DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 IZBORI U BIH -promene ili status quo ?

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Uto Okt 05, 2010 4:27 pm

Први резултати избора у БиХ

Небојша Радмановић, Бакир Изетбеговић и Жељко Комшић воде на изборима за Председништво БиХ. Додик у вођству за председника РС.

На шестим изборима после рата, грађани Босне и Херцеговине гласали су за чланове Председништва из реда три конститутивна народа, једног из Републике Српске и два из Федерације БиХ. Бирају се и нови сазиви скупштина на државном, ентитетском и кантоналном нивоу. Право гласа имало је три милиона бирача.

Према првим прелиминарним резултатима Централне изборне комисије чланови Председништва БиХ наредне четири године биће Небојша Радмановић, Бакир Изетбеговић и Жељко Комшић.

За бошњачког члана Председништва БиХ грађани су изабрали кандидата Странке демократске акције Бакира Изетбеговића, који ће наследити Хариса Силајџића. Српски члан Председништва остаје Небојша Радмановић, а хрватски Жељко Комшић.

На основу 47 одсто пребројаних гласачких листића, Бакир Изетбеговић, син оснивача СДА Алије Изетбеговића, добио је нешто више од 33 одсто гласова, следи га Фахрудин Радончић из Странке за бољу будућност са нешто више од 31 одсто, а на трећем месту је Харис Силајџић, досадашњи председавајући Председништва БиХ, који је освојио нешто више од 25 одсто гласова.

Када је у питању место српског члана у Председништву БиХ, на основу пребројаних 50 одсто гласачких листића Небојша Радмановић, кандидат СНСД-а је добио 50 одсто гласова, а кандидат коалиције Заједно за РС Младен Иванић, добио је 47 одсто гласова.

Према подацима ЦИК-а, када је у питању место хрватског члана у председништву БиХ, предност има кандидат СДП-а са 47 одсто гласова Жељко Комшић, док је Борјана Кришто из ХДЗ-а добила 22 одсто.

Досадашњи премијер и лидер Савеза независних социјалдемократа Милорад Додик је на данашњим изборима за председника Републике Српске освојио највише гласова и има предност два пута већу у односу на противкандидата Коалиције заједно за Српску Огњена Тадића, саопштио је извршни секретар СНДС Рајко Васић.


Централна изборна комисија саопштила је да је на изборе изашло 56,28 одсто бирача. Председница Централне изборне комисије Ирена Хаџиабдић је рекла да током дана није било значајнијих кршења изборног процеса.

Према њеним речима, нису сва биралишта у БиХ била затворена у 19 часова, као што је планирано, јер се на некима од њих, посебно у већим општинама, затекао велики број бирача.

Šta mi mislimo,da li su gradjani BIH izabrali prave ljude za bolju budućnost , ili su to samo "novi "ljudi, a stare ideje ?










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/ Na mreži
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sub Okt 16, 2010 4:10 pm

Tok i ishod izborne kampanje u Republici Srpskoj su uglavnom detaljno praćeni i komentarisani u medijskoj kampanji koja je bila dostupna građanima Srbije.
I rezultati se uglavnom komentarišu kao očekivani.

Ipak, radi svestranijeg sagledavanja političke scene BiH nedostaje više informacija o ishodu izbora i njihovom uticaju na konstituisanje organa vlasti u Bošnjačko - Hrvatskoj federaciji - kantonalni, entitetski i držani nivo?

Imaju li novoizabrani članovi tročlanog predsedništva legitimnost da u punom kapacitetu zastupaju interese konstitutivnih naroda ali i ostalih građana BiH?

Ko će koga? 55555











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Ned Okt 17, 2010 12:28 pm


ŠTA PIŠU BOŠNJAČKI MEDIJI?

55555

POLITIČKI TOTALITARIZAM TITINOG LAKRDIJAŠA
Poštovani čitaoci dobre volje!

Svima nama je dobro poznato da je animalni svijet prepun životinja čiji nam prekrasni spektar boja njihovih koža oduzima dah i ne ostaje nam ništa drugo nego da samo izustimo: slavljen je Allah, divan li je On Stvoritelj!

Prekrasno je i to što te životinje ne predstavljaju opasnost po čovjeka sve dok on ne prodre na njihovu teritoriju gdje će ga napasti samo radi urođenog instinkta odbrane njihovog područja.


Danas se mi nalazimo u političkoj areni svijeta gdje smo svjedoci postojanja jedne izuzetno opasne životinjske vrste koja nema nikakvih dodirnih tačaka sa običnim hajvanima.

Ova se vrsta ne bori za opstanak, nije napadnuta i nije ugrožena već jednostavno želi eliminirati sve oko sebe u želji da sve drugačije nestane jednom zauvijek i da ono u što oni ne vjeruju postane samo mrtvo slovo na papiru crne historije koju oni planiraju njihovim oponentima.

Ova životinjska vrsta je veoma lahko prilagodljiva svim vremenskim uslovima i može se pariti u svim regionima ove planete sve u cilju sijanja svojeg demonskog sjemena tamo gdje ono ne smije i ne treba biti.

Jasno je da politički degenerici i ideološke nakaze sa Zapada po svaku cijenu žele izbrisati svaki trag pozitivnom razvoju događaja na sceni islamskog misionarstva.

Njima je potrebna demonska mašina za serijsku proizvodnju idiota koji će s vremena na vrijeme doživljavati svoju političku smrt i uskrsnuće i sve to u zavisnosti od potrebe krstaškog sabora „zapadne civilizacije“.

Tako su oni sebi proizveli lošu kopiju političkih klonova koji, naravno, ne mogu u potpunosti obavljati svoje funkcije zbog psihičkih i fizičkih nedostataka. Ipak, ti klonovi postoje na ovim prostorima i mi smo prinuđeni trpiti njihov idiotizam.

Oni neprestano laju na nas, plaše nas njihovim iskrivljenim ustima i široko iskeženim zubima. Na njihovim vratovima je svaka žila potpuno napeta i jedva čekaju da se bace na nas i da nas jednom zauvijek u komade rastrgnu.

Ono što mi ne možemo razumijeti jeste o kojoj se vrsti hajvana radi. To je neka međuvrsta. To je pokušaj stvaranja nekog vještačkog koktela animalnog svijeta kojeg je ustvari Uzvišeni Allah najljepše stvorio dok su klon-hajvani silom prilika od sebe učinili najkrvoločniju zvijer koja ne zna za rahmet ni samilost ali zato dobro zna kako treba ubijati nevine, silovati čedne, ubijati maloljetne, pljačkati siromašne i upropaštavati budućnost nemoćnima i potlačenima.

To su političke hijene i bezdušni ideološko-demonski šakali.

Svi dobro znamo da je u cijelom svijetu na sceni trend ulizivanja krstaško-judeističkim gazdama. To nije mimoišlo ni političke bitange Balkana. U želji da dokažu njihovu privrženost „modernoj civilizaciji“ uporno ponavljaju fraze o nekom islamskom radikalnom pokretu kojem treba stati na rep!

Ako je do jučer ponavljana fraza o islamskim fundamenatlistima i ekstremistima, danas je ta kvazi-teorija evoluirala u direktno optuživanje muslimana da su oni ustvari „višak“ na licu ove Zemlje a svaki „štetni višak“ treba hitnim postupkom i bez ikakvog odlaganja uništiti.

Ponovo na scenu nastupaju klon-hajvani!


Stremljenje "višim idealima"

Jedan od tih klon-hajvana je i Zlatko Lagumdžija, budući premijer BiH. Budući da je osvojio vlast, sada će on u znak zahvalnosti prema njegovim „bogovima“ prineti žrtvu jer ako to ne učini „oni će se na njega rasrditi i strašna će ga nevolja snaći“. To je ona bolesna filozofija dunjalučara, usluga za uslugu!

Evo kako Lagumdžija prinosi žrtvu njegovom krstaškom „bogu“: „Kao civilno društvo, legitimno izabrani ljudi, borićemo se svim sredstvima protiv secesije ili ćemo u protivnom biti uništeni od strane islamskih radikala koji će započeti rat.“

Ovu „genijalnu“ izjavu je Lagumdžija dao londonskom dnevniku kada je poput pauna govorio kako će se boriti za spriječavanje radikalizacije u zemlji.

Mi sada pitamo: o kakvoj je to radikalizaciji riječ!? Jel' to Dodik nešto sprema i sada Lagumdžija kao narodni heroj bliske nam historije ponovo kreće u boj da se kod Drine konačno obračuna sa fašističkim pokretom ratnih zlikovaca? Hoće li Lagumdžija konačno obijeliti obraz bošnjačkog političara te će poput lava stati ispred Dodika i njegove hegemonističke politike u ime srpskog zadrtog nacionalizma? Da li je konačno iz redova bošnjačkog političkog bloka došao „spasilac“ Bošnjačke kauze!? Da li je to drug Tito doživio svoju reinkarnaciju u obliku Lagumdžije te će se ponovo obračunati sa hordama četničkih zvijeri i tako će Bošnjake „kutarisati“ ovog prisutnog zla na području BiH!?

Ništa od svega toga!

Znate li zašto? Zato što ovaj politički demagog veoma sposobno i lukavo vara ovaj jadni narod, koji je većinski ponovo izabrao komunističku vlast, da bi kod njih stvorio sliku o „suvišnom“ prisustvu „radikalnih islamista“ koji će „započeti rat!“

Ovo je klasičan poziv glavnog političara u zemlji na linč i progon islamskih praktičara koji nikome nikada ničim nisu naudili. Ovo je klasično objavljivanja rata jednom dijelu potlačenog muslimanskog življa koji živi po propisima Allahove knjige i suneta Muhameda, salalahu alejhi ve selem.

Ljudi! Narode bošnjački!

Svim ljudima dobre volje koji ne mrze islam i muslimane!

Kada je neko od islamskih praktičara u BiH javno ili tajno zaprijetio nekom političaru ili nekoj državnoj instituciji ove zemlje!? Nikada!

Kada je to neko od islamskih praktičara nešto nažao učinio nekom političaru ili nekoj državnoj instituciji!? Nikada!

Nemojte samo spominjati slučaj u Bugojnu jer je odveć jasno o kakvom se montiranom procesu radi. To što „stručnjak za terorizam“ Dž.Galijašević želi da ovo „natakne“ na leđa islamskih praktičara je samo još jedna neuspjela epizoda u seriji stvaranja mržnje prema islamu kod široke narodne mase.

Ali eto, ponovo se žrtva dovodi na stepen zlikovca i koljača kada ovaj bestidni politički lažljivac i prevrtljivac javno prijeti muslimanima likvidacijom i hapšenjima jer javno upozorava: „...ili ćemo u protivnom biti uništeni od strane islamskih radikala koji će započeti rat.“ Kakva je to glupost? Pa i djeca su već navikla na anglo-američku propagandu protiv islama i muslimana jer znamo da je ta izjava Lagumdžije još jedan biser njegovog reljefa poljskog WC-a koji se itekako slaže u mozaik njegove pameti i ideologije koju on zastupa.


Mi ćemo sve to 'po kratkom'
Lagumdžija samo pokušava da poput hijene nahuška lešinare na Allahove robove i ništa više od toga! Međutim, mi smo zapanjeni kako lahko i jednostavno mogu u javnosti proći prijetnje takvog tipa!? Te su prijetnje po svojoj prirodi gore od ideologije nacional-socijalizma jer je Hitler htio ostvariti dominaciju njegovog naroda i da svaki pojedinac uživa plodove društvenog solidariteta. A na šta to poziva Lagumdžija!? Poziva na tjelesno maltretiranje islamskih praktičara stvarajući kod naroda mržnju i odbojnost prema njima da bi kasnije putem naštimane državne institucionalne mašinerije sproveo mračni plan likvidacije i deportovanja istih.

Gdje su svi ti neovisni elektronsko-štampani mediji da se suoče sa budućim premijerom te da ga upitaju odakle mu ta smjelost da dio građana ove države stavi na tapet javne likvidacije i mogućeg ničim opravdanog hapšenja!?

Hoće li ovaj čovjek odgovarati pred nekim sudom za ljudska prava!? Pred onim istim sudom koji svakodnevno dozvoljava nevino krvoproliće muslimanske krvi!? Zar je moguće da su ljudi već nasjeli na propagandu ovog probisveta te vjeruju kako je obični musliman koji je dosljedan u svojoj vjeri isto tako opasan poput Milorada Dodika!?

Hoće li ova ubleha odgovarati zbog njegovih mračnih planova koje možda već priprema kako bi lišio slobode obične Allahove robove koji svojim ispovjedanjem islama nikome nažao nisu učinili!?

„...jedva čekaju da muka dopadnete, mržnja izbija iz njihovih usta, a još je gore ono što kriju njihova prsa...“[1]

Eto, to je ta demokratija na koju se ovaj klon-hajvan i njegovi sljedbenici pozivaju. To je ta njihova demokratija u kojoj svima podjednako garantuju neprikosnovenost ljudskih prava ali ne i islamskim praktičarima!?

Lagumdžija je ništa drugo do obični politički sado-mazohista koji svoju ideološku impotentnost pokušava izliječiti mogućim hapšenjima a zatim i likvidacijom islamskih praktičara iz redova bošnjačke populacije.

Ovom lakrdijašu i dvorskoj budali koja bahato pleše pred prijestoljem njegovih „bogova“ poručujemo: „Oni žele da utrnu Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar bilo krivo nevjernicima.“[2]

Muslih Emin











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Dec 23, 2010 6:50 pm

Hrvati BiH:

Koliko nas voli Sarajevo?

...Danas smo svjedoci koliko Sarajevo voli Hrvate i što skupa sa SDP-om podrazumijevaju pod institucionalnom jednakošću. To je ona njihova institucionalna jednakost u kojoj Hrvati ne postoje. SDP-u nije dosta što je drugi put zaredom ukrao hrvatsku stolicu u Predsjedništvu BiH, već je sad naumio, uz pomoć hrvatskih kvislinga, potpuno izgurati Hrvate iz vlasti.

Bošnjačka politička elita protiv se i samoj pomisli o Trećem. O konkretnim potezima u tom smjeru da se i ne govori.
Bošnjački političari naprosto se nadmeću koji od njih će utrpati što više fašizma na hrvatska pleća jer su Hrvati konačno odlučili postati institucionalno jednakopravni u svojem entitetu kojeg Bošnjaci praktično već imaju, ali im apetiti ipak nisu zadovoljeni. Nebuloze bošnjačkih političkih stranaka do te mjere paraliziraju da se svaki normalan čovjek zapita jesu li oni svoju „kumrovačku školu“ završili čitajući Mein Kampf ili Islamsku deklaraciju? Ili je to i tako jedno te isto štivo obojeno umjesto crne u zelenu ideološku boju?
Ustaški unuci iz Sarajeva drugima predbacuju fašizam, nacizam, i još pokoji neoprostivi grijeh, i pri tome mrtvo hladno prelaze preko vlastitog i trenutno jedino stvranog fašizma kojim hrvatskom narodu negiraju jednakopravnost, kostutivnost i pravo na vlastitu federalnu jedinicu?!
Navodni neuptini integritet Republike Srpske samo im dođe kao dobra izlika jer bi oni bili protiv Trećeg čak kad bi i RS pristala na teritorijalnu razmjenu. S obzirom da je građanska država tek paravan iza kojeg vire unitaristički ciljevi, logično je što Sarajevo ne želi Hrvate u vlasti niti želi čuti za hrvatski entitet već nastoji uništiti i srpski.

Prije daytonskog sporazuma, BH Srbi su kontrolirali oko 46% BiH (cca 23687 km2), BH Hrvati 25% (12937 km2) a Bošnjaci 28% (14506 km2). S obzirom na postotak teritorija s kojim danas vladaju tri naroda u BiH svima je jasno da su BH Hrvati jedini gubtinici. Od 28% teritorija Bošnjaci su daytonskim sporazumom prigrabili sebi 51% ali im je i to malo i sada bi 100% bošnjačku BiH.

„Prekrštavanjem“ Hrvata i Srba u građane Bosance dovršio bi se projekt kojim bi BiH postala matična država Bošnjaka.

Tom nakaradnom „prekrštavanju“ najviše kumuje velikobošnjački crvenokošuljaš SDP. Do sukoba bošnjačkih političkih stranaka može doći samo kada je u pitanju njihova međusobna podjela vlasti ali se nikada neće sukobiti oko zajedničkog im cilja unitarističke i velikobošnjačke BiH.
Ne tako davno zaklinjao se svijet i u integritetet bivše YU kao priznate članice UN-a. Na kraju je taj isti svijet zbog Miloševićeve maksimalističke politike ipak priznao novonastale države. U najboljem slučaju bošnjački unitarizam može od BiH napraviti jednu vrstu trodjelno podijeljenog Cipra. Očito Bošnjaci nerado uče iz tuđih grešaka i zbog toga nisu bez realne šanse propušteno naučiti na svojoj koži.

Hrvatski kvislinzi – daidže, kvaziintelektualna piskarala, političari HSP BiH i Narodna stranka "Radom za boljitak" – isto kao i SDP BiH, ignoriraju volju 95% BH Hrvata koji su svoj glas na izborima dali Čovićevom i Ljubićevom HDZ-u. Iako se deklariraju kao hrvatske stranke i HSP i Narodna stranka "Radom za boljitak" djeluju protiv interesa hrvatskog naroda u BiH. Petokolonaši raznih boja sami sebi prisvajaju mandat hrvatskog naroda ne bi li se na taj način dočepali vlasti.
Laprdati o svetosti centralističkounitarističke države, u kojoj jedino Hrvati nemaju svoju teritorijalnu jedinicu niti institucionalnu jednakost, ne može se nikako drugačije nazvati već izdajom hrvatskih interese i tipičnim janjičarskim kompleksom.

Koliko je bošnjačka politika pravedan i gostoljubiv domaćin najbolje pokazuje sadašnja F BiH u kojoj Hrvati nemaju čak ni ona prava koja inače imaju čak i nacionalne manjine u demokratski uređenim državama.

Za svaku nesreću BH Hrvata isključivi krivci su HDZ i Tuđman. Ispada kako Sarajevu i mrtav Tuđman zapovijeda ugnjetavanje Hrvata. Inače ne bi „dobre Bošnje“ jer im to Kuran ne dozvoljava. Ako se kvislinzima dopada bošnjačka unitaristička država, u kojoj možeš opstati tek ako si Građanin a ne Hrvat, neka ostanu u Sarajevu jer Hrvati u svoje entitet i tako ne žele taj bastion unitarizma a ni njih kvislinge. Time bi sigurno usrećili apsolutnu većinu Hrvata a za njihovu kvislingšku sreću nek se pobrine multi-kulti Saraj kojem tako držesno titraju erogenu zonu.

Sa naricanjem za Hrvatima koji će navodno ostati izvan trećeg entiteta trebali su kvislinzi započeti kada je Hrvatska išla u osamostaljenje jer je tada izvan Hrvatske u novonastalim državam ostalo preko milijun Hrvata.

Po toj kvislingškoj logici jedino cjelovito hrvatsko rješenje je obnova Jugoslavije u kojoj bi se ponovno, i na jednom mjestu, okupili svi Hrvati od Vardara pa do Triglava od Đerdapa pa do Jadrana.

A to je moguće tak kad:

- Srbin i Hrvat kažu jedan drugome brate
- kad se Albanci sa Kosova u Srbiju vrate
- Makedonci od Grka svoje ime uhvate
- kad Crnogorci prestanu bježati od lopate
- Slovenci piće plate
- i kad sve to Bošnjaci u BiH shvate,

e tek onda, može nastati nova kvislinškoSDP YU.

Znači, na Nigdarevo.

Bez hrvatske sloge i pomoći međunarodne zajednice, koja je prilično nesklona BH Hrvatima, postići institucionalnu jednakost i treći entitet čini se onoliko mogućim koliko i polugom od dva metra pomjeriti ovu planetu. Ali, jednom se mora započeti.
Tko nije krenuo taj nikad nije ni stigao.

Hrvati prvo moraju svoj nezavidan položaj pokušati riješiti pregovorima kroz institucije.
Ako pozitivan razultat izostane onda referendumom.
Bude li Hrvatima i jedno i drugo uskraćeno onda je Hrvatima, kao i svakom drugom narodu, legitimno i izvaninstitucionalno djelovanje.

Ovaj put dva HDZ-a dobili su mandat od hrvatskog naroda jednom za sva vremena stati u kraj sarajevskom zulumčarenju u ovoj vječito problematičnoj i nasilno sklepanoj državi.

Hrvati sebi ne smiju ni po koju cijenu dozvoliti još i naredene četiri godine institucionalni i teritorijalni vakum.
Bez obzira koja je cijena ona je uvijek manja od vlastitog nestanka.

piše: Crovata / posavski-obzor.info











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Ned Feb 06, 2011 3:53 pm

Četvorka krši izbornu volju Hrvata

SDA, SDP, HSP i Narodna stranka "Radom za boljitak" do kraja februara same će krenuti u sastavljanje vlasti na nivou FBiH ako HDZ BiH i HDZ 1990. u roku od 15 dana ne prihvate njihovu platformu za formiranje vlasti i ne deblokiraju proces izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Hrvatski narod jasno rekao da je njihov predstavnik hrvatski blok kojeg čine dva HDZ-a.

Saopšteno je to poslije sastanka predstavnika koalicije koju predvodi SDP na kojem je dogovoreno i da se uputi pismo OHR-u i Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH u kome će od tih institucija biti zatraženo da "izvrše pritisak na četiri kantona koji blokiraju izbor delegata u Dom naroda FBiH".

Učesnici sastanka rekli su da "nije bilo govora o podjeli fotelja", a Nermin Nikšić iz SDP-a, koji se spominje kao novi federalni premijer, naglasio je da će SDP sa svojim koalicionim partnerima imati većinu u oba doma federalnog Parlamenta i Domu naroda Parlamenta BiH.

- Očekujemo da će OHR i CIK reagovati i deblokirati proces uspostavljanja vlasti iz četiri kantona - rekao je Nikšić i dodao da poslije isteka roka od 15 dana četvorka neće više nikoga čekati da im se priključi.

Portparol HDZ-a BiH Mišo Relota rekao je za "Glas Srpske" da je rješenje problema u tome da oni koji već četiri mjeseca opstruišu formiranje vlasti uvaže izbornu volju sva tri konstitutivna naroda.

- Ova podla igra neće im uspjeti. Podjela funkcija svodi se na to da SDP u FBiH želi potpunu dominaciju sa strankama koje lažno prikazuju da imaju hrvatski legitimitet. HSP i Narodna stranka "Radom za boljitak" služe SDP-u samo kao privjesak. Ovo je medijski trik i slanje pogrešne poruke. Oni su iznijeli neistine da imaju većinu u Domu naroda Parlamenta BiH. Da je to tačno oni bi već uspjeli da formiraju vlast - kaže Relota.

Dodao je da je hrvatski narod jasno rekao da je njihov predstavnik hrvatski blok kojeg čine dva HDZ-a.

- Mi čuvamo BiH, a oni koji agresivnim postupcima pokušavaju da formiraju vlast grubo gazeći izbornu volju hrvatskog naroda koče uspostavljanje vlasti i narušavaju duh BiH - istakao je Relota.

Potpredsjednik SDA Asim Sarajlić rekao je da je njihova platforma otvorena za sve, ali da je vremena sve manje. Predsjednik HSP BiH Zvonko Jurišić izjavio je da će SDP, SDA, HSP i NS "Radom za boljitak" u svakom slučaju biti dio vlasti u FBiH.

- Ako dva HDZ-a ne prekinu blokadu, četiri stranke će, bez obzira na nepotpuni sastav Doma naroda, krenuti u formiranje vlasti - rekao je Jurišić.

Predsjednik NS "Radom za boljitak" Mladen Ivanković Lijanović kazao je da "proces formiranja vlasti koče stranke koje nisu potpisale platformu".

Predsjednik CIK-a BiH Irena Hadžiabdić ocijenila je da su potpuno neosnovane optužbe SDP-a da i CIK učestvuje u blokadi formiranja nove vlasti.

- To je prebacivanje sopstvene odgovornosti na nekoga ko uopšte nije nadležan - rekla je Hadžiabdićeva.

Iz OHR-a juče nije stigao odgovor na pitanje da li će reagovati povodom zahtjeva četiri stranke.

Mišo Relota, komentarišući "lobiranje" predsjednika SDA Sulejmana Tihića da "ubaci dva HDZ-a u vlast", rekao je da je hrvatski narod kroz izbornu volju rekao ko je njihov legitimni predstavnik.

- Najblaže rečeno, neukusno je da neko izvan toga licitira ko će od Hrvata biti gdje - kaže Relota.











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Mar 17, 2011 9:36 pm

Da smo Ljubić i ja popustili rasijali bi sjeme Željka Komšića,
ovo što rade je prijetnja BiH




Razgovarao: Milan Šutalo

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je danas u intervju portalu Dnevnik.ba da na područjima hrvatskih općina i županija neće biti priznata nezakonito i neustavno uspostavljena vlast bez predstavnika Hrvata, te dodao kako će sadašnja kriza rezultirati novim izborima i ustavnom reformom kojom će biti osigurana ravnopravnost Hrvata.

-SDP i SDA žele Federaciju pretvoriti u bošnjački entitet i ovladati njezinim resursima. To će dosvesti do destabilizacije političkih prilika, takva vlast neće moći funkcionirati, a neće se moći uspostaviti ni vlast na razini BiH, kazao je Čović.


Na pitanje o suradnji HDZ BiH s HDZ 1990 te njegovoj suradnji s liderom „Devedesetke“ Božom Ljubićem, Čović je odgovorio:

-Sporazm kojeg smo potpisali, naša suradnja i međusobno povjerenje čvrsti su kao beton.

Gospodine Čoviću, tko je kriv što pregovori HDZ BiH, HDZ 1990, SDP-a i SDA nisu uspjeli?

-Pregovori su trajali nekoliko dana. Što se tiče sinoćnjih razgovora mi smo imali pojedinačne razgovore s veleposlanicima PIC-a. Predstavnici dva HDZ-a, pa potom predstavnici SDP-a i SDA. Predstavnici PIC-a su nam priopćili njihovo viđenje rješenje situacije u BiH, te su naglasili što oni očekuju od svih nas. U najkraćem, ja i gospodin Božo Ljubić smo iznijeli stav hrvatskog bloka, stranaka okupljenog oko dva HDZ-a – da apsolutno podupiremo želju predstavnika PIC-a da se vlast uspostavi odmah. Šest mjeseci je predugo razdoblje za ovakvu situaciju u BiH. Želimo da vlast bude sačinjena po sličnom konceptu i sadržaju na državnoj, entitetskoj i na razini županija, te da želimo jednu široku koaliciju. Mi smo predlagali po dvije stranke iz tri konstitutivna naroda.
Kada je u pitanju konkretno rješavanje problema vlasti između hrvatskog i bošnjačkog bloka stranaka, mi smo jasno kazali kako želimo žurno formirati vlast. No, minimum koji se apsolutno mora uvažiti, kada je u pitanju hrvatski interes, je da i ovako nizak broj ustavno definiranih pozicija Hrvata u Vladi Federacije BiH – od 5 – mi mislimo da ga se značajno mora povećati. Zato i tražimo promjene Ustava kako bi se osigurala istinska ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda, jer je evidentno kako su Hrvati građani drugog reda. To je minimum koji mi možemo prihvatiti u ovom trenutku, odnosno pet (5) pozicija u Vladi Federacije BiH.
Što se tiče Vijeća ministara BiH - to su tri pozicije.
Kazali smo vrlo jasno: SDP i SDA nemaju pravo na bilo koji način raspoređivati i davati savjete hrvatskom bloku stranaka okupljenih oko dva HDZ-a kako bi se trebala podijeliti hrvatska kvota. Kazali smo im vrlo jasno kako je to vrlo opasna igra, te sugeriramo Lagumdžiji i Tihiću da oni dijele bošnjačku kvotu prema nekim njihovim logikama uvažavajući rezultate izbora legitimnih predstavnika bošnjačkih stranaka i bošnjačkog naroda.

Kazali smo kako su danas sve stranke u BiH manje – više multietničke, no da se ta multietničnost mjeri promilima ili jedan do dva posto. Takav odnos ne daje nikome bilo kakvu mogućnost da razmišlja o popuni kvota iz hrvatskog naroda.
Mislili smo da to što govorimo je apsolutno razumljivo svakom od njih. Jasno smo dali do znanja kako nećemo dozvoliti nikome, dokle god mi budemo imali ovakvu potporu hrvatskog naroda, da nam se sugerira i dijele savjeti kako se dijeli hrvatska kvota. Imamo još uvijek, ono što nitko drugi nema – apsolutnu potporu svog naroda.

Ovo je minimum, i ako se on ne može ostvariti mi ne želimo na bilo koji način dalje participirati u vlasti u kojem nismo, sukladno sadašnjem ustavnom rješenju, u poziciji kazati da se legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda popune te funkcije.

Riješit ćemo pitanje svih županija, jer nema niti jednog razloga da županije ostanu u sadašnjem statusu – da se izaberu izaslanici u Dom naroda, predstavnici vlada, skupština. Mi smo željeli poslati vrlo jasnu poruku domaćoj i inozemnoj javnosti u kakvoj se situaciji i položaju nalazi hrvatski narod u BiH. Vjerujem da smo u tome apsolutno uspjeli. Žao nam je što to nisu vidjeli dio predstavnika bošnjačkog naroda.
Mi idemo u implementaciju izbornog rezultata tako da više nitko ne mora biti opterećen nekom riječju „blokada“.
HDZ BiH će u ponedjeljak, 21. ožujka 2011. godine, imati sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH u Mostaru, gdje ćemo se dogovoriti o dinamici implementacije izbornog rezultata. Vjerujem kako ćemo taj proces završiti u narednih deset do petnaest dana završiti i time svakome vrlo jasno staviti svakome do znanja da smo mi stranka koja isključivo želi europsku BiH i koja želi istinsku ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Možete objasniti što bi značilo prepuštanje jedne hrvatske pozicije SDP-u u federalnoj Vladi i jedne hrvatske pozicije u Vijeću ministara BiH. Je li riječ o borbi za fotelje ili nečemu drugom?

- Da se radi o borbi za fotelje, mi bi danas sjedili u foteljama. Mi smo svima pokazali kako je ovo preozbiljan trenutak za BiH, osobito za Hrvate, kao najmalobrojniji narod u BiH.

Da smo mi prepustili Zlatku Lagumdžiji da popuni jedno ministarsko mjesto od dva u Vijeću ministara BiH, odnosno jedno od pet ministarskih mjesta u Vladi Federacije BiH, mi bi za sva vremena zatvorili vrata političkog života Hrvata u BiH. Na žalost, to mnogi nisu razumjeli.
Zlatko Lagumdžija je imao jednu perfidnu strategiju koju je već testirao na Željku Komšiću.
Mi bismo „rasijali sjeme Željka Komšića“, mi bi dobili po jednog Hrvata i u Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH kojeg su postavili Bošnjaci. To bi značilo da Hrvati uopće ne bi trebali izlaziti na iduće izbore. Pojasnio sam to svim predstavnicima međunarodne zajednice. To bi značilo kada bi na idućim izborima dobili glas svakog Hrvata u BiH, bili bi u potpuno identičnoj situaciji, jer bi Bošnjaci u pet županija FBiH, gdje su oni u većini, svojim glasovima mogli izabrati šest hrvatskih izaslanika u Dom naroda Parlamenta F BiH – jednu trećinu od 17 hrvatskih izaslanika.
Time bi definitivno bila zakopana sudbina BiH i to je suština. Mi bi time definitivno otvorili vrata podjelama BiH i zato smo poslali vrlo jasnu poruku – zaustavite ovo što rade, ovo je prijetnja BiH!


Naš glas je bio vrlo jasan, vjerovali smo kako će biti dovoljno razumljiv za svakoga, a s druge strane smo ga iznosili vrlo civilizirano, po demokratskim standardima. Mala je mogućnost da se usuglasimo s politikom koja je naumila već u ovoj fazi otvoriti vrata potpunog eliminiranja Hrvata iz političkog života.

Kako komentirate ponašanje predstavnika međunarodne zajednice. Ima se dojam kako su oni stali uz projekt majorizacije Hrvata?

- Odnos međunarodnih institucija, osobito veleposlanika zemalja članica PIC-a, je bio vrlo korektan kroz sve razgovore ovih par mjeseci. Mi smo nastojali predočiti im ono što mislim da ne vide. Ključni problem u svemu ovome je još uvijek nedovoljno sagledavanje s njihove strane realnih opasnosti za BiH. Mi smo to usporedili sa razdobljem prije 20 godina. Mnogi od tih ljudi još uvijek nedovoljno razumiju svu složenost odnosa u BiH, pa i svu složenost čitavog ovog državnog aparata – način izbora, izbor zastupnika u domove naroda, podjela nadležnosti, itd.
Najopasnije je što netko vjeruje da snagom brojčane moći može nekome nametati rješenja. Sada se slično ponašaju u F BiH.
Danas se održava sjednica Doma naroda koja je sazvana protivno Ustavu i zakonu i ako vam netko tko to radi dijeli lekcije kako bi se vi trebali ponašati isto ćemo im odgovoriti kako smo im odgovorili kada je bilo riječ o hrvatskim ministarskim pozicijama – niste vi zaduženi da nama držite slovo, da se bavite hrvatskim kvotama. Bavite se svojim kvotama. Instruirajte pravno svoje stranačko tijelo i narod.

Što će biti koraci koje ćete poduzimati u narednom razdoblju?

- Ako se na neustavan i protuzakonit način formira nelegitimna vlast, pozvat ćemo sve naše predstavnike vlasti, dužnosnike da takvu vlast smatraju neustavnom, protuzakonitom, nelegitimnom. Sve odluke koje donese takva vlast bit će neobvezujuće. Svakako je da ćemo mi u ponedjeljak, 21. ožujka 2011. godine, na našim najvišim stranačkim tijelima dogovoriti čitav paket mjera. Naravno da nije korektno, prije nego što završe sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH narednog ponedjeljka, govoriti o njima u ovom trenutku. Imamo veliku odgovornost prema svom narodu, ali i prema našoj BiH, jer nam mnogi to žele spočitati.

Može li eventualni hrvatski odgovor na nezakonito uspostavljanje bošnjačke vlasti u F BiH, biti i uspostavljanje slične vlasti ili na hrvatskim područjima ?

Ako kažete svojim predsjednicima vlada, svojim načelnicima općina, da nemaju nikakvu obvezu poštivati odluke nelegitimne vlasti, naravno to može imati višestruke posljedice.
Mi trebamo uistinu razraditi sve modele kojima se želi ugroziti BiH od strane SDP-a i SDA, i na to vrlo jasno odgovoriti. Jer tako doživljavamo pokušaj uspostave vlasti.
I još jednom ću kazati: uvijek ćemo raditi sukladno ustavu i zakonu.
Mislim da je i jedan i drugi dokument, odnosno mnoštvo tih dokumenata ostavljaju ogromne mogućnosti da vrlo jasno stavimo do znanja da ova vlast neće funkcionirati.
Meni je žao ali sad je sasvim blizu ona moja tvrdnja u noći izbora kada sam kazao da je moguće da za dvije godine imamo izbore. Sad smo mi vrlo blizu novih izbora, sad smo mi skoro sigurni da novu vlast moramo čekati do izbora sljedeće godine i najvjerojatnije je da će uz lokalne izbore biti i opći izbori, svakako sukladno novom ustavu.
Tako da, više ne pada nekom Lagumdžiji ili nekom Tihiću ili nekome drugome, sasvim je svejedno, da drugom narodu pokuša postaviti uvjete da bi oni ostali u BiH.
Mi moramo to ustavno rješenje promijeniti, a vrata takvih ubrzanih pokreta nam je prije svega otvorio Zlatko Lagumdžija i s te strane mu od srca hvala.

Najavljeni su prosvjedi u središtima županija, kakav odziv ljudi očekujete i vjerujete li u snagu hrvatskog naroda da se može oduprijeti ovome što se sada pokušava nametnuti ?

Naravno da vjerujem u snagu hrvatskog naroda, služim tom narodu već 6 godina kao predsjednik HDZ, istinu za volju, za očekivati je da narod pošalje vrlo jasnu poruku o BiH. Istina, malo nam vrijeme ne ide na ruku, organizatori su to jako brzo organizirali, ali ja mislim da će to biti sasvim razgovijetna poruka za sve one koji to još jednom žele vidjeti. Tu je ta snaga koju mi moramo vezati za svoju mladost, za ljude koji su zabrinuti za svoju budućnost ovdje, i umjesto da se mi danas borimo za njihovu jednakost, mi se moramo boriti da oni mogu sutra uopće kazati da su Hrvati, da su Katolici.

BiH ima sama svoj europski put, i ona može preživjeti samo kao zemlja Hrvata, Srba i Bošnjaka jednakih prava.

Jer ovo što radi gospodin Tihić, Lagumdžija, debelo otvara mugućnost špekulacija da oni žele podijeliti BiH na dva već već uspostavljena entiteta, naravno da im to nećemo dopustiti.

Na koga Hrvati u ovoj borbi mogu računati uz Republiku Hrvatsku, što planirate napraviti na tome međunarodnom planu?

Prije svega mi već intezivno nekoliko godina radimo na tome, danas moram kazati, koliko to god ne izgleda tako, mi smo pridobili veliki broj ljudi iz međunarodnih institucija kao partnere, koji razumiju danas što se događa u BiH, istinu za volju, njihove administracije su okrenute potpuno drugim problemima i toga moramo biti svijesni, svaki dan je neki novi problem. Svake godine imamo neko novo žarištem, svake godine u svijetu, administracije su okrenute svojim problemima, kao što je sjeverna Afrika, većina zemalja ima svoje interese, moramo biti iskreni, teško je bilo koga vezati u ekonomskom smislu. Stoga moramo razumjeti da su sve zemlje okrenute sami sebi, svojim problemima, iako smo mi tražili samo jedno, da nam pomognu da dobijemo ustav BiH koji će osigurati jednakopravnost.
Da ne bi bilo zabluda, mi smo ponudili rješenje. I kazali, ako netko ima neko drugo, bolje rješenje, koje isto tako sadržava jednakopravnost, vrlo rado ćemo ga prihvatiti. Rješenje koje će osigurati da ni Mujo, ni Milan, ni neki tamo Lazo se ne mogu osjećati da je ovo njihova država. Vjerujemo da dobar dio njih želi to. Mi se prije svega sada želimo usmjeriti na to i to ja sada ključni zadatak. Doći će vrijeme, čim se uspostavi vlast, da sjednemo i da razgovaramo oko ustava, koji se mora promijeniti. Zadnji put za Mostar nam je trebalo godinu dana, sad nam treba ja mislim nemoguć period da završimo izbore..
Bez izražene želje SDP i SDA da uopće djeluju na razini države, se meni javlja sumnja da je njihova želja najprije zavladati resursima F BiH i ići ka podjeli BiH.
Kažem još jednom, taj pristup mi im nećemo dopustiti.

Smatrate li da je danas hendikep ili prednost to što Hrvati imaju dva HDZ-a, kakva je suradnja između te dvije stranke i osobno vas i gospodina Ljubića ?

-Čvrsta kao beton. Ja ću vas podsjetiti na zadnja 3-4 mjeseca, koliko smo imali natpisa o otvorenoj sumnji iskrenosti te suradnje. Ja sam prvi put, kad sam potpisao sporazum, rekao da ova koalicija ili ovaj hrvatski blok, ne bi radio ovo što radi da sumnja u namjere, da nam nisu jasni ciljevi. Nema osobe niti funkcije koja može urušiti ovu suradnju, Hvala Bogu, to se dosada obistinilo.
Da vas podsjetim na desetke nastupa kroz javni sustav FBIH, neke tiskovine, koje su svakodnevno pozivale i jednu i drugu stranu, prijetili, davali iskušenja, ponižavali itd. Ja ću idući mjesec, "proslaviti" 10 godina pojavljivanja u sudu u Sarajevu. Nakon 10 dana kada sam mandat dovršio u FBIH, ja sam dobio kaznenu prijavu, a onda izad toga, bar 15 njih, od strane financijske policije, koje smo smjenili tri mjeseca prije. Po tom elementu gledanja, vidite o komu se radi, izdržali smo 10 godina, ja znam koliko je teško u mom okruženju blo ljudima, ja dobro znam što sam u tih 10 godina proživio. I vjerojatno iz straha da se nešto slično dogodi, možda su i ovi, marginalci, a vidjeti ćete za godinu dana, oni će biti apsolutno izbrisani iz političkog života BiH. Netko im je vrlo dobro zaprijetio, kroz neke medije koji se uredno plaćaju ... Meni je žao ako su tom podlegli, jer je to znak da nerazumiju što će se desiti. Oni će svakako bježati na kraju. Ja se ne želim skrivati od bilo koga, i kada smo pregovarali ja i Božo Ljubić, rekli smo, dozvolimo sebi da možemo ponosno otići i u Sarajevo, i u Banja Luku, ali i u svaki kraj gdje žive Hrvati. Ovo nije igra za malu Hercegovinu, ovo je igra za Hrvate BiH. Ja želim sutra, da jednako mogu govoriti. Ljudi bi voljeli da vi nešto drugačije radite. Meni je žao svih onih koji nevjeruju da je moguće napraviti federalnu jedinicu BiH od kojih će jedna biti sa hrvatskom većinom, gdje će administrativno sjedište biti u Mostaru. To je i danas trebalo biti sjedište FBiH, nažalost. Vidjet ćete i danas koliko te federacije, koja je vrlo jasno zapisana da živi ovdje, danas formalno živi u Mostaru.
Ja mislim da su izgubili mjeru, jer čim je Sarajevu prešlo brojku od 96 posto bošnjačkog naroda, napravilo je ugrozu prema sebi.
To se možda ni danas ne vidi.
Nažalost zbog finih građana, ljudi koji su čak mnogo pošteniji Bošnjaci.

Oni su sada u jednoj najezdi koja je otvorila vrata mnogo snažnije nego što bi itko od vas otvorio vrata ubrzanijem rušenju BiH!


dnevnik.ba











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Pet Apr 22, 2011 9:55 pm

Kako je BiH nastala i kako (ne) može da opstane
- o sudu i tužilaštvu BiH

Izlaganje predsednka RS Milorada Dodika
na 4. posebnoj sednici narodne skupštine Republike Srpske
13. aprila 2011.



Milorad Dodik

Koliko puta ste čuli rečenicu: „ZA OVE ZLOČINE JOŠ NIKO NIJE ODGOVARAO.“ Tako se najčešće završavaju izvještaji o pomenu žrtvama iz srpskog naroda – na brojnim stratištima i logorima. Od Sijekovca, Dobrovoljačke, Tuzlanske kolone, sarajevskih i drugih logora za Srbe, Kravica, Bratunca, Srebrenice. Žrtve i njihove porodice, ali i cijeli srpski narod čekaju na pravdu. Iako postoje brojni dokazi i krivične prijave odavno podneseni tužilaštvima i sudovima, pravde nema. Pravda je uslov je pomirenje među narodima koji su ratovali u građanskom ratu u Bosni i Hercegovini. Pravda je osnov za stvaranje neophodnog međunacionalnog povjerenja. Bez toga se ne može dalje, a pogotovo ne ide više da su samo Srbi zločinci, a drugi njihove žrtve. Ako je u građanskom ratu u kome su ratovali narodi jedni protiv drugih, a bošnjaci još i međusobno, bilo oko 100.000 žrtava, od kojih skoro 30.000 Srba, ko je onda njih umorio i pobio, često nakon groznih mučenja. Kada ni to nije bilo dovoljno, onda su im odsjecali glave kao monstruozne trofeje, koji su služili za novo regrutovanje mudžahedina širom svijeta. U tom za muslimane svetom ratu, džihadu protiv nevjernika- nemuslimana u BiH, podučavali su se budući islamski teroristi za ubijanje nedužnih ljudi širom svijeta. Upravo tako piše u knjizi Ejvana Kolmana. Kada je Porter Gos, direktor CIA-e, dolazio u Sarajevo, šefovima Obavještajno-bezbjednosne agencije, otvoreno je rekao: „Kada u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Iraku, Egiptu, Alžiru, Maroku ili čečeniji ubiju ili uhvate Al-kaidine aktiviste, često i važne lokalne vođe, uvijek dvojica ili trojica njih, imaju Be-Ha pasoše. Zna se da su organizatori i ključni ljudi terorističkog napada 11. septembra 2001. u Njujorku, povezani sa ratom u BiH. Njihov teroristički put povezan sa Bosnom i Hercegovinom, dio je islamske strategije Alije Izebegovića i bošnjačkih struktura, kojima su trebali upravo takvi u stvaranju islamske države i islamskog društva. Kada su pod pritiskom SAD i kao obavezu iz Dejtonskog sporazuma, dio njih morao napustiti BiH, Rasim Delić kao glavnokomandujući takozvane Armije BiH, pa i mudžahedina koji su bili dio te armije, na svečanom ispraćaju u decembru 1995. je rekao: „Ovo je samo prva runda, ne znamo kada će doći do sledeće. Vaša pomoć će biti potrebna dok islam ne pobijedi na ovom svijetu.“

U skladu sa Ustavom Republike Srpske, tražio sam sazivanje ove sjednice Narodne skupštine Republike Srpske i predložio da se raspravlja o posledicama (ne)djelovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina, kao i opravdanosti postojanja tih institucija sa stanovišta ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti.

PLAN STVARANjA BiH PO MJERI SAMO JEDNOG NARODA

Da bi osvijetlili ciljeve, motive i namjere osnivanja i djelovanja takozvanih pravosudnih institucija na nivou BiH, moramo se vratiti na vrijeme prije početka ratnih sukoba u BiH i djelovanje bošnjačkih političkih struktura i njihovih predstavnika. U osnovi međunacionalnih sukoba u građanskom ratu u BiH, stoji namjera ostvarivanja nezavisnosti BiH putem secesije od međunarodno priznate države SFR Jugoslavije. Ista ta politika je osnov djelovanja i u poslijeratnom periodu i nastojanje bošnjačkih političkih struktura za stvaranjem države po mjeri većinskog naroda. To je nastavak politike Alije Izetbegovića i njegove Stranke demokratske akcije, koja je dovela do krvavog rata u BiH i odraz stvaranja nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, po cijenu rata. Njoj su temelji i korijeni u Islamskoj deklaraciji Alije Izetbegovića. Danas isto lice pokazuje Zlatko Lagumdžija i njegova Socijaldemokratska partija BiH, kao dominantno bošnjačka partija, praveći vlast u Federaciji BiH, kršenjem zakona i paktiranjem sa patuljastim strankama - profašističkom Hrvatskom strankom prava i Narodnom strankom radom za boljitak. Pod firmom građanske države, namjera je stvarati bošnjačku državu, po principu „JEDAN ČOVJEK – JEDAN GLAS“. Tom politikom je razarana Jugoslavija, pa se time istorija ponavlja – prije 20 godina kao tragedija, a sada kao farsa. Istu takvu građansku državu zagovarao je Alija Izetbegović.

U predizborno vrijeme u oktobru 1990. u prilogu „Oslobođenja“ – „Stranke, programi, ličnosti“, objavljen je njegov intervju pod naslovom „Građanska republika ili građanski rat“. Kakvu to građansku republiku zagovara, on ne krije, pa na pitanje: „Da li biste stvaranje DRUŠTVA, u ovom vijeku, usred Evrope baziranog na religiji, u ovom slučaju riječ je o islamu, smatrali društvenim napretkom ? Ne govorim dakle samo o Bosni, “ Izetbegović odgovara: „Da. Smatram ! Svakako pod uvjetom da je to društvo zaista muslimansko. Istina, islam nije ideologija, već uvjerenje i zato sistem u kojem će bi ljudi prihvatili islam kao uvjerenje, kao vjeru, u tom društvu bi uspostavljanje islamskih normi i standarda života, za mene predstavljali napredak.“ Danas u Sarajevu imate islam ne samo kao religiju, već i kao standard života – od zagovaranja islamske vjeronauke u dječijim vrtićima i protjerivanja Deda Mraza, preko islamskog bankarstva, zelenih trotoara, do „multietničkog“ Zlatka Lagumdžije kao predsjednika muslimanskog Bošnjačkog instituta, koji je ustanovio jedan od osnivača SDA – beg Adil Zulfikarpašić. Zato i mnogi u Sarajevu iz bošnjačkih medijskih i intelektualnih krugova, prepoznaju jednu nit, ili kako kažu: Od Alijinih mladomuslimana, preko Harisovih bošnjačkih nacionalista, do Zlatkovih državotvornih evropejaca.

Nemamo pravo biti naivni i neoprezni. Stvaranje islamske države je projekat iza koga stoji Islamska zajednica na čelu sa reisom Mustafom Cerićem, koji otvoreno ponavlja: „Od bivše Jugoslavije, sve nacije su stvorile svoju državu, osim Bošnjaka“. Onda ne čude izjave koje se upućuju Srbima i Hrvatima: ako ne želite BiH kao državu većinskih Bošnjaka, onda idite u Srbiju i Hrvatsku.

Kako je to radio, Alija Izetbegović je obrazlagao više puta.

Nažalost, neki iz međunarodne zajednice u Sarajevu i u svijetu, iz svojih razloga, podržavaju ostvarivanje takvih bošnjačkih nastojanja. Kao instrument takve politike služi kancelarija visokih predstavnika u Sarajevu i neke strane ambasade, koje podržavajući Platformu SDP i SDA, podržavaju i profašističku Hrvatsku stranku prava koja sebe smatra naslednikom ideja Ante Pavelića, čije slike i biste krase stranačke prostorije, uz crne košulje i fašistički pozdrav uzdignutom desnom ruku, ZA DOM SPREMNI. To je naslednik ideologije koja je stvorila ustaški pokret i Nezavisnu državu Hrvatsku prije 70 godina. To je ideologija koja je stvorila logor Jasenovac u kome su ubijani Srbi i Romi, po genocidnom planu, a Jevreji po holokaustu. Ta Pavelićeva i pravaška NDH, stvorila je logor smrti prije nego što je to učinila i njihov pokrovitelj – Hitlerova nacistička Njemačka. Koje su to vrijednosti koje promoviše navodni socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija, praveći Platformu sa takvom strankom. Znaju li ambasade u Sarajevu da podržavajući takvu vlast, podržavaju i i pravaškog prethodnika i uzora Antu Pavelića, kao dio nacističkog sistema holokausta i istrebljenja čitavih naroda ? Zna li Evropska unija šta se to stvara u BiH ? Zna li da Srbi ni 1941. nisu prihvatili takvu državu i da su bili najveći i najvažniji dio antifašističkog pokreta u Jugoslaviji ?

To je samo novi pojavni oblik politike koja je htjela da secesijom BiH od Jugoslavije, stvori državu samo po mjeri jednog naroda – Muslimana, a od 1993. po nazivu Bošnjaka. Nije njihov lider Alija Izetbegović nikada krio namjere, samo ih je ponekad prikrivao. Nije bilo dileme, jer je više puta rekao: „Zbog mira, ne bih žrtvovao nezavisnost BiH, ali bih zbog nezavisnosti žrtvovao mir.“ Zato je Izetbegoviću i Muslimanima trebao referendum o nezavisnoj BiH, jer je to bio dio plana za stvaranje muslimanske države.

NEZAVISNOST BOSNE I HERCEGOVINE KAO PODVALA I PREVARA

Međunarodna zajednica je postavila dva uslova za međunanrodno priznanje BiH:

1) Provođenje referenduma o nezavisnosti uz učešće svih građana;

2)Dogovor o ustavnim načelima za ustavno uređenje BiH.

U intervjuu „Slobodnoj Evropi“ koji je Alija Izetbegović dao 13.6.2000. godine, pod naslovom „Svugdje postoje strategija i taktika“, objašnjavajući svoju „državničku mudrost“, razotkrio je strategiju stvaranja muslimanske države i optuživanja Srba za agresiju:

„Ljudi to često ne razlikuju i brkaju. Naša strategija je bila: cjelovita, demokratska Bosna i Hercegovina. Ovi lisabonski razgovori, koje vi spominjete, bili su, koliko se sjećam, koncem mjeseca februara. Jedno pet do šest dana prije referenduma. Ja sam vam maloprije rekao kakav je referendum imao značaj za Bosnu i Hercegovinu. To je značilo preći Rubikon, pa biti sa ove ili sa one strane Rubikona. S ove strane Rubikona je agresija, a s one strane je građanski rat. Tako da je nama je bilo izuzetno važno da se taj referendum održi. U toj situaciji ja sam verbalno dao podršku tom dokumentu, ali sam odbio da ga potpišem i do potpisivanja nije došlo. Opšte je poznato da taj papir nije nikada potpisan. Naime, dokument je sadržavao i neke pozitivne stvari. Garantovao je cjelovitost bosanskohercegovačke države u postojećim granicama, međunarodno priznatim, i nezavisnost zemlje. Ali, imao je i negativnu stvar, a to je da je predviđao etničke regionalizacije koje su za nas bile neprihvatljive. Dakle, bilo je i dobrih i loših stvari. Ja sam rekao da je to dokument koji je dobar za nastavak razgovora i da ćemo te razgovore nastaviti - i mi smo ih kasnije nastavili u Briselu. Ali je bilo neophodno da ga ne odbijem tada, jer bi referendum došao u pitanje. Referendum se održavao 29. februara, a razgovori u Lisabonu 22. ili 23. februara, dakle jedno sedam dana prije referenduma, a bilo je vrlo važno za Bosnu i Hercegovinu da se referendum održi.“

Izetbegović ne krije da je bio za unitarnu BiH, znajući da će doći do rata. Pristao je na Kutiljerov plan, samo prividno, da bi dobio međunarodno priznanje, planirajući da rat nazove agresijom.

Održavanje referenduma o nezavisnosti BiH, tražila je ad hok formirana Badinterova komisija koja je svojim Mišljenjem broj 4. od 11. januara 1992. godine, konstatovala da „BiH ne zadovoljava kriterije iz Deklaracije Evropske zajednice od 16. decembra 1991. godine, za priznavanje nezavisnosti, ne izražava volju svih bosanskohercegovačkih stanovnika, te Komisija preporučuje da se održi referendum o nezavisnosti SVIH građana bez razlike“. Referendum koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine bio je krnji referendum, koji su bojkotovali građani srpske nacionalnosti. Zato je prema izvještaju krnjih komisija, na referendum izašlo 63,7% građana BiH, od čega je 92,7% glasalo za nezavisnost. Na dan 1. marta 1992, drugog dana referenduma, pripadnik Zelenih beretki Ramiz Delalić Ćelo je pucao na srpsku svadbenu povorku na Baščaršiji pri tom ubio mladoženjinog oca Nikolu Gardovića. Iako se Delalić na televiziji hvalio izvršenjem tog ubistva, njegovo procesuiranje se otezalo i razvlačilo sve do juna 2007., kada je ubijen u mafijaškom obračunu, bez pravosnažne presude.

Kupujući vrijeme, Izetbegović je učestvovao u pregovorima koje je vodio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, ispred Mirovne konferencije za Jugoslaviju.

U intervjuu za BLIC, objavljenim 18.7.2005. pod naslovom: „Izetbegović odbio mir“, navodi se:

„Da su Srbi, Bošnjaci i Hrvati 1992. godine prihvatili plan koji im je bio ponuđen, bio bi izbegnut rat u Bosni i Hercegovini, a pomirenje bi teklo daleko lakše, tvrdi u razgovoru za 'Blic' Žoze Kutiljero, autor prvog plana međunarodne zajednice za BiH.

Kako bi BiH izgledala danas da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potpisali plan koji ste vi predlagali pre 13 godina?

- Posle pet nedelja razgovora, 18. marta 1992. godine sve tri strane usvojile su paket principa o budućem ustavnom uređenju BiH. Prevaziđeno je i srpsko odbijanje da BiH bude nezavisna država, Hrvatska je shvatila da neće biti moguće pripajanje zapadne Hercegovine, a Bošnjaci su odustali od prvobitno tražene unitarne države. Posao je sa prekidima trajao do juna kada su mi Bošnjaci rekli da odbijaju predloženo.

Zašto je Izetbegović posle posete SAD odbio plan iako ga je već potpisao?

- Izetbegović je prihvatio plan samo da bi udovoljio Evropi, a onda je od njega odustao da bi zadovoljio Amerikance koji su ga ohrabrivali da to uradi. On je verovao da Vašington podržava njegovu ideju o unitarnoj Bosni - Dejton je pokazao da greši. Evropska Unija je bila protiv toga.

Da li je međunarodna zajednica mogla da spreči zločin u Srebrenici i ostale zločine u BiH?

- Da je plan usvojen, ne bi bilo rata, ni Srebrenice.

Suzan Vudvord koja je bila specijalni savjetnik šefa misije OEBS-a U BiH, u radu pod nazivom: „Narušavanje suverenosti radi stvaranja suverenosti: Da li je bosanski Dejton beskorisna vježba ili novi model“ (Kolumbija univerzitet Njujork, 2001. g.), navodi: „Krajem marta 1992. godine, SAD su ubijedile Izetbegovića da može da napusti pregovore i odmah da dobije priznanje na osnovu toga što nasilje Srba predstavlja kao akt spoljne agresije koju jedino suverenost može da obuzda.“

Vudvordova dalje kaže: „Međutim, ovaj argument ima mali nedostatak, pošto bosanski Srbi tada još uvijek nisu započeli rat protiv bosanske nezavisnosti.“

Kao što je naprijed navedeno, tezu o agresiji potvrdio je Izetbegović. Priča o agresiji, bila je i na sjednici krnjeg Predsjedništva BiH koja je održana 4. maja 1992. godine, kada je uz tu tezu, Abdulah Konjicija, tražio da se to proglasi i genocidom !? Dakle, prije bilo kakvih ratnih dejstava i zločina sa srpske strane, odmah se daje kvalifikacija: AGRESIJA I GENOCID.

To je bio osnov za djelovanje, pritiske i ucjene koje je bošnjačka strana svih ovih godina koristila prema zapadnim zemljama, ponajviše prema SAD, da im udovolje u poslijeratnom stvaranju unitarne države i oduzimanju nadležnosti Republici Srpskoj. U tom planu koji potiče iz 1992. godine, važna uloga je određivanje karaktera rata u BiH. Ratna propaganda koja je označavala Srbe kao zločince, a Muslimane-Bošnjake kao žrtve, tražila je sudske potvrde. Zato je bilo potrebno izmisliti pravosuđe na nivou BiH, suprotno ustavnim rješenjima iz Dejtonskog sporazuma.

Taj proces je išao u dvije faze. Prva faza u djelovanju izmišljenog pravosuđa, sadržana je u razlozima za nametanje Zakona o Sudu BiH. Odlukom Visokog predstavnika Volfganga Petriča, od 11. novembra 2000. godine, kao razlog osnivanja Suda navodi: «Uspostavljanje neophodnih struktura na nivou države BiH i entiteta u cilju ispunjavanja zahtjeva datih u odgovarajućim ustavima, uključujući i osnivanje sudskih institucija na državnom nivou čime bi se zadovoljila potreba data u Ustavu, a koje bi se bavile krivičnim djelima zvaničnika BiH počinjenim u toku obavljanja službene dužnosti».

Ovakvapovršnost i neozbiljnost, dokaz je arogancije i umišljenosti i drastičan primjer kršenja Dejtonskog sporazuma. Cilj prve faze je bilo disciplinovanje srpskih i hrvatskih funkcionera, kroz hapšenja, zatvaranja i sudske progone bez valjanih dokaza. Zastrašivanje je bila poruka i drugima šta će ih snaći ako se budu protivili prekrajanju Dejtonskog sporazuma i centralizaciji u korist Bošnjaka.

Da podsjetim da su žrtve tih procesa bili Mirko Šarović, predsjednik Republike Srpske, a potom srpski član Predsjedništva BiH, sa koje funkcije je praktično otišao u pritvor od godinu dana, a nakon sudskog procesa oslobođen. Za godinu dana zatvora, Šarović je tužio BiH i dobio odštetu od 102.000 maraka. Pored njega suđen je i nepravosnažno osuđen na 10 godina, Ante Jelavić, hrvatski član Predsjedništva BiH. Ova presuda je ukinuta, tako da sada ni Jelavić nije kriv. Zatvaranje i sudski proces, zadesio je i Dragana Čovića, bivšeg zamjenika premijera i ministra FBiH, sadašnjeg predsjednika HDZ BiH, najjače i najvažnije stranke hrvatskog naroda u BiH. Protiv njega je Tužilaštvu i Sudu BiH podneseno preko 10 krivičnih prijava, od kojih ga na kraju oslobađaju, što je samo potvrda da se radi o političkom progonu. Njemu je suđeno i za udruženi zločinački poduhvat u kome su su svi drugi još prvostepeno oslobođeni, a on suđen za udruživanje sam sa sobom. Optužnica i sudski proces je bila sudbina Mladena Ivanića, zato što kao premijer nije „dovoljno dobro pripremio sjednicu Vlade RS, pa je nastupila šteta po „Srpske šume“. Za ovu nebulozu, Ivanić je osuđen na 18 mjeseci zatvora. To mu je bila opomena što odmah nije prihvatio ponudu SDP-a, da izađe iz koalicije sa SNSD-om. Na presudu se žalio Ivanić i tužilac koji je tražio 4 godine zatvora. Ivanićev PDP je izašao iz koalicione vlasti, pa je time stvoren preduslov da bude oslobođen.

Drugi korak PRAVDE PO OHR-u, bilo je 2004. godine, osnivanje odjelenja za ratne zločine u Sudu i Tužilaštvu BiH, sa stranim sudijama i tužiocima, opet u funkciji održavanja „bošnjačke istine o agresiji i genocidu“. Računalo se da je mehanizam zastrašivanja funcionera prije svega Srba i Hrvata, uspostavljen i uvijek spreman da po potrebi nastavi sa progonima onih koje narod izabere na izborima. Radi istine mora se reći da OHR-ovo „pravosuđe na nivou BiH“, nekad zakači i bošnjačke funkcionere, ali samo onda kada se udalje od SDA. Tako je proces vođen i protiv Edhema Bičakčića, bivšeg premijera FBiH, koji je optužen zajedno sa Draganom Čovićem, za zloupotrebu službenog položaja, a onda oslobođen.

Taj izmišljeni i nametnuti pravosudni sistem, Bosnu i Hercegovinu čini dodatno nestabilnom i još više podijeljenom. Razvijen je čitav instrumentalizovani sistem koji je u funkciji vladanja Bosnom i Hercegovinom suprotno Ustavu i zakonima čime se krši vladavina prava kao jedan od postulata demokratskih i suverenih država. To je detaljno obrazloženo u Prilogu koji ste dobili uz Informaciju koja je na dnevnom redu.











Seljak sam pa umem i reč da probiram!


Poslednji izmenio cojle dana Pet Apr 22, 2011 10:03 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Pet Apr 22, 2011 10:02 pm

Kako je BiH nastala i kako (ne) može da opstane
- o sudu i tužilaštvu BiH

Izlaganje predsednka RS Milorada Dodika
na 4. posebnoj sednici narodne skupštine Republike Srpske
13. aprila 2011.

BIH NEMA NADLEŽNOST ZA PRAVOSUĐE

Da je namjera bila postojanje pravosuđa na nivou BiH, onda bi to stajalo kao izričita nadležnost po Dejtonskom Ustavu BiH. Baš onako kako stoji u američkom Ustavu koji je bio uzor autorima Dejtonskog Ustava BiH. Naime, u Ustavu SAD članom 3. je propisano: „Sudska vlast Sjedinjenih Država povjerava se Vrhovnom sudu i onim nižim sudovima koje Kongres može povremeno ustanovljavati i osnivati“. Kao što se zna, Parlamentarna skupština BiH nema takvo izričito ovlašćenje, pa čak ni ona ne može ustanovljavati pravosuđe i njegove institucije, sve dok se ne dopuni Ustav BiH i time stvori pravni osnov.

Šta je Ustav odredio kao institucije Bosne i Hercegovine ?

Ustavom BiH utvrđene su slijedeće institucije:

Parlamentarna skupština sa dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom;

Predsjedništvo BiH od 3 člana, koje građani biraju neposredno i to: jednog Srbina na teritoriji Republike Srpske, a jednog Bošnjaka i jednog Hrvata biraju na teritoriji federacije BiH;

Savjet ministara BiH koji ima 3 člana: predsjedavajućeg, zatim ministra spoljnih poslova i ministra spoljne trgovine;

Ustavni sud BiH koji ima 9 članova, od kojih 4 bira Predstavnički dom Federacije, 2 člana Narodna skupština Republike Srpske, a 3 člana-stranca bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava;

Centralna banka sa prvim upravnim odborom koji se sastoji od guvernera koga imenuje Međunarodni monetarni fond na osnovu konsultacije sa Predsjedništvom BiH, a 3 člana imenuje Predsjedništvo BiH i to 2 iz Federacije BiH (jedan Bošnjak i jedan Hrvat koji dijele jedan glas) i jednog iz Republike Srpske (bez nacionalne odrednice da to mora biti Srbin).

Od svega 6 institucija Bosne i Hercegovine, intervencionističkom politikom i aktima visokih predstavnika, došlo se do 87 institucija BiH. Ovo je bio rezultat prenosa nadležnosti sa nivoa entiteta, kroz praksu nametanja, pritisaka i ucjena. Izvršena je protivpravna revizija Aneksa 4. međunarodnog ugovora, suprotno volji strana potpisnica i mimo procedura utvrđenih Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora. To ukazuje na razmjere kršenja međunarodnog prava.

Kao nadležnosti Bosne i hercegovine, članom 3. Ustava, propisano je da su „u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine slijedeća pitanja:

1. Spoljna politika,

2. Spoljnotrgovinska politika,

3. Carinska politika,

4. Monetarna politika kao što je predviđeno članom VII (napomena: Centralna banka BiH),

5. Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine,

6. Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila,

7. Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući odnose sa Interpolom,

8. Uvođenje i rad sredstava za međusobne i međunarodne komunikacije,

9. Regulisanje saobraćaja između entiteta,

10. Kontrola vazdušnog saobraćaja.

Kada su u pitanju Ustavom date nadležnosti institucijama BiH, treba imati u vidu da postoji jasno određena gradacija onog što je nadležnost tih institucija. To se može podijeliti u tri grupe.

I. POLITIKE - spoljna, spoljnotrgovinska, carinska, za useljavanje, izbjeglice i azil, monetarna (ovo još i tačno definisano članom 7. Ustava pod nazivom Centralna banka);

II. PROPISI - samo u dva slučaja postoji izričito ovlašćenje institucijama BiH za donošenje propisa: prvi - useljavanje, izbjeglice i azil (uz politiku te oblasti) –; drugi – regulisanje saobraćaja IZMEĐU entiteta.

III. RADNjE I POSTUPCI u ostale 4 nadležnosti:

finansiranje ustanova i međunarodnih obaveza BiH,

sprovođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu i između entiteta, uključujući tu i odnose sa Interpolom,

uvođenje i rad sredstava za međusobne i međunarodne komunikacije,

kontrola vazdušnog saobraćaja.

Za navedene 4 radnje ne navodi se način njihovog ostvarivanja. Zato se može tumačiti da je to stvar odluka kao što se navodi u članu 4.4.a, b, c. odnosno posebnih sporazuma ili drugih akata organa entiteta, kao što to proizilazi iz formulacije u članu 3.2.b. i c.

Kada je u pitanju primjena člana 3.5. Ustava BiH pod nazivom: Dodatne nadležnosti, postavlja se pitanje ko su strane koje se mogu sporazumjeti o dodatnim nadležnostima, koje nisu izričito Ustavom BiH određene kao nadležnosti koje pripadaju institucijama Bosne i Hercegovine. To su sada isključivo entiteti, jer Republika Bosna i Hercegovina kao potpisnica (davalac izjave o prihvatanju) Aneksa 4., ne postoji više, jer prema članu 1. Ustava, „Republika Bosna i Hercegovina, ne postoji, nego samo Bosna i Hercegovina sa unutrašnjomm strukturom izmijenjenom Aneksom 4. i sastavljena od dva entiteta. Tačno je da su predstavnici „Republike Bosne i Hercegovine“ bili potpisnici, ali je „potpis RBiH više vezan za posebne okolnosti koji su prevladavali na terenu u vrijeme pregovora koji su vodili potpisivanju Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, nego za jasnu namjeru da se osigura da Bosna i Hercegovina nužno bude strana u postupcima budućih potpisivanja sporazuma o dodatnim nadležnostima za BiH. Tako i dosadašnja praksa strana učesnica u sporazumijevanju o prenosu nadležnosti (BiH i entiteti), ne daje pravo da BiH bude strana od koje zavisi valjanost sporazuma entiteta. Tako na primjeru Sporazuma o prenosu nadležnosti u oblasti odbrane koji kaže da su se entiteti usaglasili da prenesu nadležnosti, a potpisali su ga premijeri entiteta i predsjedavajući savjeta ministara, ne uvodi BiH kao stranu. Najviše što se može prihvatiti, bilo bi da je to učinjeno u svojstvu svjedoka“, kako piše u Komentaru Ustava BiH, izdanje Fondacije Konrad Adenauer, Sarajevo 2010. godine.

U vezi sa prenosom nadležnosti, postavlja se pitanje šta se može prenijeti ? Da li se prenosi samo pravo korišćenja nadležnosti ili pak cijela nadležnost ?

PRAVOSUDNA NENADLEŽNOST

Ustav BiH koji je Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, u određivanju nadležnosti BiH, nije odredio pravosuđe, pa ono u skladu sa članom 3.3.a. Ustava, pripada entitetima kao njihova nadležnost. Tako je i bilo sve dok Visoki predstavnik Volfgang Petrič svojom odlukom 12. novembra 2000. godine, nije nametnuo Zakon o Sudu BiH.

Na tu odluku je dvadesetpet poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, uputilo zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH, sa obrazloženjem da pravosuđe nije predviđeno kao nadležnost Bosne i Hercegovine. Članom 3.1. Ustava BiH definisane su nadležnosti institucija BiH, a članom 3.a. je određeno da «sve državne funkcije i ovlašćenja koja ovim Ustavom nisu izričito dodijeljena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaće entitetima». Zahtjev za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud BiH je dostavio Visokom predstavniku dajući mu priliku na odgovor. Visoki predstavnik kao donosilac osporenog zakona, nije odgovorio, već je to učinila njegova kancelarija - OHR, naglašavajući «da to čini bez ikakvog izričitog ili implicitnog priznavanja nadležnosti Ustavnog suda u odnosu na odluke Visokog predstavnika». OHR je na poziv na javnu raspravu pred Ustavnim sudom BiH odgovorio da nema namjeru da daje bilo kakva dodatna obrazloženja. Potpuno nevjerovatno da se jedna kancelarija, osoblje, servis, tako podcjenjivački odnosi prema najvišoj sudskoj instituciji BiH ustanovljenoj Aneksom 4. međunarodnog ugovora. Time se pokazuje da je čak i Ustavni sud BiH pod kontrolom OHR-a. To Ustavni sud BiH i ne krije, naprotiv naglašava, pa u obrazloženju navodi: «U pogledu nadležnosti Visokog predstavnika da donosi zakone i nadležnosti Ustavnog suda BiH da odlučuje o saglasnosti tih zakona sa Ustavom BiH, Ustavni sud je već ranije u odlukama broj U 9/00, U 16/00 i U 25/00, izrazio svoj stav da ovlašćenja Visokog predstavnika proizilaze iz Aneksa 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije i da ta ovlašćenja kao ni vršenje tih ovlašćenja nisu podložni kontroli Ustavnog suda».

Neskrivena potčinjenost najviše sudske institucije u BiH prema Visokom predstavniku/OHR-u, dokazuje do koje mjere je Bosna i Hercegovina država zarobljena od nelegitimne strukture koja se miješa u pravni sistem, bez ikakvog prava i mandata.

Shvatajući svu bizarnost situacije, Ustavni sud BiH se ipak upušta u ocjenu ustavnosti, navodeći zašto to čini: «Međutim, kada Visoki predstavnik interveniše u pravni sistem Bosne i Hercegovine, supstituišući domaće vlasti, on djeluje kao vlast Bosne i Hercegovine, a zakoni koje on donosi su prirode domaćih zakona, te moraju da se smatraju zakonima Bosne i Hercegovine, čija je saglasnost sa Ustavom BiH podložna kontroli Ustavnog suda.»

Ne treba komentar.

Potčinjenost, reklo bi se čak i snishodljivost Ustavnog suda BiH prema Visokom predstavniku, dala je očekivanu odluku - da je takav Zakon o Sudu BiH, u saglasnosti sa ustavom BiH. Pošto ne može da nađe nikakvu pravnu zasnovanost u pogledu nadležnosti za uspostavljanje Suda BiH, Ustavni sud pribjegava proizvoljnim procjenama i očekivanjima, pa time još dodatno potvrđuje svu nepravnost takve konstrukcije, kako u Odluci Visokog predstavnika da nametne takav zakon, tako i u svojoj odluci da taj zakon proglasi ustavnim.

Ustavni sud kaže: «Može da se očekuje da će uspostavljanje Suda BiH biti važan elemenat u obezbjeđenju da institucije BiH djeluju u saglasnosti sa vladavinom prava i da zadovoljavaju uslove Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova».

Ustavni sud BiH dalje tvrdi da se uspostavljanjem Suda BiH «ispunjava uslov nezavisnog i nepristrasnog tribunala». Da li to onda znači da su svi drugi sudovi u BiH, pristrasni i zavisni ? Praksa je pokazala da je pravosuđe koje je instalisao OHR, najvećim dijelom pristrasno i zavisno.

Ustavni sud BiH dalje «zapaža da uspostavljanjem Suda BiH može da se očekuje veći doprinos vladavini prava, što je jedan od osnovnih principa za funkcionisanje demokratske države». Tako su očekivanja bila jedina argumentacija, a vrijeme je pokazalo klimavost takve konstrukcije. Propala suđenja zbog nerazumnih optužnica i poništenih presuda koja su bila produkt površnosti i neodgovornosti prije svega stranih tužilaca i sudija, sistematski su uništavala pravosudni sistem.

Odluku Ustavnog suda BiH od 28. septembra 2001. godine o ustavnosti Zakona o Sudu BiH, izglasala su trojica stranih sudija i dvojica sudija iz reda bošnjačkog naroda, a neustavnim su ga smatrali svih četvoro sudija iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Radi se o profesorima pravnih fakulteta – dr Snežani Savić, dr Vitomiru Popoviću, dr Zvonku Miljku, te o Mirku Zovku, sadašnjem predsjedniku Ustavnog suda Republike Srpske. Odluka je donesena suprotno utemeljenim stavovima sudija iz reda dva od tri konstitutivna naroda, samo sa dva glasa sudija iz reda Bošnjaka i još tri glasa stranih sudija. Može li se takva odluka smatrati legitimnom s obzirom na pravno utemeljenu argumentaciju sudija iz reda Srba i Hrvata ? Tako je izdvajajući mišljenje, sudija Snežana Savić konstatovala da ne postoji ustavni osnov za donošenje tog zakona, odnosno uspostavljanje Suda BiH, jer se ni Visoki predstavnik nije mogao pozvati na odredbu Ustava BiH. Sudija Zvonko Miljko u izdvojenom mišljenju, dao je preciznu i neumoljivu definiciju: «Ne može da postoji Sud Bosne i Hercegovine ako ga nema u samom Ustavu Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon ne bi mogla da donese čak ni Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, pa tako ni Visoki predstavnik koji u ovom slučaju «suspstituiše Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine» kako stoji u samoj Odluci Ustavnog suda. Jedini način za uspostavljanje ovakvog suda bio bi moguć ustavnom revizijom, u skladu sa članom 10.1. Ustava Bosne i Hercegovine». Takve revizije, odnosno dopune Ustava BiH nije bilo.

Dakle, dr Miljko je samo dosledan, smatrajući da se nikako ne može drugačije tumačiti odredba člana 3.a. Ustava, već da svaka nadležnost institucija BiH mora biti izričito dodijeljena samim Ustavom. To znači da se dodatne nadležnosti institucija BiH mogu jedino utvrditi amandmanima na Ustav, pa tek onda time stvoriti pravni osnov za donošenje zakona od strane Parlamentarne skupštine BiH. Naravno, ovome bi morao da prethodi promjena Aneksa 4. po proceduri koju predviđa međunarodno pravo za međunarodne ugovore.

Onoj petorici sudija koji su izglasali odluku o ustavnosti, jedino je bilo važno postojanje odluke za koju će bošnjaci ponavljati da je konačna i obavezujuća, jer tako piše u Ustavu BiH. Međutim, to ne može spriječiti razmatranje okolnosti preglasavanja i nedostatka bilo kakve ustavne argumentacije u prilog takve odluke. Ostaje činjenica – pet naprema četiri, bez glasova nesumnjivih sudijskih autoriteta iz reda Srba i Hrvata.

Sasvim očekivano, nametanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, bio je samo prvi korak u uspostavljanju pravosudnog sistema koji će biti isključivo u funkciji donosioca takvog akta – Visokog predstavnika/OHR- i njihovih interesa.

Znajući da ne postoji nikakav pravni osnov za nametanja zakona, sastavni dio odluke o nametanju zakona je i formulacija da ta «odluka stupa na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupština BiH ne usvoji Zakon u propisanoj formi, bez izmjena i dopuna i bez postavljanja uslova». Pošto se Zakon ne može promijeniti, Parlamentarna skupština ga usvaja u istovjetnom tekstu kao što je nametnut. Jasno je da nakon toga takav zakon nikada više ne može biti bitnije izmijenjen ni ukinut, jer neće dobiti većinu glasova. Niko i ne očekuje da bi se poslanici iz reda bošnjaka odrekli onoga što im je podario Visoki predstavnik/OHR u građenju države po njihovoj mjeri.

Nametnuti Zakon o Sudu BiH propisuje između ostalog:

· član 3. određuje da sudije mogu biti državljani BiH;

· član 4. određuje da sudije bira Parlamentarna skupština BiH na prijedlog posebne komisije za imenovanje sudija;

· član 8. daje imunitet sudijama;

· član 9. određuje jezike u postupku pred Sudom BiH – bosanski, srpski i hrvatski, te oba pisma latinično i ćirilično;

· član 12. propisuje da punomoćnik mora biti upisan u imenik advokata nadležnog tijela u BiH priznatog od strane Suda; (NAPOMENA: Sud određuje koije će tijelo u BiH priznati i kojim advokatima će dozvoliti zastupanje pred Sudom, utvrđujući sebi nadležnost mimo zakona koji regulišu ovu oblast. Otuda i zakon o advokaturi na nivou BiH, koji se pokušava progurati u Parlamentu BiH);

· član 13. određuje da je Sud BiH nadležan samo za krivična djela utvrđena zakonom države BiH kada se tim tim zakonom (Krivični zakon BiH) određuje nadležnost Suda za ta krivična djela;

· član 15. određuje da je Sud BiH nadležan da odlučuje o žalbama na presude Suda BiH (NAPOMENA: Isti sud donosi presudu i odlučuje o žalbi na tu presudu);

· Sud BiH odlučuje i o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih presuda koje je donio Sud BiH:

Ovih dana Volfgang Petrič je priznao istinu u intervjuu „Slobodnoj Bosni“ od 31. marta 2011. govoreći o djelovanju međunarodne zajednice u BiH, između ostalog kaže: „Ništa nije bilo zaista određeno i lično sam radio najbolje što sam znao. Mandat svakog visokog predstavnika je zavisio od njegove ličnosti, snage i u mnogim slučajevima od velikih zemalja kao što su SAD. Mi smo imali zadatak da uvedemo demokratiju diktatorskim sredstvima. I to nikada nije dobar način.“

O RADU TUŽILAŠTVA I SUDA BIH

Kao što je obrazloženo, Tužilaštvo i Sud BiH su pravosudne institucije koje su nametnute odlukama visokog predstavnika. To je učinjeno na zahtjev bošnjačkih političara sa ciljem da se posrednim mehanizmima unitarizuje pravosuđe u BiH i izvrši centralizacija. Bošnjaci preko takvih nametnutih institucija, ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom. Dakle, obje ove pravosudne institucije su u službi bošnjačkih političkih interesa. Pošto su obje institucije djelo međunarodnih centara moći, one su neprekidno pod direktnom kontrolom stranaca. Kontrola i uticaj se ostvaruje kroz prisustvo međunarodnih tužilaca, sudija i međunarodnog administrativnog osoblja.

a) Politika optuženja

Politika optuženja za ratne zločine koju vodi Tužilaštvo BiH ima za cilj da stvori sudsku istinu o Srbima kao zločincima koja će se koristiti kao činjenica u političkim strategijama Bošnjaka. To potvrđuje činjenica da su preko 90 posto optuženih i osuđenih za ratne zločine Srbi. Bošnjaci se pojavljaju samo kao statistička brojka i optužuju se za najblaže oblike krivičnih djela koja se jedva mogu kvalifikovati kao ratni zločini. Perfidnost ove politike vidi se u činjenici da se u posljednje vrijeme Bošnjaci optužuju za zločine prema Bošnjacima u Cazinskoj krajini. Kada se postavi pitanje nacionalne pripadnosti osuđenih, predsjednica Suda BiH se pravi da to ne zna jer, tobože, sud ne vodi statistiku po nacionalnosti stranaka. Svako ko je vidio sudsku presudu zna da se u genaralijama navodi i nacionalna pripadnost. Ako se pogleda sajt Suda može se po imenima osuđenih bez greške zaključiti njihova nacionalna pripadnost i uvjeriti se da su među osuđenim samo tri Bošnjaka, nekoliko Hrvata i najveći broj Srba.

Ni jedan masovni i organizovani zločin Bošnjaka nije procesuiran pred Sudom BiH. U jedinom ozbiljnom predmetu protiv Bošnjaka (Bugojanska grupa) optuženi su čuvari logora dok su predsjednik Ratnog štaba DŽevad Mlaćo i ratni komandant Selmo Cikotić saslušavani kao svjedoci! Nema Bošnjaka ooptuženih po komandnoj odgovornosti, nema ih osumnjičenih za organizovan zločinački poduhvat i sistematičan napad. Takve pravne kvalifikacije su rezervisane samo za Srbe!

Politika procesuiranja i optuženja u Odjelu za organizovani kriminal bila je svo vrijeme fokusirana na Srbe i Hrvate iz političkih struktura (Jelavić, Šarović, Čović, Ivanić) sa ciljem političke diskreditacije pojedinaca i stvaranje predstave o kriminalizovanim politikama u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Ovi primjeri pokazuju da je Tužilaštvo BiH formirano kao instrument u rukama bošnjačke politike koju sponzorišu neki međunarodni centri moći.

U Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH postoje tužioci Bošnjaci koji nemaju u radu ni jedan predmet protiv Bošnjaka, ali zato postoje tužioci Bošnjaci koji optužuju samo Srbe. Podsjećam da još ništa nije urađeno u predmetu protiv Atifa Dudakovića, iako je prijava podnešena još 2006. Godine.

Treba imati u vidu da su i Odjelom za ratne zločine i Odjelom za organizovan kriminal upravljali međunarodni tužioci sve do 2010. godine. To ne znači da se politika Tužilaštva promijenila sa odlaskom međunarodnih tužilaca. Stranac koji je rukovodio Odjelom za organizovani kriminal (Dru Engel) je i danas u Tužilaštvu u svojstvu savjetnika. U prostorijama Tužilaštva nalazi se kancelarija u kojoj sjedi Hasan Pleh, službenik ambasade SAD.

b) Struktura Suda BiH i Konvencije o ljudskim pravima

Sud BiH je strukturisan suprotno članu 14. tačka 5. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članu 2.1. Protokola 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Naime, oba međunarodna pravna dokumenta predviđaju pravo svakog da njegovu odluku o krivici i kazni preispita nadležan VIŠI SUD. Viši sud je u sistemu kontinentalnog prava sud koji predstavlja posebnu i nezavisnu strukturu, koji je odvojen od prvostepenog suda i čije sudije bira nezavisno sudsko tijelo. Apelaciono odjeljenje koje u Sudu BiH razmatra žalbe protiv odluka istog suda, ne može se ni po čemu smatrati „višim sudom“. Naprotiv, isti sud donosi presude i razmatra žalbe!

Sudije Apelacionog odjeljenja ne postavlja nezavisno sudsko tijelo (VSTS), nego predsjednik suda bez jasnih, objektivnih i transparentnih kriterija. Tako izabrane sudije su pod direktnom kontrolom i uticajem predsjednika. Zbog takvih ovlaštenja, predsjednik suda ima preveliku moć nad sudijama i može da utiče na vršenje pravde. Predsjednica Suda BiH je i sama sudija Apelacionog odjeljenja, tako da se takozvani «viši» sud može smatrati njenim privatnim sudom!

Ovo je još jedan u nizu pravnih apsurda koji su stranci instalirali u BiH zbog svojih ciljeva. U evropskom pravnom sistemu ne postoji takva struktura jednog redovnog suda! Sud BiH je pravni eksces u pravosudnom sistemu BiH i u evropskom pravu, zbog čega ovakvu instituciju treba redefinisati ili ukloniti iz pravnog sistema!

c) Preuzimanje predmeta iz nadležnosti entitetskih sudova (Član 7. Zakona o Sudu BiH (bivši član 13.)

Preuzimanje predmeta iz nadležnosti entitetskih sudova uspostavljeno je Zakonom o Sudu BiH (član 13. prvobitnog teksta). U istoriji pravosuđa, ovakva pravo jednog suda se prvi put pojavljuje. Ni jedno kontinentalno zakonodavstvo ne daje određenom sudu pravo da uzima predmete iz nadležnosti drugog suda. Još veći apsurd je činjenica da se ovakva mogućnost jednom sudu daje jednim organizacionim zakonom! U suštini, organizacioni zakon propisuje dispoziciju krivičnog djela („ozbiljne reperkusije, štetne posljedice na privredu BiH, ozbiljna ekonomska šteta, druge štetne posljedice izvan teritorije entiteta?“), što je neprirodno i neprihvatljivo sa stanovišta normativne teorije.

Tužilaštvo iSud BiH su ovu mogućnost do sada intenzivno koristili za preuzimanje slučajeva iz pravosudnog sistema Republike Srpske. Preuzimani su predmeti iz nadležnosti osnovnih sudova, za šta nije postojao osnov ni u članu 13. (obična ubistva, nesavjestan rad u službi). Zakonska mogućnost je u praksi dovedena do apsurda: tužilac nema obavezu da prethodno dokazuje „štetu“ i „štetne posljedice po BiH“, optuženi nema mogućnost da takve tvrdnje tužioca prethodno osporava, sud to ne rješava kao prethodno pitanje i optuženi nema pravo žalbe u pogledu ovakvih odluka tužilaštva i suda.

Ovakva odredba se našla u Zakonu o Sudu BiH sa političkim ciljem da se osigura mehanizam za podrivanje dejtonskih nadležnosti entiteta kada je u pitanju pravosudni sistem. Takva praksa je suprotna članu 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koju je Ustavni sud BiH svojim odlukama podržao pokazujući da je i on dio mehanizma za faktičko rušenje dejtonske nadležnosti entiteta!

d) Nadležnosti Odjela 3.

U Odjelu 3. zastupljena su krivična djela iz nadležnosti sudije pojedinca (sa maksimalnom kaznom zatvora do 10 godina). Sudije Suda BiH sude čak i za krivična djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. U pravosudnom sistemu entiteta, sudije prvostepenih sudova takođe sude za krivična djela sa zaprijećenom kaznom do 10 godina zatvora.

Postavlja se pitanje šta je opredijelilo zakonodavca da vrlo širok krug krivičnih djela svrsta u nadležnost Suda BiH (Odjela 3.)? Slijedio bi jedan jedini zaključak da je to grupni zaštitni objekat (država BiH i njeni interesi). Da li je to zaista bilo neophodno? Da li su krivična djela iz nadležnosti Odjela 3., s obzirom na radnje izvršenja, težinu posljedice i visinu izrečenih kazni, zaista od takvog značaja da trebaju biti u nadležnosti Suda BiH? Čini s da za to nije bilo nikakvog razumnog opravdanja i da je glavni cilj bio da se što više nadležnosti oduzme entitetskom pravosuđu.

Problem otvara i krupno moralno pitanje (pravičnost)i u samom sistemu. Zašto sudija Suda BiH za duplo veću platu rješava predmete manjeg društvenog značaja nego sudija osnovnog /opštinskog suda? Sud BiH je preskup da bi rješavao krivična djela krijumčarenja stoke preko granice, ili davanja dvadeset maraka mita cariniku.

Ako se djelatnost Odjela 3. posmatra sa aspekta kaznene politike, još teže je izvući zaključak o opravdanosti suđenja za ova krivična djela na Sudu BiH. Od 119 izrečenih presuda u 2007. godini, samo je 16 osuda na kaznu zatvora, 16 na novčanu kaznu, a 85 uslovnih osuda (dvije oslobađajuće i ostalo riješeno „na drugi način“). U 2006. godini je donešeno 106 presuda, od kojih je u 21 slučaju izrečena kazna zatvora, u 34 slučaja novčana kazna, a u 49 slučajeva uslovna osuda. U 2005. godini donesene su 163 presude, od kojih je kazna zatvora izrečena u 40 slučajeva, novčana kazna u 44 slučaja, a uslovna osuda u 77 slučajeva (podaci iz interne statistike Suda). Ove nadležnosti treba vratiti entitetskom pravosuđu.

e) Upravna i građanska nadležnost

Sud BiH ima nadležnost da preispituje upravne akte institucija i organa države BiH, te da rešava građanske sporove u kojima se država BiH pojavljuje kao tužena strana. Nema logičnog opravdanja da ova vrsta sporova bude u nadležnosti Suda BiH samo zbog svojstva tužene strane. Predmete iste vrste (čak i složenije!) rješavaju entitetski sudovi osnovnog nivoa (samo za duplo manju platu!).

Ove nadležnosti treba vratiti u entitetsko pravosuđe i na taj način smanjiti ogroman budžet Suda BiH.

f) Nezakonita praksa koju je uveo Sud BiH

Sud BiH je uspostavio praksu suprotnu opštem pravnom principu da se na počinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, ili kasnije izmijenjen zakon ako je blaži za učinioca (Vremensko važenje krivičnog zakona-član 4. KZ BiH). Naime, pred Sudom BiH na učinioce krivičnih djela ratnih zločina ne primjenjuje se Krivični zakon SFRJ, koji je blaži za učinioca (predviđa maksimalnu kaznu zatvora do 20 godina), nego se primjenjuje Krivični zakon BiH donešen 2003. godine, koji predviđa maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina. Ovakva praksa Suda BiH suprotna je praksi redovnih sudova oba entiteta, što je otvorilo problem nejednakosti pred zakonom. Ustavni Sud BiH je u predmetu Maktouf na prilično nejasan način potvrdio praksu Suda BiH, što je trebalo da promijeni praksu svih sudova u BiH kada su u pitanju krivična djela ratnih zločina.

Ovakva praksa Suda BiH je dovela do pravne nejednakosti u regionu i suočila države sa političkim problemom. Za isto krivično djelo u Hrvatskoj i Srbiji maksimalna kazna je 20 godina zatvora, a u BiH 45 godina. Ovakva vrsta institucionalne nepravde pogađa samo Srbe jer su samo oni do sada suđeni na dugotrajne kazne zatvora.

Primjer pokazuje kako se Sud BiH i Ustavni sud BiH koriste kao mehanizmi za nametanje neustavne i nezakonite prakse u pravosudni sistem isključivo iz političkih ciljeva i kako se Sud BiH i Ustavni sud BiH koriste za nametanje sudske prakse entitetskom pravosuđu. Pred Evropskim sudom za ljudska prava nalazi se nekoliko apelacija po ovom osnovu koje još nisu razmatrane.

g) Efikasnost Tužilaštva i Suda BiH

Tužilaštvo i Sud BiH su najneefikasnije pravosudne institucije u svijetu! Njihov rad su međunarodni faktori dizajnirali prema politici Haškog tribunala, očekujući da će im dugotrajni postupci osigurati da sto godina bidu u BiH i lagodno zarađuju ogroman novac. Iz izvještaja Suda BiH za 2010. godinu može se vidjeti da je 13 sudija u Odjelu za ratne zločine za godinu dana donijelo samo 14 presuda! Jedan sudija godišnje uradi jednu presudu u potpuno anonimnim slučajevima ratnog zločina. Postupci za ratne zločine pred sudom BiH traju po tri godine! Ima sudija koji za godinu dana nisu napisali ni jednu presudu! Ni u odjelu za organizovani kriminal nije mnogo bolja situacija. Tamo sudije urade po tri presude godišnje. To su najskuplje sudije na svijetu! Takav luksuz BiH sebi ne može dozvoliti i zašto bi Republika Srpska plaćala tako skupe institucije.

h) Destruktivno djelovanje predsjednice Suda BiH

Glavni tužilac i predsjednica Suda BiH oslanjaju se na podršku stranih ambasada i međunarodnih zvaničnika i javno ih predstavljaju kao zaštitnike njihove nezavisnosti (izjava predsjednice Suda BiH u emisiji «60 minuta» od 7. marta 2011. godine), a istovremeno domaće političare i državne institucije predstavljaju kao neprijatelje nezavisnog pravosuđa. Za razliku od domaćih političara, ambasadori pojedinih zemalja i visoki predstavnici su bili stalni gosti ovih institucija. Predsjednica Suda otvoreno koristi sarajevske medije u diskreditaciji domaćih institucija, političara, pa čak i svojih sudija.

Predsjednica Kreso je instrumentalizovala sarajevske medije za napade na Republiku Srpsku i njene vlasti, kao i sudije iz Republike Srpske, koje optužuju da po zadatku Milorada Dodika ruše Sud BiH. Ovo je kriminalna i uvredljiva uloga jednog predsjednika suda. Takođe, predsjednica Kreso se konstantno bavi političkim pitanjima (osnivanjem Vrhovnog suda BiH, odjeljenja Suda BiH u entitetskim okružnim sudovima), što jasno razotkriva njenu političku ulogu u pravosudnom sistemu. Kreso je prošle godine izazvala međunarodni incident na Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova regiona u Budvi zbog toga što sudije iz Republike Srpske sjede do sudija iz Srbije i blizu zastave Republike Srbije. To je prenijela kao skandal „Dnevnom avazu“, nakon čega je slučaj dospio do ambasada dviju zemalja. I pored ovakvog djelovanja, Visoki sudski i tužilački savjet je Medžidu Kreso ponovo izabrao za predsjednicu Suda BiH na još šest godina i jasno pokazalo da je dio sistema koji aktivno djeluje protiv interesa Republike Srpske.

Republika Srpska ne želi da novcem svojih građana finansira „državne“ pravosudne institucije koje rade protiv interesa njenih građana, jer takve institucije kompromituju pravosudni sistem i pravdu.











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Apr 28, 2011 12:00 pm

Milorad Dodik danas u Beogradu
Izvor: B92, Tanjug

Beograd -- U Beograd stigao predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. On će se sastati s patrijarhom srpskim Irinejom, saopsteno je iz Kabineta predsednika RS.

Milorad Dodik (Fonet, arhiva)

Sastanak će se održati u Patrijaršiji.
Predsednik RS će u Beogradu učestvovati i u radu okruglog stola Novinske agencije Tanjug na temu "Republika Srpska - referendum kao izazov", navedeno je u saopštenju.


Loš potez i loša politička poruka .
Svaka čast pratijarhu ,ali nije on sam , nego je tu i Sinod .
A nažalost, u sinodu su uticajni tkzv "bosanki lobi " vladike ,pa dodajmo tome Amfilohija Radovića , Filareta ? Ako je kod ovih došao po savet ...onda ćemo biti gde smo i bili devedestih .
Razumeo bih da je došao u posetu našem predsedniku, državnom vrhu, pa u okviru toga , naravno, i Patrijšija...
Ovako ....isto kao kada bi onaj Izetbegović išao u Teheran , ili ko je već hrvatski predstavnik u Predsedništvu kod Pape po instrukcije .
Ako poteze budu kreirali ovi koji se dovode u vezu sa razbijanjem BIH -ništa od medjusobnog poverenja medju narodima .
Naravno da predsednik RS ima pravo da poseti srpskog Patrijarha ,ali je ovo loš trenutak , i ne vidim nikakvog smisla ,šta Dodik želi ovim potezom .











Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/ Na mreži
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Pet Apr 29, 2011 10:58 pm

Da li se Srbi i Hrvati u Bosni bore za slobodu?


Narodna skupština Republike Srpske je 13. aprila, kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, zakazala referendum, na kome će građani Republike Srpske reći da li podržavaju nametnute zakone od strane visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nekoliko dana kasnije, u Mostaru je 19. aprila održan Hrvatski narodni sabor, koji je anticipirao zakonodavne i izvršne organe entiteta hrvatskog naroda.

Geslo mostarskog sabora je „Sloboda“, što bi se moglo primijeniti i na referendum u Republici Srpskoj.

Ova vremenska podudarnost je zbunila bošnjačke krugove i njihove instrumente u takozvanoj međunarodnoj zajednici, koji su odmah vidjeli zavjeru protiv evropskog, atlantskog, bosanskog, multikulti puta u SDP-ovu "normalnu državu".
Međunarodna zajednica je svojom dugogodišnjom krivom politikom stvaranja BiH suprotno međunarodnom ugovoru i međunarodnom pravu, napravila monstruma koji stoji nahero i živi nazor. Tom njihovom Bosnom i Hercegovinom nezadovoljna su sva tri konstitutivna naroda, svako iz svojih poznatih razloga. Time je zatvoren krug započet krizom radi razaranja Jugoslavije.

Hrvati su došli do zida, jer su diktatorskim intervencijama međunarodne zajednice onemogućeni da ostvare i zaštite minimum interesa konstitutivnog naroda. Njihova nemoć i ogorčenje je rezultat dvije decenije lutanja i promašaja. Prvo su bili pion u Tuđmanovim rukama, kada su natjerani da glasaju za nezavisnost Bosne i Hercegovine kao akta secesije od međunarodno priznate države Jugoslavije. Tadašnjoj Hrvatskoj, a i Sloveniji, trebala je treća republika bivše SFRJ, koja bi krenula u nezavisnost, da bi se očigledna secesija mogla proglasiti raspadom, čime bi stekli legitimitet i legalitet. BiH je svoj nelegalni i nelegitmni put započela deklaracijom SDA iz februara 1991, koja je pretočena u Memorandum o suverenosti od 15. oktobra 1991. godine, donesen od strane dijela poslanika Skupštine SR BiH, bez srpskih poslanika. Alija Izetbegović je ucijenio Tuđmana prije referenduma za nezavisnost BiH, tražeći da pritisne HDZ BiH da odustane od svoje formulacije referendumskog pitanja.
HDZ BiH je na sjednici u Livnu 9. februara 1992. godine zauzeo stav da je "preformulirano referendumsko pitanje uvjet za izlazak članova i simpatizera HDZ na glasališta", predlažući da (Livanjsko pitanje) glasi:

"Jeste li za Bosnu i Hercegovinu, nezavisnu, međunarodno priznatu državu s unutarnjim ustrojem tri nacionalne konstitutivne jedinice".

Baš tako je formulisao i Kutiljerov plan. Time bi bio izbjegnut krvavi i nepotrebni građanski rat, kako je to konstatovao i Kutiljero nakon 15 godina.

GREŠKE HRVATA

Nova podvala Hrvatima je bio Vašingtonski sporazum iz marta 1994. kojim je stvorena Muslimansko-hrvatska federacija, a kao mamac su dobili obećanje o konfederaciji te tvorevine sa Republikom Hrvatskom. Progutali su i to. Onda je došao Dejton i ponovni pristanak pod Tuđmanovim pritiskom, kome je bila važnija obećana mirna reintegracija istočne Slavonije.
Onda dolaze poratne godine, kada je opet Zagreb zarad svog evroatlantskog puta, tjerao Hrvate u BiH na izgradnju be-ha države, bez definisanih prava i mehanizama za bilo kakvu institucionalnu zaštitu nacionalnih interesa.
Šampion zaštite bošnjačkih interesa u regionu i svijetu bio je Stipe Mesić, kao predsjednik Hrvatske tokom deset godina. Suprotno Ustavu Hrvatske koji obavezuje hrvatsku državu da štiti interese svih Hrvata, pa i onih u BiH.
Tako su be-ha Hrvati varani i prevođeni žedni preko vode. Takvom politikom nisu ni mogli ništa učiniti, već su doživjeli bezočno preglasavanje i bošnjačko biranje Hrvata u organe vlasti BiH i FBiH - od Željka Komšića do karikaturalnih hrvatskih ministara u nelegalnoj federalnoj vladi.

Hrvatskim narodnim saborom i geslom "sloboda", Hrvati su se vratili na Livanjsko pitanje i to je proces koji je nepreobrativ, koji će konstituisati BiH kao federalno-konfederalnu državu, kako to ovih dana poručuje i predsjednik Evropskih socijalista Martin Šulc. Kao uzor navodi Švajcarsku koja je time trajno riješila krupne antagonizme višenacionalne države.

To je rekao i Ričard Holbruk: "Bosna i Hercegovina je savezna država. Mora se organizovati kao savezna država. Ne može postojati unitarna vlada, jer bi zemlja ponovo završila u sukobu. I to je razlog zbog kojeg je Dejtonski mirovni sporazum vjerovatno najuspješniji mirovni sporazum na svijetu u novije vrijeme, jer je priznao stvarnost."

Hrvatsku stvarnost u BiH je ocrtao i kardinal Vinko Puljić rekavši da nalog visokog predstavnika Valentina Incka za suspenziju odluka CIK-a, iako je poniženje, ne iznenađuje, jer je poznato da međunarodna zajednica svojim stavovima ide protiv principa jednakih prava za sve.
Istakavši da neće ćutati na nepravdu, kardinal kaže da ''Incko pjeva pjesmu koju su drugi komponovali, a da način na koji je formirana vlast u Federaciji BiH pokazuje da manje i malobrojnije treba ukloniti, kako bi se lakše riješilo pitanje BiH".

Baš onako kako Bošnjacima savjetuje jedan od njihovih lobista, dr Marko Atila Hoare, profesor Kingston univerziteta u Londonu. Hoare kaže:
„Prvo riješite Hrvate, a onda udarite na Srbe. Bosanske patriote moraju napasti dejtonski sistem i jasno kazati međunarodnoj zajednici da će se veća cijena platiti ako se nastavi održavati Dejtonski sporazum nego ako se napravi novi plan. Najprije se trebate obračunati s Hrvatima - poništiti Vašingtonski sporazum i Ustav Federacije BiH te preoteti mješovite kantone, a tek onda udariti na vođstvo Republike Srpske.“

Ipak, bošnjački političari i njihovi zaštitnici procijenili su da su Hrvati sada manji problem, jer nemaju ustavnopravnu institucionalnost, pa prijetnje okreću Republici Srpskoj. Zveckaju sankcijama i progonima zato što Republika Srpska štiti Dejtonski sporazum i primjenjuje evropske standarde.
Referendum je jedan od najvažnijih instrumenata demokratije koji se naširoko koristi kao mehanizam ostvarivanja demokratske vlasti. Kada je Narodna skupština Republike Srpske donosila novi zakon o referendumu u skladu sa evropskim i svjetskim standardima, diglo se političko Sarajevo do histerije. Zato, kažu što Republika Srpska nema na to pravo, jer joj nije izričito dato Ustavom BiH. Zaboravljaju da su taj ustav pisali američki pravnici u Dejtonu, koji su se rukovodili ustavnim rješenjima SAD kao savezne države. U SAD referendum ne postoji u federalnom zakonodavstvu, ali ima široku primjenu u zakonodavstvima država-članica. Tako od 50 američkih država koje tvore SAD, sve imaju referendum kao svoje pravo, osim Delavera koji to nije regulisao. Referendum je obavezan u 47 američkih država kada se mijenja Ustav SAD, a u većini njenih država je obavezan za određene kategorije zakona, dok je za neke zakone fakultativan.
Referendum predstavlja zaštitu prava federalnih jedinica koje mogu zakazati narodno glasanje ako smatraju da su njihova prava povrijeđena. To je garancija koja omogućava njihovom stanovništvu da negativnim odgovorom spriječi sprovođenje odluka centralnih organa koje su na štetu njihovih autonomnih prava.

REFERENDUM JE OK

Prema praksi i teoriji, „referendum predstavlja solidno sredstvo društvenog mira i unutrašnje stabilnosti i usmjerava federalizam u jedino pravilnom pravcu“.
Referendum je praksa demokratskih država, a BiH je to po svom Ustavu. Taj Ustav je potpisala Republika Srpska i ima pravo da ga primjenjuje, a Narodna skupština koristi ustavno i zakonsko pravo kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma. To se odnosi i na Aneks 10 kojim i Republika Srpska ustanovljava visokog predstavnika kao koordinatora i pomagača, a nikako i ustavotvorca i zakonodavca.
Ko zaboravlja da bez saglasnosti i potpisa Republike Srpske ne bi ni bilo visokog predstavnika, taj krši međunarodno pravo.

Evropske institucije ohrabruju i preporučuju referendum kao važan vid izražavanja demokratije.
To piše u Deklaraciji Savjeta ministara Evropske unije iz 2008. godine, a u rezoluciji iz 2005. koju je donijela Parlamentarna skupština Savjeta Evrope čiji smo član, stoji:
„U nekim zemljama članicama Savjeta Evrope referendum predstavlja dugu političku tradiciju; u drugim zemljama učešće građana u procesu odlučivanja putem referenduma novijeg je datuma i poklapa se s njihovim prelaskom na pluralističku i predstavničku demokratiju“.
Parlamentarna skupština u svojoj rezoluciji broj 1121 navodi da se „sve teme smatraju pogodnim za upućivanje na referendum, sa izuzetkom onih koje dovode u pitanje univerzalne i nematerijalne vrijednosti, kao što su ljudska prava ili osnovne vrijednosti demokratije uopšte i posebno parlamentarne demokratije“.

U čemu je onda problem kada parlament državotvorne jedinice Republike Srpske u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim pravima i obavezama zakaže referendum.
Ko se to boji demokratije?
Oni koji su po zakašnjeloj pameti visokog predstavnika Volfganga Petriča uvodili demokratiju diktaturom, a to je kontraproduktivno, priznaje on.

Skorašnji događaji su odgovor Srba i Hrvata na dugogodišnju prvo muslimansku, a sada velikobošnjačku politiku majorizacije.
Reklo bi se da Srbi i Hrvati još jednom pokušavaju urazumiti politiku koja vuče neprekinutu nit - od Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, koji je sa svojim mladomuslimanima osnovao SDA, preko Harisa Silajdžića i njegove parole o 100% BiH, do kvazisocijaldemokrate Zlatka Lagumdžije. Bošnjački cilj je bio i ostao isti - država po mjeri nacionalnih interesa Bošnjaka. Teza je ista, bez obzira da li je iznosi muslimanski poglavar reis Mustafa Cerić ili predsjednik Bošnjačkog instituta Zlatko Lagumdžija.

Da se razumijemo - nije to zahtjev da muslimani Bošnjaci budu ravnopravniji u odnosu na Srbe i Hrvate, već stvaranje muslimanske države pod firmom građanske, po principu jedan čovjek jedan glas.

Lagumdžija je već odavno ogolio svoje velikobošnjaštvo, predstavljajući se kao pobjednik proteklih izbora sa 17% glasova. On svakako zaslužuje Nobelovu nagradu za matematiku i zbog utvrđivanja da trećina od 17 hrvatskih poslanika u Vijeću naroda Parlamenta Federacije čini 5 poslanika. Znači, kada pomnožiš 5 sa 3, rezultat je 17. Možda će nagradu podijeliti sa onim koji podržavaju tako formiranu vlast u Federaciji.

Šta je sporno ako se traži glas naroda o nametnutim zakonima o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovoj selektivnoj pravdi, u kojoj su Srbi zločinci a Bošnjaci žrtve. Po praksi koja ostavlja po strani zločine protiv Srba na početku rata - Kupres, Sijekovac, Dobrovoljačka, Tuzlanska kolona, a sudi one s kraja rata, poput Srebrenice.

To je ono pravosuđe u kome su stranci služili samo dokazivanju srpske krivice za agresiju, genocid, etničko čišćenje. Tu je kao vajni tužilac radio Britanac Filip Alkok, koji je bio glavni svjedok Ganićeve odbrane pred sudom u Londonu, za puštanje na slobodu krivca za Dobrovoljačku. Licemjer Alkok je svjedočio da je on kao tužilac u Tužilaštvu BiH utvrdio da je Ejup Ganić nevin.

Referendum će biti osnov da Republika Srpska traži redefinisanje uloge Suda i Tužilaštva BiH, njegovo svođenje u ustavne okvire i obavezu da pravdu ne dijeli selektivno. Takvim promjenama moguće je ići ka vladavini prava i povjerenju u pravosuđe BiH, kome sada niko ne vjeruje.

Nezavisne novine











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sub Maj 14, 2011 5:03 pm

HBŽ i HNŽ nova ‚meta‛ nakon pada SB županije

Potpuno zatiranje Hrvata – Traži se način da se Hrvati izbace iz vlasti u još dvjema županijama, bošnjačka politika više nema masku
■ HBŽ i HNŽ nova ‚meta‛ nakon pada SB županije
■ "Politika opasnih namjera" pokušava se provesti i u ostalim županijama u kojima su Hrvati većina
■ Hrvate žele istjerati iz središnje Bosne

Nasilje nad demokracijom, kršenje Poslovnika o radu županijske Skupštine i županijskog Ustava, političko nasilje nad legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, nad zdravim razumom..., demonstrirano proteklih mjeseci od strane stranaka koje su potpisnice platforme, a što je kulminiralo izborom županijske Vlade, razlozi su izvanrednog obraćanja javnosti i apela legitimnih predstavnika Hrvata u središnjoj Bosni.

Protuustavno djelovanje

"Nelegalnim, protuzakonitim i protuustavnim djelovanjem i donesenim odlukama zastupnici iz bošnjačkih stranaka (SDA, SDP, SBB, SBiH) vratili su nas 15 pa i više godina unatrag. Ponovno je demonstriran politički terorizam, pa je sa sjednice Skupštine Hrvatima, i ne samo Hrvatima, poslana ružna i prijeteća poruka", kazao je u uvodnom izlaganju županijski čelnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović ističući kako je na toj nelegalnoj sjednici Skupštine ,,slomljena kralježnica FBiH".

"Nećemo šutjeti i teror trpjeti, neće biti ishitrenih i nepromišljenih odluka, sve ćemo proanalizirati, sagledati sva zakonska i ustavna prava, svoj institucionalni položaj i onda donijeti odluke i odlučno ih provoditi", dodao je Lovrinović i naglasio kako će se žaliti Ustavnom sudu i tražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. On je također kazao kako županijski odbori dva HDZ-a tzv. stranke platforme smatraju udruženjem za razvlašćivanje Hrvata, optuživši ih i za „generiranje sve dublje političke krize, sada i u Srednjobosanskoj županiji".

Zastupnik HDZ-a 1990 Anto Bilić naveo je da su događanja u Srednjobosanskoj županiji
„politika opasnih namjera",
koju se sustavno provodi protiv Hrvata.
"SDP je i definitivno skinula socijaldemokratski plašt, pa sada, uz pomoć drugih bošnjačkih stranaka i troje hrvatskih zastupnika, idu skupa u poništavanje volje hrvatskoga biračkog tijela", kazao je Bilić.

Predsjednik Kluba Hrvata u Skupštini SBŽ-a Josip Kvasina je kazao da u Skupštini, snagom broja ruku, nije dozvoljeno ni izjašnjavanje o zahtjevu zaštite vitalnog nacionalnog interesa!?

PORTAL
Herceg Bosna












Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
cojle
Zaštitnik seljačkih prava
Zaštitnik seljačkih prava
avatar

Location : Kumova slama
Humor : smešan samom sebi
Datum upisa : 09.08.2009

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Ned Jul 17, 2011 10:21 pm

Ko je gospodar na zemlji koju nazivaju Bosna
Dragiša Spremo

Za istoriju se slikovito kaže da je učiteljica života.
Ona to stvarno i jeste, ali samo za one koji tu istinu prihvataju kao takvu.
Znamo, međutim, da je mnogo onih i među pojedincima i među društvenim grupama koji toj činjenici ne pridaju važnost.
Oni je najčešće ne osporavaju, ali po nekoj nasleđenoj inerciji ipak postupaju suprotno onome što im ponovljena i proverena iskustva govore.

Sa takvim slučajevima neretko se susrećemo upravo na onim našim prostorima, gde su se u bližoj i daljoj prošlosti odvijali dramatični istorijski događaji i gde bi upravo nataložena politička i životna iskustva trebalo da budu najbolji putokaz za budućnost.

A taj, prividno jednostavan, nauk, stvaran kroz mnoge decenije i brušen pokolenjima iza nas, često ostaje izvan naših interesovanja i domašaja. Otuda nije čudno da neke nelogičnosti, kontroverzne i konfliktne pojave sa kojima se susrećemo ponekad izgledaju nerešive.

Aktuelan primer za odbojan ili, čak, ignorantski odnos prema istorijskom iskustvu, za razne neusaglašenosti i pogrešne iskorake, je sadašnja Bosna i Hercegovina.
Tri danas konstitutivna (jednakopravna) naroda sa ovih prostora – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – vekovima su živeli pod istim nebom i zajednički proživljavali sudbinu svoga vremena.
Ali nikad na isti način, jer je sve zavisilo od toga – kako bi rekao Kočićev David Štrbac – ko je bio gospodar „na zemlji koju nazivaju Bosna“.

U doba turske viševekovne okupacije domaće islamizovano stanovništvo uživalo je razne privilegije i bilo u svakom pogledu favorizovano.
Austro-ugari su ovde, po sopstvenom iskustvu i interesu, stvarali privredu i državnu upravu, osvajajući prostore i vlast u Bosni – pored ostalog i tako što su plodne ravničarske predele u Lijevču polju i Bosanskoj Posavini masovno naseljavali katoličkim življem i, neretko, pokatoličavali domicilno stanovništvo.
A u bližoj i daljoj prošlosti bilo je i drugih okrutnih gospodara, pridošlih sa raznih strana.
Otuda toliko poznatih i masovnih stratišta – raznih Jadovna, Prebilovaca, Dretelja, Korićanskih i drugih jama.

Zar ta opora i tragična iskustva nisu dovoljan nauk da Bosna i Hercegovina, zemlja različitih kultura, vera i nacija, opterećena teškim nasleđem iz svoje bliže i dalje prošlosti, ne može opstati mirna, bezbedna i homogena – ukoliko njene glavne verske i etničke skupine ljudi nisu politički, ekonomski, kulturno i na sve druge načine ravnopravni.

Uporno istrajavanje na konceptu centralizacije državne uprave i ekonomije, uz radikalne izmene dejtonskih rešenja, čemu neskriveno teže Bošnjaci, neizbežno vodi u nove podele i konflikte.

Nakon gorkih iskustava iz Drugog svetskog i ovog poslednjeg, građanskog, rata u Bosni i Hercegovini postavlja se pitanje kome bi te obnovljene podele i konflikti mogli da koriste.
Narodima u BiH svakako ne.

Primer koji podstiče na ovakva razmišljanja je poslednja sednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i neuspeo pokušaj izbora mandatara za predsedavajućeg Ministarskog veća BiH Slave Kukića, što je, s obzirom na neregularnosti u izbornom postupku i očekivano.

Najsažetije rečeno, ovde je ponovo iskrsao problem oko poimanja ustavnog načela konstitutivnosti – ravnopravnosti tri naroda u BiH, pa već devet meseci nakon provedenih izbora nikako da se formira skupštinska većina i izvršna vlast.
Tako državne institucije nastavljaju da rade u tehničkim mandatima.

Prema slovu i duhu Ustava BiH, zakonodavna i izvršna tela na državnom nivou formiraju pobedničke stranke u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, ali tako da na glavnim državnim funkcijama budu ravnomerno (na propisani način) zastupljeni predstavnici sva tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
Uz to se traži i njihova rotacija po isteku mandata.

A šta se na javnoj sceni sada događa?
U Federaciji BiH stvorena su dva postizborna bloka. Jedan čine „platformaši“, probošnjačke stranke okupljene oko SDP, dok drugi sa hrvatskom većinom i najvećim brojem osvojenih glasova Hrvata čine HDZ BiH i HDZ 1990.

Socijaldemokrati Zlatka Lagumdžije, koji u svojoj partiji okupljaju uglavnom Bošnjake i zanemariv broj Srba i Hrvata (i to uglavnom onih koji su nastanjeni u samom Sarajevu i okolnim gradovima sa bošnjačkom većinom), dali su sebi za pravo da kao navodno „multietnička“ stranka u FBiH imenuje kandidate za najviše funkcije iz reda sva tri naroda.
Na tome uporno insistiraju i pored činjenice da se tome protive druga dva naroda, koji insistiraju na svojim legitimnim predstavnicima, tj. onima koje podržava većina izbornog tela i koji bi tako predstavljali istinske predstavnike svog naroda.

Zbog igre „gluvih telefona“ i nesporazuma koji su tim povodom nastali, a sve u nastojanju SDP BiH da potpuno ovlada političkom scenom BiH, nastala je ova situacija provizorija iz koje se još ne vidi izlaz.











Seljak sam pa umem i reč da probiram!
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Uto Mar 12, 2013 11:56 pm

Republika Srpska dobila novu vladu



Izvor: Beta, Tanjug


Banjaluka -- Na posebnoj sednici Narodne skupštine
Republike Srpske izabrana je nova Vlada RS na čijem je čelu žena, po
prvi put od nastanka tog entiteta.

Željka Cvijanović (Tanjug)


Podršku premijerki Željki Cvijanović i njenom kabinetu dali su
poslanici skupštinske većine, predvodjene Savezom nezavisnih
socijaldemokrata (SNSD), dok su protiv glasali poslanici opozicionih
stranaka.
Cvijanović je u govoru rekla da je to "narodna
vlada", opredeljena da menja stvari i apsolutno spremna da krene u
obračun s kriminalom I korupcijom.

Priznajući da su "čuda
nemoguća", ona je poručila da će sprovesti prioritete koje je iznela u
svom današnjem ekspozeu u Skupštini RS: na prvim mestima su očuvanje
ustavne pozicije RS sa svim nadležnostima, i proevropska orijentacija.

Kao dalje prioritete je navela regionalnu saradnju, realizaciju
Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom, očuvanje radnih
mesta, fiskalne i socijalne stabilnosti, reformisanje poslovnog
ambijenta, stvaranje prostora za strane i domaće investicije,
rehabilituju principa socijalne pravde.

Premijerka je najavila i uvodjenje reda u javnim preduzećima, borbu protiv kriminala i korupcije.

Izboru nove Vlade RS prethodila je višečasovna rasprava u kojoj je
opozicija ocenila da premijerka nema viziju, niti je predložila mere
koje RS mogu izvući iz teške ekonomske krize. Oni su ocenili da će
Cvijanović biti "megafon" predsednika RS Milorada Dodika koji suštinski
upravlja svim tokovima u RS.

Premijerka je sve to odbacila,
ističući da Dodik "nikada od nje nije ništa tražio" tokom višegodišnje
saradnje, a i zahvalila mu je što ju je kandidovao na tu funkciju.

Predsednik Dodik je izjavio da je nesumnjiva njegova podrška novoj
vladi i ocenio da "ovim pokazujemo sposobnost koja je u RS prisutna - da
brzo rešavamo probleme".

Poručio je da će, zajedno s Narodnom
skupštinom, Vladom i ostalim institucijama nastaviti da radi na
rešavanju problema, a formiranje nove vlade je objasnio željom da se
"napravi novi ambijent I polet".

U kabinetu premijerke
Cvijanović biće deset ministara iz bivše Vlade Aleksandra Džombića i
šestoro novih koje je kandidovao SNSD.

Vlada odražava ustavnu
odredbu o nacionalnoj zastupljenosti, te su Bošnjaci na čelu pet
ministarstava, na čelu tri su Hrvati, a na osam mesta su Srbi.

Novu Vladu RS treba da potvrdi i Veće naroda RS.










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/ Na mreži
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Uto Sep 16, 2014 9:17 pm

Tačnije u Republici Srpskoj .
Već sam stavio onaj predizborni auto Dodika sa Putinom (mislim na temu  "rajinski mentalitet" ,pa da ne ponavljam ovde ) ali ovo MORATEEEEE VIDETI .
I Republika Srpska dobija svoju Srpsku Naprednu Stranku , a bogami i "uvaženog akademika" kao nosioca liste .
Iako rekoh da neću -nema načina drugačije ,nego linkom .
Odvojte par minuta -ovo još niste videli .
Evo , i naslov u novinama sve govori ....još i preblago . 
Ne znam kako u Bosni kažu za ovo ,u Srbiji bi rekli -sprdačina .

REPUBLIKO SRPSKA, JADNA LI TI MAJKA: Za Srbina rodila ga nana! (VIDEO)

link 











Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/ Na mreži
Ladyintheblack
Maskota Foruma
avatar

Godina : 25
Location : Gdje ljubav putuje....
Humor : Uvek raspolozena :)
Datum upisa : 05.05.2014

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Uto Sep 16, 2014 10:38 pm

Strasno.Toliko je plakata po gradu damnosta drugo ne mozes da vidis...Joj su sad izradili neke velike nisam takve do sad videla...Napravili su ruglo od grada....Mogu mislit koje se pare trose na to dm5 dm5 dm5


Evo u centru grada u Gospodskoj se Dodo smestio... dm5
Nazad na vrh Ići dole
John Doe
SFRJ
SFRJ
avatar

Godina : 55
Location : deep space
Humor : was ist das?
Datum upisa : 28.11.2011

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sre Sep 17, 2014 7:59 pm

Nazad na vrh Ići dole
http://www.istitutzagubljenjevremena.com
ZoxZoja
Stela Polaris
avatar

Godina : 49
Location : Plava Planeta
Datum upisa : 13.01.2013

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sre Sep 17, 2014 9:05 pm

Jel to u Bosni neko takmičenje za najgori izborni plakat i slogan?










Došla je tiho i ušla u legendu  zlz
Nazad na vrh Ići dole
Lakota
- slučajna prolaznica-
avatar

Datum upisa : 11.07.2013

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sre Sep 17, 2014 9:33 pm

..da ne verujes smehsmeh
Nazad na vrh Ići dole
Ladyintheblack
Maskota Foruma
avatar

Godina : 25
Location : Gdje ljubav putuje....
Humor : Uvek raspolozena :)
Datum upisa : 05.05.2014

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Sre Sep 17, 2014 10:07 pm

ZoxZoja ::
Jel to u Bosni neko takmičenje za najgori izborni plakat i slogan?

Moglo bi se reci Zox.....Uzas su napravili od grada....
Nazad na vrh Ići dole
John Doe
SFRJ
SFRJ
avatar

Godina : 55
Location : deep space
Humor : was ist das?
Datum upisa : 28.11.2011

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Sep 18, 2014 8:46 pm

Nazad na vrh Ići dole
http://www.istitutzagubljenjevremena.com
John Doe
SFRJ
SFRJ
avatar

Godina : 55
Location : deep space
Humor : was ist das?
Datum upisa : 28.11.2011

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Sep 18, 2014 10:05 pm

Nazad na vrh Ići dole
http://www.istitutzagubljenjevremena.com
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Sep 18, 2014 10:07 pm

Gosn Dodik očigledno koristi već ižvakane štosove -Putin je sa nama , čim se Škoti "otcepe" ,idemo i mi van Federacije ....
To što Ruse objektivno boli dupe za neku Srpsku ,i što referendum u Škotskoj nema ama baš nikakve dodirne tačke sa ustrojstvom Srpske ,jer su sasvim druge okolnosti ,kao da niko ne primećuje ?
Škoti su 300 godina dobrovoljno u Ujedinjenom Kraljevstvu ,imaju svoj parlament ,zastavu ,grb ,identitet , reprezenataciju ,vojsku, policiju ,dakle sve -eto ,sad imaju politički talas "separatista" ,pa ok.
Ako se i "odcepe" ,ostaće u EU i NATO ,zakoni po merama EU su odavno tamo uvedeni ,ništa posebno se neće desiti taman i "separatisti" pobedili ,i dalje će živeti dobro .
Dodik ima u glavi "prisadijenje "Srpske sa Srbijom u budućnosti ,i šta je tu dobit za narod ?
Jedni siromasi će se udružiti sa drugima ,sa nedefinisanim granicama i teretom Dejtonskog sporazuma , na koji su popis stavili i Srpska ,i Srbija i međunarodna zajednica .
Pitanje je ,šta misle građani Srbije o svemu, treba li im još jedna "izdržavana" federalna jedinica ,jer da se ne lažemo -od koje privrede se sada Srpska izdržava ?
Pa cela BIH Federacija živi od milostinje "međunarodne zajednice" ,a u slučaju ostvarenja Dodikovih snova ,kesa se zatvara . Zatvara se i Srbiji ,jer sa teretom Srpske neće skoro u EU ,i Kosovo je dovoljan kamen spoticanja .
Dodik želi vlast po svaku cenu ,i kao u svakoj predizbornoj kampanji -obećaće bilo šta ,bilo to realno ili ne .










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/ Na mreži
Ladyintheblack
Maskota Foruma
avatar

Godina : 25
Location : Gdje ljubav putuje....
Humor : Uvek raspolozena :)
Datum upisa : 05.05.2014

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Čet Sep 18, 2014 10:30 pm

Ja sam "Dodikovka..."

Nije me niko ni pitao kad su me uclanili u stranku,pre par meseci dobih clansku kratu....
Moze se to kod nas u mesnoj zajednici tako...
Na izbore ne idem,mada mama kaze da ce me ove godine naterat napravio mi SNSD neke stepenice pa zbog tog valjda...

Moje razmisljanje o ovom je ovakvo:
Ko god da dodje na vlast narodu ce bit isto...
Ne samo u mojoj drzavi vec u svakoj....
Nazad na vrh Ići dole
John Doe
SFRJ
SFRJ
avatar

Godina : 55
Location : deep space
Humor : was ist das?
Datum upisa : 28.11.2011

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Pet Sep 19, 2014 6:21 pm

Nazad na vrh Ići dole
http://www.istitutzagubljenjevremena.com
justicija

avatar

Datum upisa : 22.12.2013

PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    Pet Sep 19, 2014 8:16 pm

Danubius ::
Tačnije u Republici Srpskoj .
Već sam stavio onaj predizborni auto Dodika sa Putinom (mislim na temu  "rajinski mentalitet" ,pa da ne ponavljam ovde ) ali ovo MORATEEEEE VIDETI .
I Republika Srpska dobija svoju Srpsku Naprednu Stranku , a bogami i "uvaženog akademika" kao nosioca liste .
Iako rekoh da neću -nema načina drugačije ,nego linkom .
Odvojte par minuta -ovo još niste videli .
Evo , i naslov u novinama sve govori ....još i preblago . 
Ne znam kako u Bosni kažu za ovo ,u Srbiji bi rekli -sprdačina .

REPUBLIKO SRPSKA, JADNA LI TI MAJKA: Za Srbina rodila ga nana! (VIDEO)

link 





DakleM (što bi rek'o čo'jek u mene), imamo mi takvih još! Što bi na kraj krajeva vi u Srbiji bili bolji, vi imate viteza od Feketića pa što i mi da nemamo akademika zlz
Ali, čudno mi Dani, kako nisi nigdje naletio na "uvaženog" gradonačelnika Bijeljine inače visokog funkcionera SDS-a i čak umalo kandidata za predsjednika RS- Miću Mićića
[You must be registered and logged in to see this link.]

... kako nisi naletio na njegov prošlogodišnji predizborni video sa Verom Matović. Nadao se čovjek uspješnoj promociji, a onda kada su na youtube ljudi počeli da mu se smiju neviđeno, onda je brže bolje to obrisao...valjda mu rekli da se ne bruka.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: IZBORI U BIH -promene ili status quo ?    

Nazad na vrh Ići dole
 
IZBORI U BIH -promene ili status quo ?
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 3Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
 Similar topics
-
» Klimakterijum
» Pusenje ili zdravlje
» Promene na dojkama
» Hormonski status

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: GEOGRAFIJA PREBIVALIŠTA/ETNOSI :: DRŽAVE :: BOSNA i HERCEGOVINA-
Skoči na: