešli na cigarete Marihuane prosjeène snage. Njihovo uzimanje hrane
znatno se poveæalo.

Sindrom propadanja kod AIDS-a, što je uobièajen, a
èesto i smrtonosan rezultat zaraze HIV-om, definira se kao gubitak 10
ili više posto tjelesne težine iz neobjašnjivih razloga. FDA je odobrila
samo dva lijeka za njegov tretman. Prvi je Megace (megestrol acetat),
hormon koji se èesto koristi za reguliranje menstrualnog ciklusa, za
lijeèenje endometrioze (poremeæaja u materniènoj sluznici) ili za
stimulaciju apetita. On je tek umjereno efikasan kod pacijenata s
AIDS-om, a ima i odreðeni broj popratnih pojava, osobito nakon kronièe
uporabe. Drugi odobreni lijek je Marinol (dronabinol). U najranijoj
studiji, 70% pacijenata koji su ga uzimali dobili su na težini. U
studiji koja je uslijedila, uèinak dronabinola provjeren je kod 139
pacijenata koji su izgubili apetit uslijed AIDS-a, te smršavjeli dvije i
pol kile ili više. Nasumièno su predodreðeni za primanje ili placeboa
ili dronabinola dvaput na dan tijekom šest tjedana. Kod onih koji su
uzimali dronabinol, muènina se smanjila, a raspoloženje i apetit su
narasli. Njihova je težina u prosjeku ostala ista, a 22% ih je dobilo
dvije i pol kile ili više. Pacijenti koji su uzimali placebo izgubili su
u prosjeku pola kile, a samo ih je 10% dobilo dvije i pol kile ili
više. Popratne pojave dronabinola bile su blage do umjerene. Istraživaèi
su zakljuèili da je to siguran i uèinkovit tretman za gubitak apetita
povezan s gubitkom na težini kod ljudi oboljelih od AIDS-a. Meðutim, za
mnoge su popratne pojave donabinola neugodne ( u najranijoj studiji 20%
ih je odustalo), a veæina ih više voli pušiti kanabis kada im je
dostupan.

Hronièni bolovi

Teški hronièni bolovi obièno se lijeèe opioidnim
narkoticima i raznim sintetièkim analgeticima, no ti lijekovi imaju
mnoga ogranièenja. Opioidi razvijaju ovisnost i toleranciju. Najèešæe
korišteni analgetici su aspirin, acetaminofen i nesteroidni protuupalni
lijekovi (NSAID-i), poput ibuprofena. Ti lijekovi ne razvijaju ovisnost,
ali èesto nisu dovoljno snažni. Pored toga, imaju ozbiljne toksiène
popratne pojave, meðu kojima su i krvarenje èira na želucu i opasnost od
ošteæenja jetre ili bubrega. Ovi lijekovi mogli bi biti odgovorni za 76
000 hospitalizacija i za više od 7 600 smrti godišnje, i to samo u
SAD-u. Ljudi koji mnogo piju (više od 1,8 decilitara alkohola na dan)
osobito su osjetljivi na gastrointestinalna djelovanja NSAID-a.
Acetaminofen se sve èešæe propisuje umjesto njih jer on uglavnom štedi
probavni trakt, ali zato je umjesto toga može izazvati ošteæenje jetre
ili zastoj rada bubrega ako se duže vrijeme redovito koristi.

Buduæi da je poznato kakva su ogranièenja opioida i
neadiktivnih sintetskih analgetika, bilo je za oèekivati da æe se
specijalisti za bolove još jedanput osvrnuti na kanabis, no medicinska
literatura ima malo naznaka njegova razmatranja sve do 1975. godine,
kada je provedena jedna od malobrojnih suvremenih studija o kanabisu kao
sredstvu za ublažavanje boli na Sveuèilištu u Iowi. Istraživaèi su
naslijepo davali oralni THC ili placebo pacijentima hospitaliziranim
zbog raka koji su imali jake bolove. THC bi ublažio bolove na nekoliko
sati u dozama toliko niskim kao 5-10 mg, a na još duže vrijeme u dozi od
20 mg. U tolikoj kolièini i pod tim okolnostima, THC se pokazao i kao
dobar sedativ. Imao je manje fizièkih popratnih pojava od drugih
analgetika u opæoj uporabi.

1975. godine kanadski su istraživaèi prouèavali
analgetski uèinak pušenja marihuane u normalnih subjekata, od kojih je
polovica veæ ranije veæ koristila Marihuanu. Njihova tolerancija boli
izazvane pritiskom na nokat ruènog palca znaèajno se poveæala nakon
pušenja Marihuane, a analgetskiuèinak je bio veæi u iskusnijih
potrošaèa.

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja traje satima ili èak
danima. Praæena je vizualnim smetnjama ili muèninom i povraæanjem, ili i
jednim i drugim. Napadaji se obièno ponavljaju. Migrenu, kod osoba koje
su joj sklone, može pokrenuti stres, odreðena vrsta hrane i odreðeni
tipovi osjetnih podražaja. Ona se obièno javlja prije dvadesete godine i
rijetko nakon pedesete. Tri puta èešæe napadaji se migrene dogaðaju
ženama nego muštakrcima. Postoji nekoliko tipova migrene. Obièna
migrena, kod koje je bol pulsirajuæa i èesto se javlja samo s jedne
strane glave, no, to ne mora biti pravilo. Migrenu obièno prate muènina i
povraæanje, a pojaèava je bilo kakva kretnja ili zvuk. U relativno
rijetkoj klasiènoj migreni, napadaj poèinje poremeæajima u vidu, no
ponekad zna poèeti i vrtoglavicom, slabošæu na jednoj strani tijela,
zvonjavnom u ušima, žeði, umorom ili osjeæajem prijeteæe kobi. Te
simptome prati jaka glavobolja na jednoj strani s osjetljivošæu na
svijetlo, a èesto i s muèninom i povraæanjem. Klasièna migrena takoðer
se može zakomplicirati drhtanjem, utrnuæem, slabošæu ili paralizom
razlièitih dijelova tijela. Isto tako, jedan tip glavobolje u srodstvu s
migrenom je cluster glavobolja. To je tip glavobolje kod koje se neko
vrijeme glavobolja uèestalo javlja, da bi zatim nestala na duže vrijeme,
a nakon toga javlja se ponovno.

Postoje lijekovi koji se uzimaju za osloboðenje od
napadaja migrene, ili za dugoroènu prevenciju napadaja. Brojne su
kemikalije derivirane iz ražene glavice, gljivice koja raste na raži.
One su vrlo uèinkovite u zaustavljanju napadaja u ranom stadiju;
derivati ražene glavice smanjuju djelovanje serotonina. Kad se
glavobolja potpuno razvije, opioidi se mogu upotrijebiti za ublažavanje
boli. Novi lijek za migrenu je sumatriptan (Imitrex), koji takoðer
smanjuje uèinak serotonina. On uglavnom ima manje popratnih pojava od
ergotamina, ali u mnogo pacijenata uzrokuje zastrašujuæu bol u grudima.
Uz to, pacijenti moraju nauèiti kako da si sami ubrizgavaju potkožne
injekcije, jer sumatriptan nije toliko uèinkovit kad se uzima oralno.
Lijekovi propisivani za prevenciju kroniène migrene su metisergid,
beta-bloketeri, bloketeri kalcijevih kanala, klorpromazin i steroid
prednizon. Deset do dvadeset posto ljudi s migrenom ne nalazi nikakvo
olakšanje u tim lijekovima, a mnogo više ih ima nepotpuno izljeèenje ili
trpi ozbiljne popratne pojave.

U devetnaestom stoljeæu, kao što je navedeno u èlanku
o Povijesti Marihuane, ona je bila visoko cijenjena kao lijek protiv
migrene. No, ta tema je nedirnuta u medicinskoj literaturi dvadesetog
stoljeæa. No, danas znamo da Marihuana ima moæ ukloniti nuspojave
lijekova ili èak zaustaviti djelovanje migrene. Mnogi ljudi svjedoci su
uèinka Marihuane. Neki su se borili s migrenom preko 20 godina, gotovo
bezuspješno, prolazeæi od bolnice do bolnice, trošeæi ogromne novce na
lijekove, èije nuspojave nisu mogli trpiti. Nakon što su probali
Marihuanu, lijekovi su im postali podnošljivi, Marihuana je uklanjala
posljedice lijekova, a mnogo ljudi doživjelo je koristeæi Marihuanu,
potpunu kontrolu nad bolesti.

Pubertetski prištevi, bubuljice

Drug kojeg poznajem èitav svoj život ima problema s
prištevima. Gotovo po cijelom licu i leðima ima prištiæe zbog kojih ima
problema vezanih uz samopoudanje, moral i raspoloženje uopæe. Ponekada
mu prištevi iskoèe toliko jako da se ne može brijati. Znam koliko su mu
teški ti trenuci. Gotovo nikada ne izlazi van, ne druži se. Mogu reæi,
on to potvrðuje, da mu je socijani život gotovo na nuli. Ja sam jedan od
onih ljudi koji smatraju da je Marihuana „Healing of the Nation“ (Lijek
nacije). Vrlo èesto vršim pokuse kako bih otkrio korisna djelovanja
biljke. Jedan dan, drugu je bilo mnogo loše. Svrbila gaj e brada, nije
se mogao obrijati zbog prišteva. Toliko se svrbio da mu se upalilo
cijelo lice. Morao je na iæi dežurnome doktoru u tri sata u jutro.

Lijekovi koje koristi gotovo da mu i ne pomažu.
Postoje periodi, i to vrlo kratki, kada se prištevi malo povuku, ali sto
je sve nezamjetno. Na lijekove troši mnogo novaca.

Tog jutra, nazvao me. Isprièao mi je što se desilo
prošlu noæ. Sjetio sam se Marihuane i pomislio da mu možda ona može
pomoæi. Nikada nisam imao problema s prištevima, ali tu i tamo naðe se
pokoji kapitalni primjerak. Imao sam tu „sreæu“ da je na mojem licu bio
tu i tamo pokoji prišt. Skuhao sam par listova Marihuane, ostavio da se
lonac potpuno ohladi i zatim se umio nekoliko puta u vodi u kojoj su
bili skuhani listovi. Svaki puta pustio bih da se lice osuši i onda
ponovno. Za par sati, pogledao sam i otkrio da se onih par prišteva
djelomice ili potpuno povuklo. Bio sam presretan jer postojala je
moguænost da æu moæi pomoæi drugu da se barem malo oslobodi prišteva.

Nazvao sam ga kako bi mu opisao svoj pokus i
rezultate. Odmah je pristao da navratim kod njega i da pokušamo obaviti
moj pokus na njemu, što smo i uèinili. Nekoliko sati kasnije, èuo sam
nešto kao sretan vrisak iz kupatila. Drug se pogledao u ogledalo i nakon
mnogo vremena vidio je svoje lice. Prištevi se nisu u potpunosti
povukli, ali njegovo lice izgledalo je mnogo mnogo bolje.

Èuo sam se danas sa tim istim drugom. Pitao me kad
idemo van. On, koji do prije mjesec dana nije izlazio, pitao je i
požurivao mene, da idemo van. Pa si vi mislite.





Autor: Član Vutra Organizacije i Cjenjeni Urednik - Boodah.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Pet Dec 28, 2012 5:53 pm

10 stvari koje vjerojatno niste znali o marihuani

Marihuana, marica, trava, vutra ili kako god ju želite
zvati je produkt biljke Cannabis sativa, te se uglavnom konzumira
pušenjem, kako bi se postigao efekt blage euforije i promijene stanja
svijesti, iliti ono što mladi zovu “napušenost”. Diljem svijeta, ljudi u
odijelima, upitnog znanja i motiva, su zabranili njen uzgoj,
posjedovanje i konzumaciju te ju stavili na popis opojnih droga i
psihotropnih tvari.

S druge strane, procjenjuje se da otprilike 190 milijuna ljudi diljem
svijeta konzumira ovu biljku. A budući da po ulicama ne viđamo horde
pomahnitalih, krvožednih narkomana koji su se navukli na ovo zlo,
pitanje je koliko uistinu znamo o marihuani.



3 soma napušenih godina


Trava se puši već skoro 3.000 godina, a najstariji
stash je pronađen na iskopinama u pustinji Gobi. Za one koji neznaju,
Gobi je pustinja koja se proteže velikim dijelom Mongolije i Kine, i
Sahara je prema njoj raj na zemlji. Nije ni čudo što se ekipa tamo
morala napušavati, čovjek može skrenut kad shvati da živi na vjerojatno
najgorem mjestu na Zemlji. Biljka je vjerojatno pripadala šamanu koji
mora da je na 40°C svježeg pustinjskog zraka vidio svakakva čudesa. Zato valjda i jesu mongolske horde par stotina godina kasnije napucale nogom u guzicu pola svijeta.

Nitko od marice umro nije


I premda se puši već nekoliko tisućljeća, do sada nije evidentiran niti jedan jedini smrtni slučaj uzrokovan predoziranjem.
Zapravo, činjenica je da bi za predoziranje bilo potrebno popušiti čak
680 kilograma trave u roku od pola sata, što je i najzagriženijim
fanovima ipak malo previše. Čak i da uspijete popušiti toliko, ne bi
umrli od THC-a (psihoaktivna tvar koja je odgovorna za sve te čudesne
nuspojave nakon konzumacije), nego od trovanja ugljičnim monoksidom iz dima.

Tko se šita laća, zatvorom plaća


Premda se kod nas možete izvući s prilično blagom kaznom za posjedovanje par grama marihuane
(pretpostavljamo da niste jedan od onih koji ju tankerom doprema iz
Južne Amerike), još uvijek postoje zemlje u kojima ćete doslovno platiti
glavom za bilo kakav kontakt s njom.
Afganistan, Borneo, Bruneji, Kina, Indija, Iran, Irak, Laos, Malezija,
Nigerija, Pakistan, Singapur, Somalija, Sudan, Vijetnam i Jemen su
definitivno za izbjegavati ako ne možete bez jointa. Događalo se tako da
krijumčari ubace paketić nepažljivom turistu u torbu i iskoriste ga kao
mulu, pa kad te ulove na kontroli, probaj objasniti da ti je netko
podvalio. Neš’ ti Somalije i Sudana, potpuno je razumljivo da im je
marihuana najveći problem.

Žiža spašava rudare dubokog mraka


Sjećate li se onih čileanskih rudara koji su 2010. bili 69 dana
zatočeni ispod 600 metara stijena i njihovih sretnih lica nakon što su
napokon opet ugledali svjetlo dana? Ta sreća je vjerojatno djelom uzrokovana marihuanom,
koju su im svakodnevno slali dole. Jer šta čovjek stvarno može raditi
kad je zarobljen ispod planine, osim pušiti, piti i gledati porniće?

Tko maricu uživa, ne brine ga prometna gužva


Vrlo čest stereotip je da ljudi pod utjecajem marihuane lošije voze
i češće izazivaju nesreće. Realnost je da ćete teško pobiti 20 ljudi na
autobusnoj stanici ako vozite 30 km/h i stajete 20 metara prije
semafora. Eventualna negativnost ovakve vožnje su bjesni pogledi bakica
na biciklima koje vas pretiču s 40 km/h, ali one ne znaju da vi
spašavate živote!
Istraživanja su pokazala da napušeni ljudi mnogo rjeđe izazivaju nesreće nego “čisti vozači
(ne uzimamo u obzir da su ta istraživanja možda radili na sveučilištu
THC u Amsterdamu), a postotak nesreća sa smrtnim posljedicama je gotovo
zanemariv. S druge strane, znamo što potpuno legalni alkohol čini na prometnicama…

Zašto, sine, nisi diplomirani vutrolog?


U SAD-u možete pohađati dva studija
koja će vas naučiti sve što trebate znati o uzgoju i konzumaciji
marihuane. Pa ako ne želite biti ekonomist ili pravnik kao svi vaši
prijatelji, a Detroit i Oakland su vam blizu (evo, odmah tu iza ugla),
zašto ne postati diplomirani travolog?
Ipak, treba napomenuti da je konzumacija marihuane u učionicama zabranjena
(zato su im pauze između predavanja vjerojatno vrlo zanimljive), ali
svejedno možete uzgojiti svoju vlastitu biljku, paziti ju i maziti i
usput učiti o njenoj povijesti, uporabi i budućnosti, prije svega u
medicini.

On konoplju nosi, njome se ponosi


Konoplja, iliti “ona marihuana koja se baš i ne
puši”, sve više nalazi svoju primjenu u suvremenoj industriji, a vrlo je
popularna i među Zelenima (kakva slučajnost). Tako ju možemo
koristi za proizvodnju papira, odjeće, bio goriva, građevnog materijala i
zdrave hrane (to na žalost ne znači da možete popušiti majicu od
konoplje kad izađe iz mode, premda… možda…). A nije ni čudo, jer se
ovaj materijal koristi od pamtivijeka, a poznat je po svojoj čvrstoći,
trajnosti i izdržljivosti.

Otkud ti ime, o biljko zelena?


Nitko ne zna od kuda potječe riječ marihuana. Neki govore da je
složenica riječi Maria i Juana, što je sleng termin za prostitutke.
Drugi pak vjeruju da je proizašla od riječi maraguanqou, što otprilike znači “opojna biljka” ili mallihuan, što znači zatvorenik.
Ono što znamo, pročitali smo na internetima, je da se do kraja 19. stoljeća uglavnom oslovljavala jednostavno kao kanabis, a onda je vjerojatno neki Meksikanac, zatočen u bordelu u Guadalajari, posrkao dva-tri dima i viknuo: “Vamolos, Maria y Juana!!!” Kako ono kažu, sve ostalo je povijest….

Plastik Vutrastik


Danas se sve može proizvesti sintetski, pa zašto ne i marihuana? I
dok se za ovu organsku varijantu treba osigurati velik prostor,
adekvatna temperatura i svjetlo i dovoljno novca za potplatit policiju i
znatiželjne susjede, ista stvar se može dobiti u laboratoriju. Dobro,
nije baš isto pušiti biljku i progutati pilulu koncentriranog THC-a, ali
trend “tabletiranja” marihuane je sve jači. Sad se samo čeka
kad će neka od velikih farmaceutskih tvrtki na tržište izbaciti
revolucionarni lijek na bazi THC-a, uz kratku poruku javnosti: “Žao
nam je što smo govorili da je trava loša, ali ne bojte se, od kad smo ju
MI uspjeli umjetnim putem sintezirati, postala je čudotvorna!


Najbolja gandža


U Amsterdamu se svake godine održava neslužbeno svjetsko prvenstvo u travarenju, poznati Cannabis Cup.
Osnovao ga je davne 1987. godine urednik časopisa High Times, Steven
Hager, i glavni je događaj svakog uzgajivača i konzumenta koji drži do
sebe. Ljudi iz svih krajeva kugle zemaljske dolaze sa svojim prvoklasnim
primjercima i natječu se za titulu najbolje sorte na svijetu. Naravno,
posjetitelji mogu i sami degustirati i tražiti svog favorita, a ako
netko misli da je glavni pušač u društvu (hmh, ovo ne zvuči dobro…),
može odmjeriti snage s drugim travomanima.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Pon Dec 16, 2013 10:47 am

Pogledajte kako je marihuana promijenila život oboljeloj od cerebralne paralize
Majka dvoje djecepati od posljedica celebralne paralize, ali sve se mijenja kada udahne nekoliko dimova. No, to joj nije dozvoljeno!
Jacqueline Patterson je majka dvoje djece, koja se od rođenja bori s vrlo neugodnom i potencijalno opasnom bolešću, cerebralnom paralizom. Ovaj se poremećaj kod Jacqueline manifestira kao strašna bol i slabost desne strane tijela, te iznimno ozbiljno mucanje, zbog kojeg izgovaranje i najjednostavnijih rečenica izgleda kao mukotrpna borba. Jacqueline je pokušala sve kako bi joj se kvaliteta života popravila, no ništa nije pomagalo, sve dok ju prijatelji nisu upoznali s marihuanom.
Nakon svega par dobrih dimova, ova se mlada djevojka vidno opušta, te joj mucanje gotovo u potpunosti nestaje, a ona sama svjedoči o značajnom smanjenju bolova. Problem? Marihuana je u Kansas Cityu(Iowa) ilegalna, te Jacqueline prijeti oduzimanje djece i zatvor, ako ju uhvate kako kupuje ili puši ovu spasonosnu biljku.
Jacqueline Patterson






Ostati u svom rodnom gradu i riskirati sve, samo kako bi se domogla “droge” koja joj toliko olakšava život, ili pokupiti prnje i preseliti u neku od saveznih država koje imaju malo liberalnije zakone? Odluka je za Jacqueline bila prilično jasna, te je svoj novi dom ubrzo našla u Kaliforniji, gdje je dobila sudski proces kojim joj se zakonom dozvoljava korištenje marihuane u medicinske svrhe.
Još je jedna bitka za legalizaciju ove nedovoljno istražene, a toliko potentne biljke dobivena, a mi se nadamo da će uskoro doći dan kada će se neki ozbiljni znanstvenci pozabaviti njezinim spasonosnim karakteristikama. Do tada preporučamo da pogledati izvrsni dokumentarac In Pot We Trust, koji se bavi nizom zdravstvenih, socioloških i ekonomskih pogodnosti koje trava donosi, poglavito kod oboljelih od nekih teških bolesti.

In Pot We Trust – dokumentarac:


Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Maj 25, 2014 9:38 pm

Marihuana efikasna u lečenju epilepsije?


Nedavno istraživanje pokazalo je da marihuana sprečava razvoj HIV-a. Naučici sada tvrde da bi mogla da se koristi i u lečenju epilepsije.


Korišćenje marihuane i čistog kanabidola - supstance koja je sastojak kanabisa - u medinske svrhe, naročito kod neuroloških oboljenja, pokrenula je debatu u celom svetu.
Međutim, istraživanja sprovedena u Americi pokazala su da ova droga može da pomogne ljudima koji imaju teški oblik epilepsije.
Nekoliko studija ispitivalo je uticaj marihuane i čistog kanabidola u lečenju epilepsije.

Dr Edvard Ma iz bolnice u Denveru objašnjava jednu od studija slučaja – žena je želela da pokuša da izleči svoje dete obolelo od teškog oblika epilepsije na ovaj način. Marihuana je davana detetu uz lekove protiv epilepsije koje je već koristilo.

Izveštaj ovog istraživanja navodi da su se epileptični napadi deteta znatno smanjili - sa 50 dnevno, na dva do tri napada mesečno.

Sa druge strane, pojedini stručnjaci tvrde da marihuana kod ljudi obolelih od epilepsije može da izazove anksioznost, šizofreniju i zavisnost.

"Kao medicinski stručnjaci, važno je da detaljno ispitamo efikasnost i bezbednost korišćenja marihuane u ove svrhe, pre nego što donesemo bilo kakav definitivan zaključak", rekao je dr Edvard Ma.

"Postoji zaista ogromna potreba za novim terapijama, naročito za lečenje oblika epilepsije otporne na terapiju kod dece, a kojima ova bolest umanjuje kvalitet života i često dovodi do poremećaja u ponašanju", kaže dr Marija Roberta Silio, direktorka Istraživačkog centra za epilepsiju kod dece.

Marihuana se u nekim državama koristi za lečenje posttraumatskog stresa, ublažavanje bolova, kao i za ublažavanje mučnine i povraćanja kod ljudi koji su bili podvrgnuti hemoterapiji.

Nove vesti u vezi sa zdravljem, lekovima, lepotom, ishranom... odgovore lekara na pitanja naših čitalaca, pratite i na Facebook stranici MONDO Klinika.

Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Maj 25, 2014 10:15 pm

Opijati se vekovima koriste u medicini  kao analgetici , mišićni relaksansi ,sedativi pa i antidpresivi,bilo u izvornom obliku ,bilo kao derivati ,naročito kod oboljenja koja su vezana sa bolovima ,dakle ,ništa novo .
Novo je možda samo to da se u nekim državama sada ,pod određenim uslovima i uz odobrenje lekara mogu i legalno nabaviti i koristiti u terapijske svrhe . 
Tolika je zloupotreba lekova koji u sebi sadrže opijate (naročito ih koriste narkomani u siromašnijim zemljama ,pola ih je na "Trodonu" ili "Artanu" i sl ) da je eventualna i "zloupotreba" marihuane dečija igra . Ako je u nekim zemljama legalna i za zabavu (Holandija)  ,što ne bi bila i u medicinske svrhe .










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Ned Maj 25, 2014 10:42 pm

RECEPT
Sadržaj recepta propisan je člankom 16. Pravilnika koji je u cijelosti usklađen s Provedbenom direktivom Komisije 2012/52/EU od 20. prosinca 2012. o mjerama koje omogućuju priznavanje liječničkih recepata izdanih u drugim državama članicama Europske unije (SL L 356, 22. 12. 2012.).
Recept koji je izdao ovlašteni liječnik države članice i koji sadrži sve podatke sukladno Aneksu Direktive 2012/52/EU  bit će priznat od strane hrvatskih ljekarnika, i na temelju njih će pacijent moći podići (kupiti) lijek u hrvatskoj ljekarni.
Recept za antibiotike vrijedi 3 dana, a neponovljivi recept 15 dana, recept za droge 5 dana od dana izdavanja recepta, što se odnosi na recepte propisane u RH.  
Na ponovljivi recept lijek se može izdati maksimalno 12 puta, što u većini slučajeva znači godinu dana (ovisno o pakiranju lijeka), uz obvezu ovlaštene osobe da na receptu naznači broj ponavljanja. Slijedom navedenog, magistar farmacije će biti u mogućnosti izdavati u ljekarni lijek na temelju ponovljivog recepta kroz godinu dana maksimalno, ukoliko ovlaštena osoba iz države članice nije posebno drugačije naznačila.
Lijekovi koji sadrže droge mogu se propisivati na poseban recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana.
Ukupna količina propisane droge za 30 dana liječenja ne smije biti veća od:
1. 0,6 g buprenorfina,
2. 6,0 g morfina,
3. 15,0 g pentazocina,
4. 7,5 g kodeina,
5. 1,0 g fentanila,
6. 2,4 g metadona,
7. 15 g oksikodona.
Vezano uz liječenje ovisnika o drogama, pacijent kojemu je propisan lijek iz kategorije droga, bilo da se radi o ovisniku ili liječenju maligne boli, može za potrebe liječenja ponijeti sa sobom lijek u količini dostatnoj za maksimalno mjesec dana liječenja. Ako se radi o ovisniku koji želi duže ostati u RH, on će se obratiti najbližem Centru za liječenje ovisnosti i nadležni liječnik će mu propisivati daljnju terapiju, kao i ovisnicima u RH. Ako se radi o liječenju maligne boli, sukladno preporukama EK, lijek koji sadrži drogu ili psihotropnu supstancu ne može biti propisan na ponovljivi recept.
Pravila o priznavanju recepata izdanih u drugoj državi članici EU primjenjuju se od 25. listopada 2013. godine.
Lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu se kupiti u ljekarnama bez ograničenja. 

Važi i za 2014-u godinu...od strane Hrvatske lječničke komore.
Samo ne vidim razloga da marihuana  ne postane legalna kao lek.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Uto Sep 30, 2014 10:34 pm

Molim vas, legalizujte kanabis"

Obećajte nam da ćete preneti ministru sve što ste ovde čuli i da ćete legalizovati kanabis", uz sklopljene šake, molila je devojka sekretara Ministarstva zdravlja na tribini o legalizaciji kanabisa. Njen vapaj nije bio jedini.

Ja imam psorijazu. Slušao sam sve savete lekara, mazao se svime što su mi prepisali, izlazio na sunce, ništa mi nije pomoglo. Onda sam čuo za kanabis i evo - ja sam živ primer koliko ta biljka može da pomogne, barem kada je moja bolest u pitanju. Mnogo smo se odvojili od prirode, vreme je da joj se vratimo", ispričao je učesnicima tribine, mladić koji kaže da kanabis koristi već godinu dana i da su rezultati fantastični.

"Dojila sam bebu, kada mi je rečeno da bolujem od multiploskleroze i da bi trebalo da prekinem laktaciju kako ih počela sa terapijom. Nisam pristala na to. Počela sam da duvam. Ne znam za druge, ali meni je stvarno pomoglo, a lekari mi ne veruju. Napadi su ređi, manjeg intenziteta, vrato mi se apetit, ugojila sam se", ispričala je književnica Irina Marković, na odlično posećenoj tribini kojoj su prisustvovali i Rik Simpson, svetski poznat zagovornik lečenja uljem kanabisa, kao i njegove kolege, stručnjaci za ovu oblast Pol Hornbi i Lumir Hamuš.



CEO TEKST  link





Ne tvrdim da kanabis može svakoga da spasi, ali je moj istraživački rad dokazao da je stepen izlečenja od 75 do 80 odsto. Međutim, ova biljka svim bolesnicima može makar da poboljša kvalitet života, da olakša bolesničke muke, da im obezbedi da umru dostojanstveno. Prestanimo da je se bojimo, počnimo da konoplju da koristimo do njenih krajnjih granica"
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Apr 11, 2015 12:12 am

Lečenje marihuanom: Potvrđena zdravstvena korist
Američki Nacionalni institut za suzbijanje zloupotrebe droga izdao je izveštaj u kojem prvi put zvanično potvrđuje potencijalne zdravstvene koristi marihuane.

Nedavna istraživanja na životinjama pokazala su da marihuana može ubiti neke ćelije raka, i smanjiti veličinu drugih, stoji u izvještaju Nacionalnog institute.
LINK link
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Nut
Sky Goddess, Mother of the Gods
avatar

Godina : 37
Datum upisa : 23.03.2011

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Apr 11, 2015 1:17 am

MARIJUANA..ili Meri dzejn..kako je zovu..je u vecini slucajeva opasna jer je najcesce uvod u teze droge..(licno ucestvovala ..u lecenju . narkomani koji su poceli ..na taj nacin.,uvek je neka cigara na pocetku..ali meri jane..ima ''nesto posebno' sto te tera da uzimas jace..i jace..A i ta Holandija..(licno videla..)koja je legalizovala..strancima dozvoljava da kupuju.ali svojima, NIKAKO..










Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Apr 11, 2015 2:06 am

Ko će se drogirati naće način,a marihuana je danas dostupna.
Nije leglizirana a narkomana koliko oćeš.
I za legalizaciju sam.

Ako je za lek-zašto ne bi spasili  život.
Možda i zaživi kod nas.Ko zna.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Apr 11, 2015 8:53 am

Može i mora .
Nažalost ,teško bolesnima je daleko bolje da bolove smiruju uljem kanabisa ,umesto morfijuma .
Legalizaciju u medicinske svrhe podržava većina lekara u regionu ,a kampanji su se pridružili i mnogi poznati sportisti i javne ličnosti ,između ostalih ,i proslavljeni košarkaš Žarko Paspalj .
Teško da njemu mogu pripisati da "hoće da se drogira" ?










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
pesma
Sestra Vetra


Humor : 'El' se to jede?
Datum upisa : 26.09.2014

PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   Sub Apr 11, 2015 10:47 am

Marihuana je već lek, ne treba da to postane. Sad samo da je le(k)galizuju.



Udruženje „Lekalizacija“, procenjuje da se na hiljade onkoloških i drugih teških pacijenata u Srbiji danas snabdeva na crnom tržištu uljem kanabisa sumnjivog kvaliteta, plaćajući dozu od pet mililitara najmanje 300 evra.

kako kanabis može da izleči link
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Može li marihuana postati lek?   

Nazad na vrh Ići dole
 
Može li marihuana postati lek?
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 2Idi na stranu : 1, 2  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA :: ZDRAVLJE :: LEKARSKA ORDINACIJA-
Skoči na: