DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5  Sledeći
AutorPoruka
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Pon Okt 05, 2009 3:16 pm

First topic message reminder :

Koliko je Srbija napredovala od 5. oktobra 2000.

Koči nas nasleđe iz devedesetih


Autor: Tamara Spaić | Foto:Z. ŠAFAR | 05.10.2009. - 05:00
[You must be registered and logged in to see this image.]
Devetu godišnjicu demokratskih promena dočekali smo u znaku ubistva, nasilja, zabrana građanskih okupljanja i ogorčenih poruka vlastima da je krajnje vreme da se davno obećane reforme ostvare. Dobitnice nagrade „Osvajanje slobode“ Fonda „Maja Maršićević Tasić“, koja se tradicionalno dodeljuje ženi koja je svojim radom doprinela razvoju ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije, govore za „Blic“ o razlozima zašto nam se to događa, gde je zapelo i kuda idemo kad „vlast gubi kontrolu nad državom“, „političari rade samo na samoodržanju, „oslanjaju se na Miloševićeve tajkune“ i „nemaju viziju budućnosti Srbije“.

Mirjana Karanović, glumica
- Cela naša država se već decenijama ponaša kao osoba koja odbija da se suoči sa bolešću, ode kod lekara. Mi smo sada u nekoj vrlo poodmakloj fazi bolesti i bojim se da smo u stanju kada je lečenje vrlo neizvesno, skupo i [You must be registered and logged in to see this image.]bolno i uključuje neke veoma nepopularne i radikalne metode. Ne bih želela da ova vlast izgubi kontrolu nad svojom državom, a strašno se bojim da se to događa. Ne znam ko su ljudi koji povlače konce, ko su oni koji podrivaju same temelje ovog društva. Važno je da se oni imenuju i da se sa njima obračuna, jer dokle god budemo izbegavali da imenujemo snage koje nas vode na dno, nemamo šanse da se izvučemo.

[You must be registered and logged in to see this image.]Srbijanka Turajlić, profesorka ETF-a
- Čitav niz događaja, počev od nasilja kome smo svedoci poslednjih dana, preko otkazivanja „Parade ponosa“ i zapravo kapitulacije vlasti koja nam je saopštila da bezbednost može da nam garantuje samo na livadi, do zakona o medijima za koji ne znam da li je gori njegov sadržaj ili bahatost načina na koji je donet, svedoči, nažalost, da smo još veoma daleko od toga da možemo smatrati da je „osvojena sloboda“. Ne može se zapravo govoriti o postojanju standarda pravde, prava, tolerancije u zemlji u kojoj ne funkcioniše nijedna institucija države. Odgovornost za to svakako snose svi koji su bili na vlasti poslednjih dvadeset godina. Jedni koji su započeli sa uništavanjem institucija i drugi koji nisu učinili ništa da ih ponovo stvore ili su nastavili da od njih prave farsu.

[You must be registered and logged in to see this image.]Goranka Matić, urednica fotografije u „Politici“
- Skoro decenija je prošla. Da li sam razočarana? Moglo bi se reći i da i ne. Mi kao društvo nismo bili ni onda, a ni danas na zavidnom nivou obrazovanja. Iz toga velikim delom sve proizlazi. Kao žena od 60 godina mogu reći da mi je žao mladih koji žive u klimi nasilja sa partijskim zavodom za zapošljavanje.

[You must be registered and logged in to see this image.]Lila Radonjić, osnivač, direktor i urednik produkcijske kuće „Mreža“
- Nisam razo­čarana, samo sam zaprepašćena različitim situacijama i događajima koji su nam svima otvorili oči o tome da mi još uvek živimo u društvu gde su uzori i idoli u crvenim beretkama, a ne u ljudima koji donose uspehe u ovu zemlju. Najviše sam zaprepašćena što jedan Ratko Mladić nije u Hagu, što je Vlada morala da bude skockana na trgovačkim principima. Ne pripadam onima koji misle da je sve gore nego što je bilo, niti onima koji misle da je moglo da ide lako. Nije, jer je to bio utemeljen režim koji je pružao otpor ne samo 5. oktobra već i danas pruža otpor ozbiljnoj reformi. Na takozvanoj političkoj eliti je najveća odgovornost. Kompromiserstvo, oslanjanje na tajkune iz Miloševićevog vremena, na ratne i ostale profitere, sve je to neminovno moralo da dovede do ovog ukopavanja koje traje već nekoliko godina.

[You must be registered and logged in to see this image.]Olja Bećković, autorka emisije „Utisak nedelje“

- Na svečanoj dodeli ove nagrade svake godine se prikazuje kratak film koji predstavlja sve prethodne dobitnice. Nema teksta, svaka od nas je prikazana samo slikom u tridesetak sekundi. Gledam sebe devet godina kasnije i pokušavam da se setim u čemu je bila tajna mog smeha, odsečnih pokreta, žive gestikulacije. Jasno mi je da sam u nešto bila ubeđena, ali ne mogu da se setim šta je bio razlog tog optimizma. Nekada je sala bila puna, dolazili su gotovo svi lideri stranaka DOS-a, svečanost je bila zajednička i ceo projekat osvajanja slobode je bio zajednički. Danas više ne dolaze, nisam sigurna šta je razlog. Možda veruju da je sloboda već osvojena. Nije nemoguće i da ih nerviramo što i dalje dodeljujemo tu nagradu, kao da ne uočavamo da je posao završen. U svakom slučaju, neki ozbiljan nesporazum postoji.

[You must be registered and logged in to see this image.]Hedviga Morvai Horvat, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan
- Naša vlast nije uspela da prekine procese koji imaju korene u devedesetim godinama i odgovorna je jer nije uspela da reši velike probleme koji danas produkuju to što se događa na ulicama Beograda i Srbije. Za to nema izgovora. Podjednako kao što je država bez fokusa, tako su i građani bez fokusa, a mladi su bez cilja i teško ćemo na takav način uspeti da izgradimo budućnost. Pravac u kome se zemlja kreće nije jasan i uprkos tome što stalno ističemo da je naša budućnost u Evropi, čini mi se da stalno propuštamo prilike koje nas brže vode u Evropsku uniju. Nije bilo lako proteklih desetak godina, a nije ni sada. Razlika u odnosu na prošli period je u tome što su očekivanja od države sada veća i to sa dobrim razlogom.

Devet godina od protesta
[You must be registered and logged in to see this image.]
Decenija vladavine režima Slobodana Miloševića, obeležena ratovima i represijom, okončana je masovnim demonstracijama 5. oktobra 2000. godine pred Saveznom skupštinom. Demokratska opozicija Srbije je pozvala građane na protest pod motom „Srbija u Beogradu“ zbog nepriznavanja rezultata izbora za predsednika SR Jugoslavije, održanih 24. septembra, a na kojima je kandidat DOS-a osvojio 2.470.304 glasova, a dotadašnji predsednik SRJ Slobodan Milošević 1.826.799. Na protestu su, pored Beograđana, učestvovale stotine hiljada građana iz unutrašnjosti. Zgrada Savezne skupštine je demolirana i zapaljena, kao i zgrada RTS-a u Takovskoj ulici. Policija je ubrzo prestala da pruža otpor i mahom se pridružila narodu. Pobeda je objavljena u večernjim satima sa terase Gradske skupštine. Milošević je izborni poraz priznao 6. oktobra, kada se posle susreta sa Koštunicom preko jedne beogradske privatne televizije obratio građanima. U demonstracijama je poginulo dvoje, a povređeno 65 ljudi.










[You must be registered and logged in to see this image.]


Poslednji put izmenio Danubius dana Sre Okt 05, 2016 10:13 am, izmenio ukupno 6 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/

AutorPoruka
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Ned Avg 22, 2010 12:06 am

TKO JE NARUČIO UBOJSTVO ZORANA ĐINĐIĆA?

Političke promjene u Beogradu, dolaskom na vlast Vlade premijera Zorana Đinđića, ozbiljno su ugrozile tranzicijski poredak moći na Balkanu, dogovoren prije svega tajnim sporazumima elita u Zagrebu i Beogradu tijekom 1990.-ih godina. Ubojstvo srbijanskog premijera bilo je dogovor pripadnika hrvatske i srbijanske političke i financijske elite, uz logističku i organizacijsku podršku političkog, obavještajnog i kriminalnog podzemlja u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Međutim, sama likvidacija srbijanskog premijera naručena je i organizirana iz Hrvatske. Iako nije znao, svojim je postupcima Đinđić ozbiljno ugrozio financijsko poslovne operacije tranzicijske elite u Hrvatskoj i doveo u pitanje njihove pozicije ekonomske moći, zbog čega su donijeli odluku: „Riješiti se Zorana!“.

Ubojstvo srbijanskog premijera stvar je regionalnog kriminalnog dogovora balkanskog političkog, obavještajnog i kriminalnog podzemlja

Nedavno „otkriće“ kako su se odbjegli pripadnici tzv. „Zemunskog klana“ koji su sudjelovali u ubojstvu srbijanskog premijera Zorana Đinđića skrivali u Hrvatskoj, ponovno je otvorilo raspravu o okolnostima, ali i naručiteljima i organizatorima Đinđićevog ubojstva.

Međutim, još važnija je činjenica kako je uhićenje Sretka Kalinića u Hrvatskoj otkrilo godinama skrivane činjenice o atentatu na srbijanskog premijera.

Iako se godinama na ubojstvo Zorana Đinđića gledalo kao na unutarnji problem Srbije, odnosno isključivo kao na atentat s kojim je povezano srbijansko kriminalno podzemlje, uhićenje sudionika atentata na Đinđića otvorilo je „Pandorinu kutiju“ slučaja Đinđić i otkrilo mučnu činjenicu: ubojstvo srbijanskog premijera stvar je regionalnog kriminalnog dogovora balkanskog političkog, obavještajnog i kriminalnog podzemlja, te političkih elita čije je interese Đinđić ugrozio preuzimanjem vlasti u Srbiji.

Đinđićevi ubojice su poslovno i financijski povezani s hrvatskim kriminalnim podzemljem i hrvatskim obavještajno sigurnosnim službama

Pozadina Đinđićevog ubojstva i dokumenti ukazuju na mrežu naručitelja, organizatora i izvršitelja ovog atentata iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, te sa Kosova.

Točnije, do sada nepoznati detalji o stvarnom motivu ubojstva premijera Đinđića otkrivaju kako je Đinđićevo ubojstvo naručeno i organizirano iz Hrvatske, a izvedeno je u Srbiji, između ostalih, uz pomoć pripadnika dijela srbijanskog kriminalnog podzemlja, i to onog dijela koje je najuže organizacijski, poslovno i financijski povezano kako s kriminalnim podzemljem u Hrvatskoj, tako i s hrvatskim obavještajno sigurnosnim službama, ali i vrlo dobro organiziranim obavještajnim podzemljem u Hrvatskoj, koje u cijelosti kontrolira vrh ratnih kriminalnih struktura hrvatske političke i financijske elite.

Stvarni motivi, naručitelji i organizatori likvidacije srbijanskog premijera ostali su do danas nepoznati

Iako je srbijanska istraga i kasniji sudski proces, možda, identificirala dio izvršitelja ubojstva premijera Zorana Đinđića, stvarni motivi ubojstva, kao i naručitelji i organizatori ubojstva, te fondovi iz kojih je financiran atentat na srbijanskog premijera, nikada nisu u cijelosti razotkriveni.

Pogotovo motiv i naručitelji ubojstva, koji su do danas ostali u cijelosti nepoznati.

To je prije svega zbog izuzetno dobro izvedene kriminalne operacije, u kojoj su naručitelji, organizatori, financijeri ubojstva Zorana Đinđića bili potpuno razdvojeni od izvršitelja ubojstva, pa ih se tijekom istrage nakon provedene Operacije „Sablja“ nije moglo niti identificirati ni dovesti u vezu s ubojstvom srbijanskog premijera.

Pogrešan trag srbijanske istrage

Osim toga, zbog trenutka u kojem je Đinđić ubijen i okolnostima pod kojim je ubijen, kao glavni motivi njegovog ubojstva razmatrani su otvaranje Srbije punoj suradnji s Haaškim tribunalom, te sukob srbijanskog premijera s duhanskom mafijom, što je u biti bio potpuno pogrešan trag, koji je srbijanskim istražiteljima onemogućio dolazak do stvarnih naručitelja ubojstva Zorana Đinđića.

Obzirom na kriminalno, policijsko, obavještajne, paraobavještajne strukture u Srbiji koje su očito bile umiješane u samo izvršenje ubojstva, logičan prvi zaključak o motivu atentata bio je suradnja Đinđićeve Vlade s Haaškim tribunalom, što se s vremenom pokazalo kao ključna zabluda srbijanske istrage, s kojom su stvarni naručitelji i organizatori Đinđićevog ubojstva i računali, kako trag istrage ne bi doveo do njih.

Oficir za vezu naručitelja i organizatora ubojstva i izvršitelja operativno funckionirao iz BiH

Međutim, da se malo detaljnije istražilo organizacijske veze tih struktura sa strukturama obavještajnog podzemlja na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, bilo bi potpuno jasno kako ubojstvo srbijanskog premijera krije puno širu priču, od internog obračuna srbijanskog podzemlja sa Zoranom Đinđićem.

Naime, upravo je u Bosni i Hercegovini bio oficir za vezu između izvršitelja atentata na Zorana Đinđića i stvarnih naručitelja i organizatora ubojstva u Hrvatskoj.

Operativci POA-e uhvatili Damjanovićevu komunikaciju o Đinđiću

O toj vezi Đinđićevih ubojica i naručitelja i organizatora ubojstva čuo sam neposredno nakon Đinđićevog ubojstva, kada me skupina iskusnih, dugogodišnjih operativaca tadašnje Protuobavještajne agencije kontaktirala vezano za sve okolnosti beogradskog atentata.

Tijekom operativne obrade nevezane za atentat na Đinđića, operativci tadašnje POA-e presreli su komunikaciju izvjesnog Milana Damjanovića, koji danas živi u Slatini pokraj Banja Luke, s nekada visokopozicioniranim državnim dužnosnicima Hrvatske, predsjednikom Uprave jedne poslovne banke u Hrvatskoj i predsjednikom Uprave jednog hrvatskog koncerna, u kojoj komunikaciji se spominjalo „rješavanje Zorana“.

Istovremeno uhvaćena je Damjanovićeva komunikacija s pojedinim fizičkim osobama u Srbiji, koje su bile povezane sa sada već osuđenim izvršiteljima Đinđićevog ubojstva, kao i drugim pripadnicima tzv. „Zemunskog klana“, odnosno onoga što je do toga klana ostalo.

Damjanovićeve razgranate veze u Hrvatskoj

Pritom je dodatno važna i činjenica kako je Milan Damjanović održavao operativne veze s pripadnicima obavještajnog podzemlja u Hrvatskoj, kao i visokopozicioniranim djelatnicima Hrvatskih sigurnosno obavještajnih službi, posebno s visokopozicioniranim dužnosnicima tadašnje POA-e i Lončarićeve OA-e.

Ukratko, izbor Damjanovića, anonimnog umirovljenika sa srbijanskim i BiH državljanstvom, nekada visokopozicioniranog obavještajnog oficira saveznih, jugoslavenskih obavještajno sigurnosnih služba, koji je i u vrijeme rata bio oficir za vezu srbijanskih i hrvatskih obavještajnih službi, bio je idealan izbor za koordinatora i oficira za vezu za izvođenje ovakve paraobavještajne, kriminalne operacije.

Nazad na vrh Ići dole
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Ned Avg 22, 2010 12:09 am

nastavak ko je naručio ubistvo Zorana Đinđića

Operativna mreža uspostavljena još 1990.-ih godina za koordinaciju međunarodnog šverca između Beograda i Zagreba
Iste operativne linije komunikacije između srbijanskih i hrvatskih obavještajnih službi, te kriminalnih organizacija u Srbiji i Hrvatskoj, korištene su i tijekom 1990.-ih godina, kada su ih uspostavili internim dogovorima Franjo Gregurić, kao ratni premijer hrvatske Vlade u dogovoru s tadašnjim HDZ-ovim državnim vrhom i Slobodan Milošević, tadašnji srbijanski šef države.

Upravo su tim kanalima dogovarani multimilijunski poslovi međunarodnog krijumčarenja oružja, narkotika, cigareta i nuklearnih materijala preko Hrvatske i Srbije, a crni prihodi takvih poslova završavali su u zajedničkim financijskim operacijama hrvatske i srbijanske političke, financijske i kriminalne elite, preko tajnih računa na Cipru, u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, ali i samoj Hrvatskoj.

Zajedničke financijske operacije tranzicijskih ratnoprofiterskih elita u Srbiji i Hrvatskoj

Istovremeno milijarde američkih dolara koje su pripadnici hrvatske i srbijanske tranzicijske elite iznosili iz Hrvatske i Srbije, završavali su također u zajedničkim financijskim operacijama u bankama u zajedničkom tajnom suvlasništvu u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Austriji.

Te financijske operacije ujedno kriju i tajnu financijske moći tranzicijskih elita na Balkanu, s kojima je Zoran Đinđić, po dolasku na vlast u Srbiji odbio sklopiti nove dogovore i aranžmane o podjeli interesnih sfera i podjeli moći i utjecaja.

Pokretanjem istrage o Miloševićevim tajnim računima Đinđić pokrenuo procese koji su doveli do njegovog ubojstva

Štoviše, ubijeni srbijanski premijer je odmah po dolasku na vlast pokrenuo inicijativu za istragu o tragu novca kojeg je Milošević sa svojim suradnicima iznosio iz zemlje na tajne račune pod njegovom kontrolom, te je pokušao pokrenuti proces za povrat tih sredstava u srbijanski državni proračun.

Taj proces kojeg je pokrenula Đinđićeva Vlada u Beogradu, dakako, imao je znatno dalekosežnije posljedice nego što je sam Đinđić u tom trenutku mogao predvidjeti, a zadiranje u same temelje strukture moći balkanskih tranzicijskih elita srbijanskog je premijera na kraju stajalo života.

Istragom o tajnim računima Đinđić ugrozio interese hrvatske tranzicijske elite na čelu s Franjom Gregurićem

I ne znajući kamo će odvesti istraga o tajnim računima, Đinđić je pokretanjem beogradske istrage manje ugrozio interese tranzicijske elite u Srbiji, dok je značajnije ugrozio interese hrvatske tranzicijske elite na čelu s trojicom ključnih ljudi koji su kontrolirali zajedničke financijske operacije srbijanske i hrvatske elite: Franjom Gregurićem, ratnim premijerom, Franjom Lukovićem dugogodišnjim predsjednikom Uprave Zagrebačke banke, koji je kao Gregurićev čovjek od povjerenja s hrvatske strane rukovodio zajedničkim financijskim operacijama u bankama na Cipru, u Velikoj Britaniji, Austriji i Francuskoj, te Antom Vlahovićem, predsjednikom Uprave Adris Grupe, koji je kontrolirao glavninu balkanskog krijumčarenja cigareta, ali je istovremeno bio zajednički predstavnik tajnih srbijanskih i hrvatskih suvlasnika u TDR-u i Adris Grupi.

Mlađan Dinkić preko Miroslava Miškovića informirao Gregurića i suradnike o tijeku srbijanske istrage o tajnim računima

S druge strane, upavo je iz Đinđićevog kruga bliskih suradnika Greguriću i njegovim suradnicima „procurila“ informacija o istrazi o tajnim računima koju je pokrenula Đinđićeva Vlada.

Današnji ministar financija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić, bio je tada jedan od Đinđićevih ljudi u komisiji koja je trebala istražiti tzv. Miloševićeve tajne račune, međutim, kako je vrijeme pokazalo upravo je Dinkić bio „slaba točka“ ove komisije i istrage u cjelini.

U vrijeme pokretanja istrage Đinđićeve Vlade o tajnim inozemnim računima, Mlađan Dinkić obnašao je dužnost guvernera Narodne banke Jugoslavije, te šefa tima eksperata pri Komisiji za ispitivanje zlouporaba u području privrede i financijskog poslovanja Vlade Republike Srbije, te je po funkciji bio jedan od najvažnijih ljudi koji su po nalogu Đinđićeve Vlade trebalo provesti sve istražne radnje o tajnim inozemnim računima.

Veza Dinkić – Mišković – Gregurić

Dinkić je, naime, rodbinski blisko povezan sa srbijanskim tajkunom Miroslavom Miškovićem, koji je, pak, u bliskim odnosima upravo s Franjom Gregurićem i njegovim klanom u Hrvatskoj, pa se smatra kako je upravo Mišković iskoristio Dinkića kako bi preko njega dolazio do podataka o tijeku srbijanske istrage o tajnim računima, nakon čega je podatke proslijeđivao svojim hrvatskim partnerima, točnije Franji Greguriću i njegovim bliskim suradnicima, prije svega Franji Lukoviću i Anti Vlahoviću.

Mišković je, naime, i životno bio zainteresiran da se istraga o tajnim računima ne proširi na Hrvatsku, prije svega jer je i sam bio povezan s pranjem novca sumnjivog porijekla preko Zagrebačke banke, kojim je operacijama koordinirao upravo Franjo Luković.

Miškovićeva veza sa Zagrebačkom bankom

Osim toga, prema insajderskim informacijama iz same Zagrebačke banke, smatra se kako je Miroslav Mišković jedan od tajnih opunomoćenika tajnih srbijanskih suvlasnika na koje su prebačene kako dio dionica same Zagrebačke banke, tako i tajni dio suvlasništva srbijanskih suvlasnika nad dionicama Tvornice duhana Rovinj, a koje je poslove u cijelosti godinama nadzirala i operativno koordinirala pokojna Borka Vučić, osoba koja se i sama našla na udaru istrage Đinđićeve Vlade, zbog tajnih računa koje je kontrolirala kao Miloševićeva osoba od povjerenja.

Odluka o Đinđićevoj likvidaciji donesena u veljači 2002. godine

Stoga je upravo Miroslav Mišković predstavljao osobu od povjerenja Gregurićevog klana i vrha hrvatske tranzicijske elite, kako bi u svakom trenutku kontrolirali tijek istrage Đinđićeve Vlade o tajnim Miloševićevim računima, te kako bi na taj način mogli kontrolirati štetu zbog pokretanja te istrage.

Kada je u veljači 2002. godine postalo jasno kako se šteta više ne može kontrolirati i kako bi cijela stvar mogla izmaknuti kontroli, postalo je jasno kako se Zorana Đinđića mora zaustaviti u njegovom naumu da Miloševićeve financijske poslove preko tajnih računa u inozemstvu u potpunosti istraži.

Da je istraga provedena do kraja, rezultat takve istrage do temelja bi uzdrmao tranzicijske strukture moći na Balkanu i ugrozio balkanski tranzicijski poredak moći, uspostavljen tajnim dogovorima Zagreba i Beograda 1990.-ih godina.

Dvije prijave u Zagrebu i Beogradu „kap koja je pelila čašu“ u donošenju odluke o Đinđićevoj likvidaciji

Međutim, početkom 2002. godine i u veljači 2003. godine, dakle u mjesecima neposredno prije ubojstva premijera Đinđića, dvije su situacije bile presudne, a za elitu u Hrvatskoj i njihove partnere u Srbiji i ostatku Balkana, predstavljale su zvono na uzbunu.

Naime, u veljači 2002. godine u Hrvatskoj su se intenzivirale aktivnosti privatnih, fizičkih osoba, malih dioničara Zagrebačke banke koji su tražili istragu o pretvorbi i privatizaciji Zagrebačke banke, te su tražili i istragu o inozemnim financijskim operacijama Zagrebačke banke tijekom 1990.-ih godina, a otkriveni su i prvi dokumenti koji su ukazivali kako je tijekom pretvorbe i privatizacije Zagrebačke banke utajeno vlasništvo nad dionicama koje je trebalo pripasti Republici Srbiji.

Istovremeno je o temi Zagrebačke banke započela i prva neformalna korespondencija i razmjena informacija sa predstavnicima vlasti u Srbiji, koja je trajala od veljače 2002. godine, pa sve do ožujka 2003. godine.


Samo godinu dana kasnije, u veljači 2003. godine, dakle nešto manje od mjesec dana prije Đinđićevog ubojstva, u Beogradu su, najbliži suradnici pokojnog premijera Zorana Đinđića, premijera informirali o sumnjivim aktivnostima Mlađana Dinkića i ostalih, zbog prikrivanja saznanja u istrazi o tajnim srbijanskim računima u inozemstvu. Kasnije, u veljači 2006. godine zbog sumnji na počinjenje kaznenih djela protiv Dinkića i ostalih podnesena je opširna kaznena prijava u Beogradu, označena kao "strogo povjerljivo".

Ili on ili oni

Ta dva događaja, u Zagrebu i Beogradu, bili su „kap koja je prelila čašu“, pa je aktiviran plan likvidacije srbijanskog premijera kako bi se zaustavile istrage o tokovima novca iz balkanskih država tijekom 1990.-ih godina.

Kada su podnesene prve kaznene prijave u slučaju Zagrebačke banke, početkom 2002. godine, bio je to jasan znak da bi Đinđićeve istrage mogle otići predaleko, te ih se u tom slučaju neće više moći kontrolirati.

Osim toga, da su nastavljene istražne aktivnosti Đinđićeve Vlade, oligarhijski financijsko ekonomski, društveni i politički poredak Hrvatske urušio bi se kao kula od karata, a dobar dio pripadnika tranzicijske političke elite, sam vrh financijsko ekonomske elite i najviši državni dužnosnici našli bi se na optuženičkoj klupi, ili bi u najmanju ruku njihovi prljavi, tranzicijski, ratnoprofiterski poslovi postali javna stvar.

Zato je u veljači 2002. godine grupa hrvatskih oligarha, financijskih moćnika iz sjene, te političko obavještajnih moćnika odlučila dati zeleno svjetlo za operaciju likvidacije srbijanskog premijera. Za njih bila je to stvar izbora između jedine dvije preostale opcije: ili on ili oni.

Nastavlja se ...

Nazad na vrh Ići dole
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Ned Avg 22, 2010 8:35 am

Tajna atentata:

Đinđićeva istraga o Miloševićevim tajnim računima vodila je do Zagreba

Zagrebačka banka bila je za hrvatsku političku i ekonomsku elitu ključna financijska institucija, jer je preko nje odrađena pretvorba i privatizacija glavnina vodećih poduzeća u Hrvatskoj, te je bila ključna institucija za kontrolu monopolizacije duhanske proizvodnje i uspostave logističke mreže onoga što danas nazivamo duhanskom mafijom. S druge strane za Miloševićevu političku i financijsku elitu Zagrebačka banka bila je jedan od glavnih punktova za pranje novca koji je izvlačen iz srbije na tajne račune u inozemstvo, te su Miloševićevi povjerenici preko Zagrebačke banke kontrolirali udjele u inozemnim bankama preko kojih je Milošević organizirao pranje novca izvlačenog iz srbije, dok su s druge strane upravo preko Zagrebačke banmke prebacivani u inozemstvo i financijski prihodi od šverca oružja, narkotika, nuklearnih materijala, ali i krijumčarenja cigareta. Istraga Đinđićeve Vlade o Miloševićevim računima vodila je neminovno prema političkom Zagrebu, a tijek srbijanske istrage mogao je dovesti do Zagrebačke banke, što bi u konačnici urušilo tranzicijsku ekonomsku elitu Hrvatske. Upravo je slučaj Zagrebačke banke ključ odgovora na pitanje tko je naručio ubojstvo Zorana Đinđića.
Đinđićeva istraga o tajnim Miloševićevim računima razotkrila bi detalje nastanka financijskih, ekonomskih i političkih struktura koje i danas vladaju Hrvatskom

Da je srbijanski premijer Zoran Đinđić ostao živ, te nastavio istragu o tajnim računima Miloševićeve Vlade u inozemstvu, otkrila bi se najstrože čuvana tranzicijska tajna Balkana; tajni financijsko poslovni aranžmani i dogovori HDZ-ove vlasti u Zagrebu, točnije Franje Gregurića i Franje Tuđmana, s Miloševićevom vlasti u Beogradu.

Konačno, istraga bi dovela do rušenja uspostavljenog poretka moći ne samo u Srbiji, nego prije svega puno drastičnije u samoj Hrvatskoj, jer bi se razotkrili detalji nastanka tranzicijskih financijskih, ekonomskih i političkih struktura koje i danas vladaju Hrvatskom.

Srbijanska istraga dovela bi do Zagrebačke banke što bi u konačnici urušilo tranzicijsku ekonomsku elitu Hrvatske

Drugim riječima, istraga Đinđićeve Vlade o Miloševićevim računima vodila je neminovno prema političkom Zagrebu, a tijek srbijanske istrage mogao je dovesti do Zagrebačke banke, što bi u konačnici urušilo tranzicijsku ekonomsku elitu Hrvatske.

Upravo je Zagrebačka banka ključ odgovora na pitanje tko je naručio ubojstvo Zorana Đinđića.

Za hrvatsku elitu Zagrebačka banka bila je važna za kontrolu pretvorbeno privatizacijskih procesa te kontrolu duhanske mafije

S jedne strane Zagrebačka banka bila je za hrvatsku političku i ekonomsku elitu ključna financijska institucija, jer je preko nje odrađena pretvorba i privatizacija glavnina vodećih poduzeća u Hrvatskoj, te je bila ključna institucija za kontrolu monopolizacije duhanske proizvodnje i uspostave logističke mreže onoga što danas nazivamo duhanskom mafijom.

Miloševićevoj političkoj eliti Zagrebačka banka bila je jedan od glavnih punktova za pranje novca opljačkanog iz Srbije

S druge strane za Miloševićevu političku i financijsku elitu Zagrebačka banka bila je jedan od glavnih punktova za pranje novca koji je izvlačen iz srbije na tajne račune u inozemstvo, te su Miloševićevi povjerenici preko Zagrebačke banke kontrolirali udjele u inozemnim bankama preko kojih je Milošević organizirao pranje novca izvlačenog iz Srbije, dok su s druge strane upravo preko Zagrebačke banmke prebacivani u inozemstvo i financijski prihodi od šverca oružja, narkotika, nuklearnih materijala, ali i krijumčarenja cigareta.

Dakle, dok je u Hrvatskoj Zagrebačka banka bila financijska institucija preko kojeg su povlašteni pripadnici financijske i ekonomske elite u tranzicijskom procesu pretvorbe i privatizacije nekadašnjih društvenih poduzeća stjecali multimilijunska bogatstva i tako postajali financijski oligarsi ratom opustošene i osiromašene Hrvatske, Milošević je preko Zagrebačke banke kontrolirao svoje financijske operacije na tajnim računima u inozemstvu, kao i srbijanski udio u poslovima međunarodnog krijumčarenja cigareta preko balkanskih država.

Tajni dogovori s Miloševićem krajem 1989. godine

Taj savez ratnog, tranzicijskog Zagreba i Beograda nije nastao slučajno, preko noći, već je uspostavljen dugotrajnim dogovorima o podjeli kontrole nad financijskim tržištem u bivšoj Jugoslaviji, kojeg su predstavnici iz Hrvatske dogovorili s Miloševićem krajem 1989. godine, nakon čega je Milošević prešutno dao suglasnost da se Zagrebačka banka registrira prema novim zakonskim propisima kao dioničarsko društvo, sa novom vlasničkom strukturom, u kojoj su bili prikriveni tzv. tajni suvlasnici banke, kako iz Hrvatske, tako i iz Srbije.

Naime, kako su 1989. godine prilikom stupanja na snagu tadašnjeg saveznog Zakona o bankama i drugim financijskim institucijama suvlasnici Zagrebačke banke u značajnom udjelu bile pravne osobe iz Republike Srbije, tako je kod preoblikovanja Zagrebačke banke društvenopravne osobe u dioničarsko društvo po novom zakonu, trebalo regulirati i odnose sa srbijanskim suosnivačima, odnosno sa srbijanskim ulagačima u društveni kapital tadašnje Zagrebačke banke.

Bez dogovora s Miloševićem Narodna banka Jugoslavije ne bi odobrila tajni plan pretvorbe Zagrebačke banke u dioničarsko društvo

Bez tog dogovora Narodna banka Jugoslavije u Beogradu, kao tada nadležna institucija za izdavanje odobrenja za osnivanje banaka u tadašnjoj SR Hrvatskoj, nikada ne bi dopustila osnivanje Zagrebačke banke dioničarskog društva, odnosno njezino preoblikovanje iz društveno pravne osobe u dioničarsko društvo prema Zakonu o bankama i drugim financijskim institucijama.

Bila je to, zapravo, prva privatizacija jedne banke u Hrvatskoj, točnije prva privatizacija uopće provedena u tadašnjoj Hrvatskoj, potkraj 1989. godine.

Tajna privatizacija Zagrebačke banke 1989. bila je strateški važna operacija za odnose unutar balkanskih elita

Radilo se ujedno o strateški važnoj operaciji za odnose unutar balkanskih elita, jer je Zagrebačka banka s jedne strane kontrolirala veći dio tadašnje hrvatske privrede, te najveći dio hrvatske proizvodnje cigareta, što je kasnije postao jedan od najvećih crnih prihoda tranzicijskih političkih elita kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji, dok je istovremeno nadzirala i inozemne bankarske, financijske operacije srbijanske i hrvatske elite, koje su započele još krajem 1980.-ih godina, osnivanjem nekoliko inozemnih banaka pod kontrolom banaka iz bivše SFRJ, a preko kojih su obavljanje operacije izvlačenja novca na privatne i tajne inozemne račune, te operacije pranja novca izvučenog iz nekadašnjih republika bivše SFRJ.

Zato je kontrola nad operacijama Zagrebačke banke bila gotovo podjednako važna Miloševićevom režimu, obzirom da je ZABA i formalno bila suvlasnik banaka preko kojih je Milošević izvlačio novac iz Srbije, a potom ga prao u financijskim operacijama

Odobrenje Narodne banke Jugoslavije za pretvorbu Zagrebačke banke

Uz posredovanje bliskih suradnika Slobodana Miloševića, Savjet guvernera Narodne banke Jugoslavije, izdao je 9. stuenog 1989. godine Rješenje broj 116, kojim je dao dozvolu za osnivanje Zagrebačke banke dioničarskog društva, koje je potpisao tadašnji predsjednik Savjeta guvernera i guverner Narodne banke Jugoslavije Dušan Vlatković.

„Osnivački odbor Zagrebačke banke dioničarskog društva, Zagreb podnio je Narodnoj banci Jugoslavije zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje, sa propisanim dokazima i dokumentacijom.

Razmatrajući ovaj zahtjev, Savjet guvernera je na svojoj 367. sjednici, održanoj 9.11.1989. godine, ocijenio da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za osnivanje banke, kao i da je zahtjev opravdan, pa je riješio kao u dispozitivu“, stoji u rješenju Narodne banke Jugoslavije od 9. studenog 1989. godine.

Samo četiri dana kasnije, 13. studenog 1989. godine održana je praktički u tajnosti Osnivačka skupština Zagrebačke banke d.d., sa osnivačkim fondom u iznosu od tadašnjih 8,630 milijarda dinara, kako to potvrđuje i potvrda o uplati osnivačkog fonda, koju je 13. studenog 1989. godine potpisao predsjednik Skupštine Zagrebačke banke Vjekoslav Srb.

Međutim, u tom je postupku suglasnost srbijanskog partijskog čelnika Slobodana Miloševića bila od presudnog značenja.

Jer, Milošević je mogao spriječiti ovakvu tajnu pretvorbu Zagrebačke banke u dioničarsko društvo, da je kojim slučajem otvorio pitanje srbijanskog suvlasništva nad dionicama Zagrebačke banke, odnosno da je pokrenuo pitanje vlasništva pravnih osoba iz Srbije nad društvenim kapitalom banke, te da je inzistirao da ili Srbija, ili pravne osobe s područja Srbije budu upisani kao osnivači usklađene Zagrebačke banke, kao dioničarskog društva.

Da je Milošević otvorio to pitanje, Zagrebačka banka ne bi dobila suglasnost savezne Narodne banke Jugoslavije za postupak osnivanja Zagrebačke banke kao dioničarskog društva.

Prve emisije dionica definirale tajni partnerski odnos Beograda i Zagreba: Milošević kontrolirao tajni suvlasnički paket u ZABI

Prema dogovoru s Miloševićem u prvoj emisiji dionica Zagrebačke banke 1990. godine, utajene su dionice Zagrebačke banke koje su trebale pripasti pravnim osobama u Republici Srbiji, po osnovu njihovog ulaganja u društveni kapital banke, dok su prava na vlasništvo nad tim tajnim udjelima u vlasništvu banke, pripala Miloševićevim povjerenicima koje je kasnije i u Zagrebačkoj banci i u Adris grupi, odnosno Tvornici duhana Rovinj, predstavljala sada već pokojna Borka Vučić.,

Dakle, puštanjem u prodaju prve emisije dionica Zagrebačke banke stvoreni su preduvjeti da operativnu kontrolu nad Zagrebačkom bankom zadrže s jedne strane menadžeri povezani s kasnijim premijerom Franjom Gregurićem u Hrvatskoj, te Slobodan Milošević preko tajnih povjerenika koji su kontrolirali tajno suvlasništvo u Zagrebačkoj banci.

Da je to doista tako, govori sam proces pretvorbe Zagrebačke banke u dioničarsko društvo, tijekom kojeg su utajene dionice koje su trebale pripasti pravnim osobama u Srbiji, te tajna izvješća Zagrebačke banke iz 2008. godine, gdje se vidi kako je većinsko vlasništvo nad dionicama Zagrebačke banke, suprotno javnim izvješćima te financijske kuće, skriveno iza tajnih skrbničkih računa kod same banke, a kojima operativno upravlja Uprava banke na čelu s Franjom Lukovićem.

U dogovoru s Miloševićem čelni ljudi Zagrebačke banke 1989. godine utajili su čak 888 tisuća 298 dionica

Prema dostupnoj dokumentaciji, koju je Zagrebačka banka označila i skrivala pod oznakom poslovne tajne, razvidno je kako je prilikom osnivanja Zagrebačke banke kao dioničarskog društva 1989. godine, te prilikom izdavanja prve emisije dionica početkom 1990. godine došlo do utaje čak 888 tisuća 298 dionica, točnije za više od 50% osnivačkog kapitala koji je bio upisan u bilanci za 1989. godinu, Skupština Zagrebačke banke, prema dogovoru s Miloševićem nije izdala dionice, koje su trebale pripasti Gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj, zaposlenicima banke, te Republici Srbiji, odnosno pravnim osobama na području tadašnje SR Srbije.

Bio je to tek početak jedne od najvećih financijsko bankarskih prijevara na Balkanu 1990.-ih godina, dogovorene na relaciji Zagreb – Beograd.

Na temeljima te prijevare, Slobodan Milošević je preko Zagrebačke banke organizirao mrežu financijskih organizacija i tajnih računa preko kojih je izvlačio novac iz Republike Srbije, na tajne račune u inozemstvu, koje je kasnije reinvestirao djelomično upravo na Balkanu preko parainvesticijskih fondova koji su raspolagali novcem opljačkanim iz tranzicijskih balkanskih država.

Osim toga, upravo preko te financijske mreže, razvijene u početku preko kontrole nad Zagrebačkom bankom i s njom povezanim pravnim osobama u inozemstvu, srbijanska i hrvatska elita organizirala je sustav pranja novca od međunarodnog krijumčarenja oružja, narkotika, nuklearnih materijala, cigareta, nafte, i drugih za krijumčarenje profitabilnih roba, kao primjerice kave, šećera i slično.

Najveći dio novca iz srbijanskog proračuna, kojeg je Slobodan Milošević tranferirao na tajne račune u inozemstvu, završio je upravo u inozemnim bankama čiji je suvlasnik bila Zagrebačka banka d.d., koja je i kontrolirala te financijske operacije.

Slijedeći trag Miloševićevih tajnih računa, Zoran Đinđić, koji je u Srbiji pokrenuo tu istragu, opasno se približio tragu balkanske tranzicijske mafije u Hrvatskoj, koja je na kraju još 2002. godine naručila njegovo ubojstvo, koje je tada trebalo biti izvršeno u Banja Luci, uz logističku pomoć pripadnika albanskih kriminalnih organizacija.

Nastavlja se ...


Nazad na vrh Ići dole
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Ned Avg 22, 2010 2:16 pm

Tajna Đinđićevog ubojstva:

Milošević prao novac preko Zagrebačke banke

Đinđić je ubijen kako bi se onemogućila istraga o tzv. tajnim Miloševićevim inozemnim računima, odnosno kako se ne bi otkrilo da je tranzicijski politički Zagreb pružao logističke, financijske usluge u Miloševićevom pranju novca, koji je sa tajnih inozemnih računa reinvestiran preko povjereničkih računa u kreditne operacije na Balkanu i tako opran se vraćao ponovno na račune triju poslovnih banaka koje je Milošević kontrolirao preko tajnih udjela u Zagrebačkoj banci. Ubojstvom premijera Zorana Đinđića korumpirane političke elite u Zagrebu i Beogradu pokušale su spriječiti da se otkrije jedna od najbolje čuvanih tajna tranzicijskog Balkana.
Ubojstvom Đinđića pripadnici političkih elita u Zagrebu i Beogradu pokušali su prikriti jednu od najbolje čuvanih tranzicijskih tajna Balkana

Tajna dokumentacija Zagrebačke banke d.d., koju posjedujemo dokazuje kako je Slobodan Milošević 1990.-ih godina novac iz Srbije iznosio na tajne račune upravo preko pravnih osoba povezanih sa Zagrebačkom bankom.

Strogo povjerljivi dokumenti Uprave Zagrebačke banke otkrivaju i tehnologiju skrivanja tzv. Miloševićevih dionica u Zagrebačkoj banci, odnosno dionica Zagrebačke banke koje su nakon pretvorbe ZABE u dioničarsko društvo trebale pripasti Republici Srbiji, ali su u dogovoru s Miloševićem utajene, a Miloševićevi punomoćnici kasnije su upravo preko tih tajnih udjela kontrolirali tajne srbijanske financijske operacije pranja novca preko Zagrebačke banke.

Đinđić je ubijen kako bi se onemogućila istraga o tzv. tajnim Miloševićevim inozemnim računima, odnosno kako se ne bi otkrilo da je tranzicijski politički Zagreb pružao logističke, financijske usluge u Miloševićevom pranju novca, koji je sa tajnih inozemnih računa reinvestiran preko povjereničkih računa u kreditne operacije na Balkanu i tako opran se vraćao ponovno na račune triju poslovnih banaka koje je Milošević kontrolirao preko tajnih udjela u Zagrebačkoj banci.

Ubojstvom premijera Zorana Đinđića korumpirane političke elite u Zagrebu i Beogradu pokušale su spriječiti da se otkrije jedna od najbolje čuvanih tajna tranzicijskog Balkana.

Dogovor s Miloševićem: Gdje su nestale srbijanske dionice Zagrebačke banke?

Istraga koju je započela Vlada premijera Zorana Đinđića, neposredno nakon preuzimanja vlasti u Srbiji, bila je usmjerena prije svega na zlouporabe u financijskom poslovanju srbijanske Vlade u vrijeme režima Slobodana Miloševića, odnosno pokušavalo se utvrditi trag tzv. Miloševićevim tajnim računima, ili točnije financijskim operacijama pranja novca koji je iz Srbije izvlačen 1990.-ih godina.

Potpuno neočekivano, Zagrebačka banka se našla u središtu istrage, a tragovi su vodili do početka 1990.-ih godina, odnosno do sumnjive pretvorbe i privatizacije Zagrebačke banke, kada je prilikom njezinog pretvaranja iz društveno pravne osobe u dioničarsko društvo utajeno suvlasništvo Republike Srbije nad dionicama Zagrebačke banke.

Iako se u početku smatralo kako je utaja izvršena s hrvatske strane bez znanja dužnosnika Republike Srbije, dokumenti su u međuvremenu jasno pokazali kako je prikrivanje suvlasništva Srbije nad Zagrebačkom bankom bio dogovor sa Slobodanom Miloševićem, postignut potkraj 1989. godine.

Hrvatska – ključna točka sistema za transbalkansko pranje novca opljačkanog iz Hrvatske i Srbije

Bila je to prijelomna točka u izgradnji mreže financijskih institucija, koje su balkanskim političkim elitama 1990.-ih godina služile za organizirane operacije međunarodnog pranja novca opljačkanih iz država nastalih raspadom bivše SFRJ, prije svega iz Hrvatske i Srbije, a koji je kasnije, preko povezanih bankarskih kuća u inozemstvu, reinvestiran u tranzicijski Balkan u obliku inozemnih bankarskih kredita.

Hrvatska je bila ključna točka tog transbalkanskog organiziranog bankarskog, financijskog kriminala, a u tom smislu od presudnog je značenja bila upravo vlasnička kontrola nad Zagrebačkom bankom d.d., koja je svojim suvlaničkim udjelima, pak, kontrolirala inozemne banke preko kojih su vlasti u Zagrebu i Beogradu izvlačile novac iz matičnih država na tajne inozemne račune.

Zato je bilo bitno uspostaviti takvu vlasničku, dioničarsku strukturu Zagrebačke banke d.d. Zagreb, koja će Tuđmanovim i Gregurićevim povjerenicima u Zagrebu, s jedne strane, i Miloševićevim povjerenicima u Beogradu s druge strane, omogućiti potpunu kontrolu nad operacijama pranja novca opljačkanog iz Hrvatske i Srbije tijekom 1990.-ih godina.

Kako su utajene srbijanske dionice Zagrebačke banke

Način na koji su, prema prethodnom dogovoru s Miloševićem i njegovim ljudima, prilikom pretvaranja Zagrebačke banke iz društvenopravne osobe u dioničarsko društvo, utajene dionice Zagrebačke banke, koje su trebale pripasti Republici Srbiji, najbolje opisuje dokumentacija o pretvorbi Zagrebačke banke, odnosno dokumenti o osnivanju nove banke, imovinom i ulozima ranijih osnivača banke, ali koji su prilikom osnivanja nove Zagrebačke banke d.d., jednostavno izostavljeni iz popisa osnivača i dioničara banke.

Transformacija banke u dioničarsko društvo izvršena je temeljem Rješenja Narodne banke Jugoslavije od 9. studenog 1989. godine, kojim je odobreno to osnivanje, na temelju kojega su osnivači, tada još uvijek društvenopravne osobe, u osnivački fond uplatili ukupan iznos od 8 milijarda 630 milijuna „inflatornih“ dinara, što potvrđuje Potvrda o uplati u Osnivački fond, te Izvod iz zapisnika Osnivačke skupštine banke od 13. studenog 1989. godine.

Iznos osnivačkog fonda denominiran je dana 1. siječnja 1990. godine u iznos od 863 milijuna tzv. „Markovićevih“ dinara, za što je Zagrebačka banka u tom trenutku izdala 863 tisuće dionica.

Tom prilikom Zagrebačka banka prijavila je samo 1287 osnivača, koji su upisani u početno stanje dioničarske knjige banke, a koja je pohranjena u Registru tadašnjeg Privrednog suda u Zagrebu (danas: Trgovački sud u Zagrebu).

Temeljem odluke o izdavanju dionica I emisije razvidno je da je na dan 27. prosinca 1989. godine, kao dan donošenja odluke, jedna dionica I emisije iznosila 10 milijuna inflatornih dinara, što je sa danom 1. siječnja 1990. godine iznosilo tisuću tzv. „Markovićevih“ dinara. Identičan podatak o nominalnoj vrijednosti jedne dionice dala je i Odluka o izdavanju dionica II emisije.

Umjesto milijun 751 tisuću 298 dionica ZABA 1989. godine izdala tek 863 tisuće dionica

Međutim, ti podaci su u neskladu sa podacima iz Odluke o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke za 1989. godinu, koja je donesena na temelju Odluke o usklađivanju, točnije osnivanju Zagrebačke banke d.d.

Treba pri tomu naglasiti da iskazani kapital prema ovoj odluci nije sukladan dobivenom rješenju o osnivanju banke od strane Narodne banke Jugoslavije, te nije sukladan niti navedenom nalogu o uplati osnivačkog kapitala banke.

Iz spomenute Odluke o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke za 1989. godinu, razvidno je da je Osnivački fond iznosio 17 bilijarda 512 milijarda 892 milijuna 293 tisuće i 300 inflatornih jugo dinara, što je pak na dan 1. siječnja 1990. godine iznosilo milijardu 751 milijun 289 tisuća 293 jugo dinara, poznatijih kao tzv. „Markovićevi“ dinari.

Prema tim podacima iz bilance za 1989. godinu, banka je morala izdati čak milijun 751 tisuću 298 dionica nominalne vrijednosti tisuću „Markovićevih“ dinara, dok je banka izdala tek 863 tisuće dionica.

Gdje je „nestalo“ čak 888 tisuća 298 dionica Zagrebačke banke?

Podaci iz ovih dokumenata, u posjedu jasno ukazuju na to kako su prilikom pretvorbe Zagrebačke banke u dioničarsko društvo jednostavno utajene dionice banke, koje su trebale pripasti vlasnicima, koji prilikom prijave u Registar kod Privrednog suda u Zagrebu, nisu navedeni kao izvorni dioničari i osnivači banke, iako je to trebalo biti učinjeno.

Ukratko, to znači da je nedostajalo 888 tisuća 298 dionica Zagrebačke banke d.d., odnosno za preko 50% osnivačkog kapitala koji se nalazio u bilanci banke za 1989. godinu nisu izdane dionice.

Za tih, preko 50% osnivačkog kapitala, uvidom u strogo povjerljivu dokumentaciju banke, kao i izvorne društvene ugovore o osnivanju Zagrebačke banke, koje u cijelosti posjedujemo, trebalo je izdati dionice izvornim osnivačima Zagrebačke banke, odnosno Gradu Zagrebu, Republici Hrvatskoj, radnicima banke koji su radili u banci od 1945. do 1989. godine, te „Jugobanci“, odnosno Republici Srbiji, po osnovu ulaganja Jugobanke u osnivanje Zagrebačke banke.

Prema bilancama za 1990. godinu Zagrebačka banka trebala je izdati novih 707 tisuća 144 dionice

Ovo potvrđuje i Odluka o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke d.d. za 1990. godinu, koju je donijela Skupština banke na četvrtoj sjednici dana 27. ožujka 1991. godine.

Prema toj odluci, osnivački fond je u tom trenutku narastao na iznos od 2 milijarde 458 milijuna 433 tisuće dinara, što znači da je banka na taj dan morala imati dva milijuna 458 tisuća 433 dionice, odnosno da je u odnosu na godinu ranije, nastao novi kapital za kojeg je banka trebala izdati novih 707 tisuća 144 dionice.

Ovo povećanje Osnivačkog fonda, odnosno broja dionica koje je banka morala prikazati (od milijun 751 tisuću 289 dionica na dan 31.12.1989. na dva milijuna 458 tisuća 433 dionice na dan 31.12.1990. godine) djelomično objašnjava i sama Odluka o utvrđivanju bilance za 1990. godinu, gdje se navodi da je iznos od 546 milijuna 318 tisuća dinara raspoređen u Osnivački fond.

Ovaj kapital je nastao po osnovi dividende, za koju je banka svojim odlukama odredila da se raspoređuje u osnivački fond, i za taj je kapital banka trebala izdati dionice.

To znači da je banka u tom trenutku trebala prijaviti povećanje temeljnog kapitala, te za isti kapital prijaviti emisiju novih dionica, i iste dionice rasporediti osnivačima, razmjerno njihovom dodatašnjem suvlasničkom udjelu.

Povećanje osnivačkog kapitala banke 1991. godine

Osnivački kapital Zagrebačke banke povećavao se i u 1991. godini, što dokazuje Odluka o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke d.d. za 1991. godinu, prema kojoj je stanje osnivačkog fonda na dan 31. prosinca 1991. godine iznosilo 8 milijarda 615 milijuna 877 tisuća 984,40 dinara, što znači da je banka u tom trenutku morala imati 8 milijuna 615 tisuća 878 dionica.

Istovremeno, revalorizacijske rezerve banke, povećale su osnivački fond banke u iznosu od 6 milijarda 157 milijuna 444 tisuće 984,80 dinara, što dokazuje točka VI. Odluke o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke d.d. za 1991. godinu u kojoj se navodi kako se: revalorizacijske rezerve banke raspoređuju u Osnivački fond, i to u iznosu od 6 milijarda 157 milijuna 444 tisuće 984,80 dinara, što zajedno sa iznosom osnivačkog fonda od 2 milijarde 458 milijuna 433 tisuće dinara prema Odluci o utvrđivanju Bilance stanja i Bilance uspjeha Zagrebačke banke d.d. za 1990. godinu iznosi ukupan iznos osnivačkog fonda za 1991. godinu u visini od 8 milijarda 615 milijuna 877 tisuća 984,40 dinara.

Manipulacije vlasništvom nad osnivačkim fondom Zagrebačke banke bile u funkciji Gregurićeve i Miloševićeve kontrole nad uspostavljenim transbalkanskim sustavom za međunarodno pranje novca

Iako je Zagrebačka banka, formalno utajila dionice koje su trebale biti u vlasništvu Republike Hrvatske i Republike Srbije, bio je to samo način da pripadnici političkih elita u Zagrebu i Beogradu, i to Gregurićev klan i Miloševićev režim, u tajnosti ugovore međusobne odnose kontrole nad vlasništvom Zagrebačke banke, kako bi preko Zagrebačke banke u cijelosti mogli kontrolirati međunarodne financijske operacije u kojima su iz tranzicijskih balkanskih država izneseni deseci milijardi američkih dolara na tajne račune u inozemstvu, koje su Miloševićevi i Gregurićevi ljudi kontrolirali upravo preko inozemnih banaka, čiji je suvlasnik i suosnivač bila Zagrebačka banka d.d.

Za provedbu toga plana bila je ključna navedena manipulacija osnivačkim fondom i dionicama Zagrebačke banke, kako bi Gregurić i Milošević mogli zadržati operativnu kontrolu nad financijskim sustavom za operacije pranja novca u inozemstvu.

Opisane manipulacije osnivačkim fondom Zagrebačke banke i dionicama banke, bile su zapravo u funkciji Gregurićeve i Miloševićeve kontrole nad tim transbalkanskim sustavom za međunarodne operacije pranja novca, iz kojih se tajnih fondova kasnije uglavnom financirala politička, financijska i ekonomska elita Hrvatske, danas ugledni hrvatski tajkuni i oligarsi, financijski i ekonomski moćnici, koji danas praktički predstavljaju izdvojene centre moći u još uvijek tranzicijskoj Hrvatskoj.

Srbijanski premijer Zoran Đinđić ubijen je kako ova tranzicijska tajna Balkana ne bi bila otkrivena.

Nastavlja se ...

Nazad na vrh Ići dole
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Ned Avg 22, 2010 5:33 pm

Prijava protiv potpredsjednika Vlade Srbije skriva tajnu Đinđićevog ubojstva
Kaznena prijava protiv potpredsjednika srbijanske Vlade i ministra ekonomije Mlađana Dinkića, od 17. veljače 2006. godine otkriva političku pozadinu ubojstva premijera Zorana Đinđića i otvara pitanje Dinkićeve odgovornosti za prikrivanje tragova Miloševićevih financijskih operacija pranja novca preko tajnih računa na Cipru, ali i tajnih računa u inozemnim bankama, koje je Milošević kontrolirao upravo preko tajnih udjela u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb. Sadržaj kaznene prijave u cijelosti potvrđuje informacije kako su u tim tajnim financijskim operacijama Miloševićevog režima sudjelovale i pravne osobe čiji je osnivač i vlasnik bila Zagrebačka banka d.d. Zagreb. Dinkića se, ovom strogo povjerljivom kaznenom prijavom, izričito tereti da „je propustio obavijestiti Vladu Republike Srbije i druge nadležne institucije o saznanjima do kojih je došao, kao i da osigura dokaze o tome na kojim računima u inozemstvu je završio dio novca koji je prebacivan iz Republike Srbije na opisani način, i propustio je poduzeti pravne korake radi vraćanja novca koji je bez pravnog osnova prenijet na račune drugih osoba“. Činjenica da je Dinkić sakrio dokaze o tzv. Miloševićevim tajnim računima od tadašnjeg premijera Zorana Đinđića dovoljno govori o političkim igrama u Đinđićevoj Vladi, koje su na kraju dovele do ubojstva srbijanskog premijera.

Kaznena prijava protiv Dinkića, Labusa, Džinić, Lalića, Živanovića, Spasića, te Erić Jović otkriva političku pozadinu ubojstva Zorana Đinđića

Strogo povjerljiva kaznena prijava koju je beogradski odvjetnik Aleksandar Lojpur, podnio dana 17. veljače 2006. godine protiv Mlađana Dinkića, tada ministra financija u Vladi Srbije; Miroljuba Labusa, u trenutku podnošenja prijave potpredsjednika Vlade Srbije; Vesne Džinić, tada pomoćnice srbijanskog ministra financija; Dušana Lalića, tada direktora Direkcije za pravne i zakonodavne poslove Narodne banke Srbije; Nikole Živanovića, ranije vršitelja dužnosti predsjednika Beogradske banke a.d. u Beogradu; Mladena Spasića, u trenutku podnošenja prijave šefa Uprave za borbu protiv organiziranog kriminala MUP-a Srbije; te Mire Erić Jović, ranije šefice Sektora kontrole Narodne banke Jugoslavije; otkriva političku pozadinu ubojstva Zorana Đinđića, kao i povezanost političke, ekonomske i financijske elite u Hrvatskoj s ubojstvom srbijanskog premijera.

Današnji potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije, prema navodima iz kaznene prijave nije podnio Vladi Zorana Đinđića izvješće o svojim nalazima o tzv. Miloševićevim tajnim računima, te je prikrio detalje o tijeku novca koji je iz Srbije 1990.-ih godina izvlačen na tajne inozemne račune.

Sadržaj kaznene prijave u cijelosti potvrđuje informacije kako su u tim tajnim financijskim operacijama Miloševićevog režima sudjelovale i pravne osobe čiji je osnivač i vlasnik bila Zagrebačka banka d.d. Zagreb.

Dinkić je zatajio Đinđićevoj Vladi podatke o tzv. Miloševićevim tajnim računima i tijeku novca opljačkanog 1990.-ih godina iz Republike Srbije

Kaznenom prijavom protiv Dinkića i ostalih, današnjeg potpredsjednika Vlade Srbije i ministra ekonomije Mlađana Dinkića, podnositelji prijave terete da je u „svojstvu guvernera Narodne banke Jugoslavije i kao šef tima eksperata obrazovanog pri Komisiji za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i financijskog poslovanja Vlade Republike Srbije, u vremenu od siječnja 2001. godine do daljnjeg ispitivao poslovanje Beogradske banke d.d. COBU (Cyprus Offshore Banking Unit), iz Nikozije u Republici Cipar, pa je došao do saznanja: da je preko navedene banke vršen odljev novčanih sredstava iz Republike Srbije u inozemstvo; da je sredstvima te banke na ime Ljiljane Radenković, Radmnile Budišin, i drugih osoba, a bez znanja tih osoba, otvoren lanac off shore poduzeća na Cipru, i to: Antexol Trade Ltd., Browncourt Enterprises Ltd., Cabcom Marketing Ltd., Hillsay Marketing Ltd., Lamoral Trading Ltd., Southmed Holdings Ltd., Vericon Management Ltd., Vantervest Overseas Ltd. I dr.; da su preko računa tih poduzeća u vremenu od 1992. do 2003. godine vršena plaćanja po nalozima Beogradske banke d.d. COBU bez zakonskog osnova u iznosima vrijednosti milijarde dolara; i da je značajan dio tih novčanih sredstava potjecao iz vršenja kaznenih djela (trgovina drogama, nezakonita trgovina – šverc naftnim derivatima, cigaretama, alkoholnim pićima i drugim proizvodima, itd.); te je na opisani način došao do saznanja o tijekovima novca i odljevima novca iz Republike Srbije u Republiku Cipar i preko Republike Cipar u druge zemlje“.

Osim navedenog Dinkića se, ovom strogo povjerljivom kaznenom prijavom, izričito tereti da „je propustio obavijestiti Vladu Republike Srbije i druge nadležne institucije o saznanjima do kojih je došao, kao i da osigura dokaze o tome na kojim računima u inozemstvu je završio dio novca koji je prebacivan iz Republike Srbije na opisani način, i propustio je poduzeti pravne korake radi vraćanja novca koji je bez pravnog osnova prenijet na račune drugih osoba“.

Podnositelj kaznene prijave smatra, a u vrlo opširnom obrazloženju, te uz nekoliko stotina stranica dokumentacije dokazuje, kako je Dinkić „nevršenjem svoje službene dužnosti omogućio pribavljanje protupravne imovinske koristi drugim osobama, kao i da je prouzrokovao štetu imovini Republike Srbije u iznosu od više milijarda dolara, odnosno kako je prikrio nezakonito porijeklo, odnosno lažno prikazao činjenice o imovini saznanjem da ta imovina potječe od kaznenih djela“.

Na temelju citiranih navoda iz kaznene prijave od 17. veljače 2006. godine, Dinkića se tereti kako je „počinio kazneno djelo zloupotrebe službenog položaja iz Članka 359, stavak 4., u svezi sa stavkom 3. i 1. Krivičnog zakonika Republike Srbije, u stjecaju sa kaznenim djelom pranja novca iz Članka 231. stavak 2. Krivičnog zakonika Republike Srbije“.

Labus, Dinkić i Džinić likvidacijom četiri banke pokušali prikriti trag novca opljačkanog iz Srbije

U nastavku kaznene prijave Miroljuba Labusa, Mlađana Dinkića i Vesnu Džinić tereti se za organizirano prikrivanje tragova novca opljačkanog iz Srbije 1990.-ih godina, te kako su likvidacijom čak četiri banke, zapravo, pokušali prikriti činjenicu da su otkrili tajne račune Miloševićevog režima na kojima su bile deponirane milijarde američkih dolara, koje je prema odlukama Đinđićeve Vlade nakon istrage trebalo vratiti u Državni proračun Republike Srbije.

„Miroljub Labus u funkciji predsjednika Savjeta Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka i Mlađan Dinkić u svojstvu člana navedenog Savjeta i Vesna Džinić u svojstvu direktorice navedene Agencije imali su saznanje o tome da su na računima poduzeća iz točke 1. ove kaznene prijave, a koje su poslovale pod kontrolom Beogradske banke d.d. COBU iz Nikozije, na raspolaganju sredstva od više milijarda dolara, a koja sredstva su zapravo pripadala kao plasmani u velikom dijelu Beogradskoj banci a.d. iz Beograda, Jugobanci a.d. iz Beograda, Beobanci a.d. iz Beograda i Invest banci a.d. iz Beograda“, navodi se u kaznenoj prijavi protiv Dinkića, Labusa i ostalih, od 17. veljače 2006. godine.

Dinkić i Labus likvidacijom Jugobanke prikrivali trag o vlasničkim pravima Republike Srbije nad dionicama Zagrebačke banke

Labusa, Dinkića i Džinić, u nastavku prijave tereti se da „su 3.1.2002. godine donijeli Odluku o likvidaciji navedene četiri banke, a da nisu prethodno poduzeli sve radnje, koje su po zakonu bili dužni poduzeti, radi osiguravanja potraživanja i vraćanja novca koji se bez pravnog osnova nalazio u inozemstvu, na računu Beogradske banke na Cipru, kao posebne pravne osobe i offshore poduzeća otvorenih od strane te banke, te su na taj način omogućili protupravnu imovinsku korist npoznatim poduzećima i fizičkim osobama, na čije su račune novčana sredstva prebačena sa računa navedenih offshore poduzeća“.

Ovo je posebno zanimljivo u svjetlu odluke ovog trojca o likvidaciji Jugobanke u Beogradu, koja je bila pravni sljednik izvornog osnivača i dioničara Zagrebačke banke d.d. Zagreb, čime se očito dodatno pokušala prikriti povezanost Zagreba i Beograda u tajnim financijskim operacijama 1990.-ih godina, te spriječiti ne samo povlačenje pitanja tajnih računa i povezanosti Miloševićevih tajnih računa s pranjem novca preko Zagrebačke banke i drugih pravnih i fizičkih osoba povezanih s Hrvatskom, nego se likvidacijom Jugobanke u Beogradu pokušalo i prikriti trag o vlasničkim pravima Republike Srbije nad dionicama Zagrebačke banke d.d. Zagreb.

Drugim riječima, likvidacijom Jugobanke Beograd Dinkić i Labus su očito pokušali spriječiti pokretanje pitanja dionica Zagrebačke banke, koje su trebale pripasti Jugobanci, odnosno Republici Srbiji, te je očito kako su bili uvjereni da je likvidacijom banke to pitanje ujedno i zatvoreno.

Što su sve Labus i Dinkić sakrili od Đinđića?

Nije zanemariva niti činjenica da vrijeme donošenja odluke o likvidaciji Jugobanke, koincidira s vremenom kada je u Hrvatskoj po malim dioničarima banke pokrenuto pitanje vlasništva nad dionicama banke, odnosno kada su podnesene prve ozbiljnije prijave za preispitivanje postupka pretvorbe i privatizacije Zagrebačke banke d.d. Zagreb.

Dakle, u svojim službenim izvješćima Đinđićevoj Vladi i osobno premijeru Zoranu Đinđiću, Miroljub Labus i Mlađan Dinkić nisu izvjestili srbijanskog premijera o novcu na tajnim računima u inozemstvu, zatim o financijskim operacijama pranja novca opljačkanog iz Srbije 1990.-ih godina, a koji je proces planiran i proveden značajnim dijelom preko Zagrebačke banke d.d. Zagreb, također nisu izvijestili Đinđića niti o konačnim odredištima novca i gdje se novac u tom trenutku nalazio, te konačno nisu izvijestili premijera niti o vlasničkim pravima Srbije nad dionicama Zagrebačke banke, te o povezanosti operacija pranja novca preko tzv. Miloševićevih računa u dogovoru s političkim Zagrebom i Zagrebačkom bankom.

Zašto Dinkić i Labus nisu izradili bilance Beogradske banke na Cipru?

Upravo zbog toga, kod provedbe istrage, Labus i Dinkić nisu niti u jednom trenutku izradili bilancu i inzistirali na sređivanju knjigovodstvene i računovodstvene dokumentacije Beogradske banke COBU na Cipru, kako bi i na taj način prikrili trag zajedničkim operacijama sa Zagrebačkom bankom d.d. Zagreb i inozemnim bankama čiji je osnivač i suvlasnik Zagrebačka banka.

„Miroljub Labus u svojstvu predsjednika Savjeta Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka i Mlađan Dinkić u svojstvu člana tog Savjeta i Vesna Džinić u svojstvu direktorice navedene Agencije, i Nikola Živanović u svojstvu vršitelja dužnosti predsjednika Beogradske banke a.d. Beograd, propustili su izraditi bilancu Beogradske banke d.d. COBU iz Nikozije, a koju su bili dužni inkorporirati u bilancu Beogradske banke a.d. Beograd, nakon otvaranja postupka likvidacije Beogradske banke a.d. Beograd, što je dovelo do otvaranja postupka stečaja Beogradske banke a.d. Beograd, čime su oštetili u znatnoj mjeri štediše Beogradske banke a.d. Beograd, kao i dioničare te banke, kao i omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi nepoznatim pravnim i fizičkim osobama na čije su račune prenesena financijska sredstva sa računa offshore poduzeća opisanih u točki 1. ove kaznene prijave, vođenih kod Beogradske banke d.d. COBU, Nikozija“, opisuje se u kaznenoj prijavi protiv Dinkića i ostalih.

Dinkić prikrivao tragove koji bi razotkrili Miloševićevu „hrvatsku vezu“ za pranje novca opljačkanog iz Srbije

Podnositelj kaznene prijave stoga smatra kako su Labus, Dinkić, Džinić i Živanović, „kao odgovorne osobe u organizaciji koja vrši privrednu djelatnost prikrili poslovne knjige u namjeri da organizacija izbjegne plaćanje svojih obveza i prouzrokovali stečaj organizacije prividnim umanjenjem njezine imovine, uslijed čega su nastupile teške posljedice za korisnike, kao i omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi, odnosno prouzrokovali štetu većeg obujma“.

Dokumenti iz kaznene prijave protiv Dinkića, stoga, u cijelosti potvrđuju ranije objavljene informacije, o tomu kako je upravo današnji potpredsjednik srbijanske Vlade, kao tadašnji guverner Narodne banke Srbije u vrijeme Đinđićeve Vlade, igrao ključnu ulogu u prikrivanju Miloševićevih financijskih operacija preko tajnih inozemnioh računa, čiji je trag u konačnici vodio prema Zagrebu.

Uništavanjem dokaza i dokumentacije, a za što ga podnositelj citirane kaznene prijave izričito optužuje, Dinkić je onemogućavao daljnju istragu Đinđićeve Vlade i prikrivao one tragove koji bi razotkrili Miloševićevu „hrvatsku vezu“ za pranje novca opljačkanog iz Srbije.

Nastavlja se ...

Nazad na vrh Ići dole
popovac

avatar

Godina : 49
Location : Trebinje
Humor : znam i ozbiljan se nasmijati
Datum upisa : 26.04.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Pon Avg 23, 2010 7:10 pm

Tajna Đinđićevog ubojstva: Dokumenti dokazuju vezu Zagrebačke banke s Miloševićem

Iako je većinu dokumenata vezanih uz poslovanje Zagrebačke banke d.d. Zagreb preko Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu, Uprava banke na čelu s Franjom Lukovićem s vremenom proglasila najstrože čuvanom poslovnom tajnom, dokumenti Zagrebačke banke, njezinog Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštine banke iz 1991. i 1992. godine dokazuju kako je Anglo Yugoslav Bank Limited iz Londona poslovala kao pridružena financijska institucija Zagrebačke banke u inozemstvu, odnosno kako je upravo Zagrebačka banka, točnije Uprava te hrvatske banke, kontrolirala Anglo Yugoslav Bank Limited, preko koje je Slobodan Milošević organizirao i provodio svoje financijske operacije pranja novca iznesenog iz Srbije na tajne inozemne račune. Upravo zbog toga, istraga Đinđićeve Vlade o tzv. Miloševićevim tajnim računima u trenutku kada je pokrenuta, bila je opasnija za politički Zagreb i hrvatsku tranzicijsku elitu, nego za politički Beograd. Zoran Đinđić bio je u tom trenutku opasniji eliti u Zagrebu, nego onoj u Beogradu. Zato je ubijen.


Tajni dokumenti otkrivaju: Istraga Đinđićeve Vlade o Miloševićevim tajnim računima bila opasnija za elitu u Zagrebu nego onu u Beogradu

Tajni dokumenti u posjedu Necenzurirano.com dokazuju vezu Zagrebačke banke d.d. Zagreb s Miloševićevim izvlačenjem proračunskog novca iz Srbije na tajne inozemne račune, te s Miloševićevim operacijama pranja novca sa ciparskih tajnih računa preko Anglo Yugoslav Bank Limited iz Londona, ali i drugih banaka vlasnički, poslovno i financijski povezanih sa Zagrebačkom bankom.

Tako dokumentacija kojom raspolažemo dokazuje kako je Slobodan Milošević novac opljačkan iz Srbije prao financijskim operacijama preko Hrvatske, u što je bila umiješana ne samo Zagrebačka banka i njezina Uprava, nego i vrh ratne političke elite u Hrvatskoj, kao i poslovno financijska elita, koja je kroz kreditno investicijske operacije koristila Miloševićev prljavi novac i pomagala Miloševićevom režimu u pranju i legalizaciji novca opljačkanog iz srbijanskog državnog proračuna.

Upravo zbog toga, istraga Đinđićeve Vlade o tzv. Miloševićevim tajnim računima u trenutku kada je pokrenuta, bila je opasnija za politički Zagreb i hrvatsku tranzicijsku elitu, nego za politički Beograd.

Zagrebačka banka kontrolirala je Anglo Yugoslav Bank Limited iz Londona preko koje je Milošević prao novac opljačkan iz Srbije

Otkrivanjem detalja povezanosti financijskih institucija u Hrvatskoj s Miloševićevim pranjem novca otkrilo bi se prljavo profitersko naličje rata između Hrvatske i Srbije, te velika pljačka u Hrvatskoj i Srbiji, koja je, kako to dokazuju dokumenti, bila dogovor dviju nacionalnih političkih i ekonomskih elita. Zoran Đinđić bio je u tom trenutku opasniji eliti u Zagrebu, nego onoj u Beogradu. Zato je ubijen.

Iako je većinu dokumenata vezanih uz poslovanje Zagrebačke banke d.d. Zagreb preko Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu, Uprava banke na čelu s Franjom Lukovićem s vremenom proglasila najstrože čuvanom poslovnom tajnom, dokumenti Zagrebačke banke, njezinog Upravnog i Nadzornog odbora, te Skupštine banke iz 1991. i 1992. godine dokazuju kako je Anglo Yugoslav Bank Limited iz Londona poslovala kao pridružena financijska institucija Zagrebačke banke u inozemstvu, odnosno kako je upravo Zagrebačka banka, točnije Uprava te hrvatske banke, kontrolirala Anglo Yugoslav Bank Limited, preko koje je Slobodan Milošević organizirao i provodio svoje financijske operacije pranja novca iznesenog iz Srbije na tajne inozemne račune.

Odluke Skupštine Zagrebačke banke od 2. travnja 1992. otkrivaju tajne poslove preko Anglo Yugoslav Bank iz Londona

Na svojoj šestoj sjednici, održanoj 2. travnja 1992. godine, Skupština Zagrebačke banke, kojom je u tom trenutku predsjedavao Vjekoslav Srb, donijela je Odluku o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Zagrebačke banke d.d. u 1991. godini, u kojem je Anglo Yuoglsav Bank Limited u Londonu, navedena kao organizacijska jedinica Zagrebačke banke u inozemstvu, preko koje ta banka iz Hrvatske obavlja dio svojih poslova sa inozemstvom.

To jasno upućuje kako je upravo Zagrebačka banka, odnosno njezina Uprava, a preko članova Uprave pripadnici tada vladajuće političke elite u Zagrebu, kontrolirala inozemne operacije preko Anglo Yugoslav Banke u Londonu, ali i drugih banaka u inozemstvu, čiji je Zagrebačka banka bila osnivač i suvlasnik.

„Organizacijska jedinica u inozemstvu obavlja bankarske poslove u inozemstvu.

Zagrebačka banka d.d. osnivač je i pet mješovitih banaka u čijem kapitalu sudjeluje sa više od 9 milijuna USD.

To su sljedeće banke: LHB Internationale Handelsbank AG, Frankfurt; Banque Franco Yugoslave, Paris; Adria Bank AG, Wien; Anglo Yugoslav Ltd, London; The Development Bank of Zambia, Lusaka“, stoji u Izvješću o poslovanju Zagrebačke banke u 1991. godini, kojega je Skupština banke usvojila na sjednici od 2. travnja 1992. godine.

Bitne činjenice koje proizlaze iz Odluke Skupštine Zagrebačke banke od 2.4.1992. godine

Ovime je zapravo potvrđeno nekoliko bitnih činjenica.

Prva je ta da je na temelju ovog tajnog dokumenta neupitno kako je Zagrebačka banka bila osnivač i suvlasnik Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu, i to upravo u trenutku kada je Slobodan Milošević, uz operativno i organizacijsko rukovođenje od strane Borke Vučić, kao njegove povjerenice za inozemne financijske operacije, preko te iste inozemne banke u vlasništvu Zagrebačke banke d.d. Zagreb, organizirao i provodio operacije pranja novca kojega su njegovi povjerenici ilegalno iznosili iz Srbije na tajne račune u inozemstvu koje je operativno kontrolirala Borka Vučić.

Drugo, na temelju ovog dokumenta, u kojem sama Uprava Zagrebačke banke, odnosno Skupština banke, po predsjedniku Skupštine Vjekoslavu Srbu, navodi kako je Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu organizacijska jedinica Zagrebačke banke d.d. Zagreb u inozemstvu, preko koje ZABA obavlja svoje inozemne bankarske poslove, potpuno je jasno kako je Uprava Zagrebačke banke operativno kontrolirala rad i funkcioniranje, kao i poslovanje Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu, te kako je Uprava Zagrebačke banke bila nadređena Upravi Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu.

Uprava Zagrebačke banke znala je ili je morala znati za Miloševićeve operacije pranja novca preko Anglo Yugoslav Bank

I treće, praktički je nemoguće da je 1992. godine, u vrijeme kada je Milošević preko Borke Vučić organizirao operacije pranja opljačkanog srbijanskog, proračunskog novca preko Anglo Yugoslav Bank u Londonu, Zagrebačka banka bila osnivač, suvlasnik, te da je operativno kontrolirala Anglo Yugoslav Bank, a da nije znala i odobrila te pružila logističku potporu Miloševićevim operacijama pranja novca preko te inozemne banke.

Tim više, što je organizacijski, Anglo Yugoslav Bank u Londonu, kako to stoji i u dokumentima same Zagrebačke banke, bila dio organizacijske infrastrukture Zagrebačke banke za poslovanje s inozemstvom, iz čega jasno proizlazi da bez suglasnosti Uprave Zagrebačke banke, Slobodan Milošević i Borka Vučić nikada ne bi mogli organizirati pranje novca sa tajnih ciparskih računa preko Anglo Yugoslav Bank Limited.

Izvješća revizora i Franje Lukovića za 1992. godinu potvrđuju vezu Zagrebačke banke i Anglo Yugoslav Bank Limited London

To potvrđuju i Bilješke uz financijska izvješća Zagrebačke banke za 1992. godinu, kao i Godišnje izvješće glavnog direktora Zagrebačke banke d.d. Zagreb Franje Lukovića za 1992. godinu, od 23. travnja 1993. godine, te Godišnje izvješće za 1992. godinu revizora KPMG Peat Marwick, koje su ovlašteni revizori zaključili u Londonu 23. travnja 1993. godine.

Tako se u Bilješkama uz financijska izvješća ponovno identificiraju banke u inozemstvu koje kontrolira i preko kojih posluje Zagrebačka banka d.d. Zagreb.

Ovim dokumentima iz travnja 1993. godine Uprava i ovlašteni revizori Zagrebačke banke kao „pridružene institucije“ Zagrebačke banke d.d. Zagreb u inozemstvu navode iste banke, kao i u izvješćima za prethodnu 1991. godinu, iz travnja 1992. godine, među kojima i Anglo Yugoslav Bank Limited iz Londona: LHB Internationale Handelsbank AG, Frankfurt; Banque Franco Yugoslave, Paris; Adria Bank AG, Wien; Anglo Yugoslav Ltd, London.

Jedina banka izostavljena s ovog popisa u usporedbi s izvješćima za 1991. godinu je The Development Bank of Zambia, Lusaka.

Zagrebačka banka u dogovoru s Miloševićem reinvestirala novac iznesen iz Srbije kroz kredite preko Zagrebačke banke

Međutim, navedeni tajni dokumenti iz 1991., 1992. i 1993. godine, otkrivaju dodatno i trag Miloševićevih operacija pranja novca preko same Zagrebačke banke, odnosno otkrivaju tijekove novca nakon što su Miloševićevi povjerenici novac transferirali iz Srbije na Cipar i druge tajne račune u inozemstvu.

Prema dostupnim shemama, Slobodan Milošević novac je preko svojih povjerenika, koje je uglavnom kontrolirala Borka Vučić, slao na Cipar, na tajne račune offshore tvrtki pod kontrolom Beogradske banke d.d. COBU, koju je vodila osobno Vučić.

Potom je novac prebacivan na tajne račune pod kontrolom Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu i Banque Franco Yugoslav u Parizu, da bi s tih tajnih računa otvorenih kod banaka pod suvlasničkom i osnivačkom kontrolom Zagrebačke banke d.d. Zagreb, novac bio transferiran na treće banke, i to uglavnom: Berliner Handels und Frankfurter Bank; Bayerische Vereinsbank AG Munchen; DG Bank; Kreditanstalt Fuer Wiederaufbau; Union Bank of Switzerland u Zurichu; Swiss Bank Corporation; Credit Suisse i Nordbanken iz Stockholma.

Kada bi jednom sredstva bila prebačena na tajne račune kod ovih osam inozemnih banaka, novac bi se prao na način da bi s tajnih računa, povjerenici odobrili tim bankama odobravanje depozitarnih kredita komitentima, odnosno bankama na samom Balkanu, najvećim dijelom upravo Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb.

Nakon što bi tih osam banaka odobrilo kredite Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, novac sa tzv. Miloševićevih tajnih računa plasirao bi se kroz te kredite Zagrebačkoj banci, koja bi ih reinvestirala bilo u investicijske projekte u samoj Hrvatskoj, ili bi ta sredstva s Miloševićevih tajnih računa plasirala dalje u kredite fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj.

Nerijetko je Zagrebačka banka, upravo takvim financijskim plasmanima, odnosno novcem s tajnih Moliševićevih računa, odobravala kredite atraktivnim poduzećima u privatizaciji, te ih je kasnije preuzimala u zamjenu za financijska, kreditna dugovanja. Dostupna dokumentacija ukazuje kako je upravo na sličan način, Milošević, preko Borke Vučić i Franje Lukovića, te Ante Vlahovića u tajnosti kontrolirao čak 35 posto dionica Tvornice duhana Rovinj i same Adris Grupe.

Tko su bili dužnosnici banke u trenutku kada je Milošević preko Zagrebačke banke prao novac opljačkan iz Srbije

Sastav osoba koje su u vrijeme ovih operacija Zagrebačke banke s Miloševićevim režimom u Srbiji, obnašali najviše dužnosti u banci, točnije u Upravnom odboru, Nadzornom odboru i Poslovodstvu banke, sasvim sigurno govori u prilog i tomu kako je i tada vladajući HDZ, na čelu s Franjom Tuđmanom, te ratnom Vladom Franje Gregurića, sudjelovao u pružanju organizacijske logistike za pranje novca Miloševićevom režimu.

Cijelo vrijeme ovih financijskih operacija preko Zagrebačke banke dužnost člana Nadzornog odbora banke obnašao je visokopozicionirani HDZ-ovac, od osobnog povjerenja Franje Tuđmana, Antun Vrdoljak, koji je prethodno obnašao dužnost potpredsjednika Republike Hrvatske, neposredno nakon HDZ-ovog preuzimanja vlasti 1990. godine.

Članovi Upravnog odbora banke u isto vrijeme bili su: Milan Artuković, Jakša Barbić, Željko Čović, Filip Filipec, Dalibor Kovačević, Đuro Miladin, Zvonko Pajić, Mato Perak, Josip Petrović, Ivan Sorić, Antun Šporer, Zdravko Tomičić i Marko Župan.

Dužnosti članova Nadzornog odbora obnašali su Dinko Benolić, Marijan Hanžeković, Ivo Pavliček, Većeslav Rački i Antun Vrdoljak, dok su dužnosnici poslovodstva Zagrebačke banke bili: Franjo Luković, Franjo Filipović, Duilio Belić, Milivoj Goldštajn, Davor Holjevac, Nikola Kalinić, Mladen Mauher, Željko Orsag, Sanja Rendulić, Višnja Subašić, Neda Šarić i Gordana Zrinšćak.

Nastavlja se ...

Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Pon Okt 04, 2010 9:28 pm

Ništa posebno.
Tajkuni koji su se napljačkali pre ,još su bogatiji , običan svet je još siromašniji ,a sada više nemamo ni onaj polet od pre 10 godina kada smo zaista mislili da idemo ka boljem ,i da ništa to više ne može da zaustavi .
Zaustavio je jedan zločinački metak .
Jedino što se može reći , a nije važno za svakodnevni život je da se opet nalazimo na kulturnoj ,pre svega koncertnoj karti sveta ,kao 70-80 tih , kada su nam dolazila sva najveca imena , od Suzi Quatro do Stonsa , Parpla , Quena ...Leonard Cohen, Bily Idol , Madona, Prins itd,,,ne zaobilaze nas kao tursko groblje.Ali se od toga ne zivi .
Evropa nas jos uvek drzi na pristojnoj udaljenosti ,a nasi "poklisari "su pre neželjeni gosti , nego rado vidjeni prijatelji .










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Uto Okt 05, 2010 4:20 pm

Evo šta kaže Boris Tadić :

[You must be registered and logged in to see this link.]

(uključi zvučnike , stranica ima za podlogu govor predsednika Tadića o ovoj temi ) ...a pročitajte i tekst . Pa, meni je prilično realan.

I još par osvrta na ovu temu :
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]











[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
promaja
Panonski lav
Panonski lav
avatar

Godina : 55
Datum upisa : 02.08.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Uto Okt 05, 2010 4:46 pm

Meni nikad neće biti jasno zašto pojedinci sami sebe ubeđuju da je 5 oktobar bio revolucija....čega revolucija,za koga i ko od današnjih revolucionara nije učestvovao u toj revoluciji....Oni rekli revolucija ,oni je izveli ,izneli ,doneli i odneli je ....o čemu sad palamuditi ,o tajkunima ---čijim i kojim,jel 10 godina malo da se nešto uradi ,treba svakog da je sramota ko misli da je to mali period i da je još tu omča MLADIĆ ....ljudi ,pogledajte taj 10-godišnji tunel ...jel ima svetla na kraju ,ljudi moji ,koliko vam komšija dnevno ostaje bez posla...Revolucija ...za svilene i nazovi poštenjačine ,koliko im je još potrebno da nahrane svoja gladna usta,šta trebamo još da istrpimo da bi prestali da pričaju o revoluciji koju su oni vodili ,jadnici ,malo im je šta sve imaju pa su jedva dočekali 5 oktobar da bi vas podsetili kako su se oni junački borili protiv zla ,samo to zlo nikako za ovih 10 godina da sarane ...kad je vrana vrani oči vadila....ISTORIJA je nekad teška kurvetina --svako je svojata i prekraja---zašto volim 05.10.
pa čisto zato što mi je ćerki rođendan....
Nazad na vrh Ići dole
slatkicass
Frumos si de foc
avatar

Godina : 56
Location : (zlutala negde.....u mashti)
Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu!
Datum upisa : 10.10.2007

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Uto Okt 05, 2010 5:08 pm

Promenilo se mnogo.....non stop naizmenično jašu Kurta i Murta!! Mafija je dobila državu.U suprotno me niko ne može ubediti! Ministarstvo ili šta li je,( bestraga im glava) za borbu protiv korupcije i kriminala...Ha!!! Šarena laža ljudi, govorim iz ličnog iskustva. Dostavlkjena prijava sa dokazima, ništa neargumentovano i šta!?? Ništa. Stigli dupelizci iz policije da obaveste pre no što je stigla pismena prijava iz Beograda.(Prijava je lično odneta sa potpisom, ništa anonimno) Govorim o firmi u kojoj sam provela 22 godine... A sada država pere pare preko nje. Znate, ne kažem da toga nije bilo i ranije, sigurno jeste, ali nas nisu lagali sa tim lažnim ministarstvima. I tako dalje i tako dalje ...neću se nervirati.Znam samo da više ne postoji srednji stalež, samo bogati, oni što jedva preživljavaju i puki siromasi. Eto ovo je jedna od promena u zadnjih 10 godina.
Nazad na vrh Ići dole
debilko
Pogrešila roda
avatar

Godina : 54
Location : Moskva
Datum upisa : 22.06.2009

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Uto Okt 05, 2010 5:43 pm

Sve što bih napisao da mi se u ovom trebutku ne dopada,razumeli bi i Englezi,Nemci,Francuzi.Katastrofalan položaj u kome se nalazimo,ali koji su svi u nekom istorijskom periodu preživeli u boljoj ili goroj varijanti.
Ali ono o čemu bih pisao pre 5 oktobra,e to me već niko ne bi razumeo.Bilo bi to za sve ostale pismo sa druge planete.










[You must be registered and logged in to see this image.][You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
njushkalo_
Glavni opservator
avatar

Location : daleko od tebe
Datum upisa : 27.12.2007

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Uto Okt 05, 2010 7:28 pm



Lupate kao otvoren prozor na promaji migg

Evo ko zna tačan odgovor

[You must be registered and logged in to see this link.]

smehsmeh smehsmeh smehsmeh

Nazad na vrh Ići dole
slatkicass
Frumos si de foc
avatar

Godina : 56
Location : (zlutala negde.....u mashti)
Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu!
Datum upisa : 10.10.2007

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Čet Okt 07, 2010 9:31 am

njushkalo_ ::


Lupate kao otvoren prozor na promaji [You must be registered and logged in to see this image.]

Evo ko zna tačan odgovor

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]






[You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
promaja
Panonski lav
Panonski lav
avatar

Godina : 55
Datum upisa : 02.08.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Čet Okt 07, 2010 2:37 pm

Samo više kradu al nama ne dadu .... :blimky: e to se promenilo ,al su akteri svi isti ....traži se dobrovoljac za sledećih 10 godina ...mislim da će biti jaka konkurencija ovaj put :ššššš: migg
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Čet Sep 29, 2011 11:19 am

Jedan od razloga zašto nije .......namnožilo se ovih .


PARTOKRATA


Nakon razmišljanja o prilično živopisnoj
kolekciji likova koji su prošli kroz moj život, odlučih da opišem jednu
kategoriju koja je u miloj nam i napaćenoj otadžbini sveprisutna. Nadam
se da ću čitaocima olakšati prepoznavanje ovakvih pojava, a ako ih
prepoznajete svuda okolo, verujte da nije problem u vama.





Radi se o vrsti koja se u dve reči može opisati kao:





Partokrata – mediokritet




Karakteristike vrste:





- Član je političke stranke.
- Završio je neki fakultet.
- Nikada se u osnovnoj i srednjoj školi nije naročito isticao. Dobar deo drugova iz odeljenja ga se ne seća.
- Potpuno je nekompetentan i nikada nije radio iole ozbiljan posao, a o
rukovođenju, privatnom biznisu i sličnim stvarima da i ne govorimo.
- Učlanio se u političku stranku da bi dobio posao ili zato što je video/čuo da je neko od toga dobro profitirao.
- Radio je na terenu „za stranku“ slepo izvršavajući naloge šefova, čak i kada je znao da su oni duboko pogrešni.
- Došao je do pozicije uglavnom tako što je umeo u pravom momentu da ćuti i da digne ruku za onoga za koga je trebalo.
- Slatkorečiv je prema nadređenima i uvek se trudi da im ugodi.
- Glorifikuje odluke i postupke nadređenih.
- Kompletan svoj život bazira na stranačkim kontaktima i vezama.
- Javno govori da mu je ideologija na prvom mestu, a u praksi gleda da namiri sebe i svoje interese na svaki moguć način.
- Voli da kadrira.
- Stvara armiju ljudi zavisnih od njega.
- Svesno se okružuje još glupljima i nesposobnijima, kako bi, u poređenju s njima, ispadao pametan i sposoban.
- Panično se boji bilo koga iole pametnog ili sposobnog.
- Čim se dočepa svog delića vlasti, zatvara krug i ne dozvoljava nikome,
osim već pomenutih glupljih i nesposobnijih, da u taj krug uđe.
- Pred šefovima uglavnom ćuti ili ponavlja ono što bi oni želeli da
čuju, dok prema podređenima nastupa kao nepobitni autoritet i neretko ih
šikanira ili zloupotrebljava, kako bi objasnio zašto nešto ne može da
se uradi.
- Kada ga neko od nadređenih „zamoli“ da im nešto učini, slepo to izvršava.
- Zapošljava isključivo članove stranke i nikako ne voli kada mora da raspiše konkurs ili javni poziv.
- Trudi se da ne upada u oči po rezultatima i da nikako ne bude najbolji, ali ni najgori u svom poslu.
- Čak i članove stranke kojoj pripada, a koji nisu u njegovom krugu, posmatra se kao potencijalne neprijatelje.
- Uplašen za svoju poziciju, pokušava da diskredituje i derogira svakoga ko bi iole krenuo da se penje na političkoj lestvici.
- Ima dobar auto i sat.
- Lepo se oblači i nosi.
- Voli da ide na „fensi“ mesta ili u kafane, gde se povremeno bahati sa stranačkim drugarima.
- Nije spreman ni na kakve duboke rezove i suštinske promene, pozivajući
se na procedure i postojanje sistema, iako taj sistem ne daje
rezultate.
- Uglavnom se obogati za par godina vršenja javne funkcije.





Pada Vam neko na pamet? Nije ni čudo. Ovakvih ima na hiljade, u svim strankama.
Svuda su oko nas i odlučuju o sudbini nas, neše braće, sestara, dece,
roditelja, prijatelja...Partokratija ih je stvorila i postavila i oni su
logičan izdanak naopako postavljenog sistema i negativnih vrednosti u
društvu.





Postoji jedna stara mudrost: svaki čovek napreduje do granica svoje nesposobnosti.
Ipak, čini se da je kod nas, kada su mnogi u pitanju, ta granica i te
kako pomerena i da upravo ljudi koji imaju goreopisane atribute odlučuju
o životima velikog broja ljudi.





Negativna selekcija i partijsko
postavljanje u Srbiji su prevršili svaku meru. Danas, od najviših
državnih funkcija pa do čistačice i kafe-kuvarice, gotovo sve ide preko
partijskih knjižica i političkih stranaka. Neću ovde elaborirati o
škodljivosti takve prakse – svi to znaju i svima je jasno. Poenta je u tome da je u miloj nam i napaćenoj otadžbini „osveta partokratskih mediokriteta“ razrađena do perfekcije.





Podsetiću na kraju donosioce odluka na jednu u praksi potvrđenu istinu: lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.
Imam utisak da je kod nas lanac na prvi pogled lepo složen, pa
posmatrano spolja deluje kao da je sve na svom mestu. Međutim, kada
biste imalo povukli i pokušali da napravite neku suštinsku promenu (na
primer, da se baš ne pitaju partije i izdanci negativne selekcije o
svemu), shvatili biste da karike nisu povezane i da je već mnogo toga
puklo!





Lično želim da verujem da ima nade
da se sistem sveopšte negativne selekcije promeni i da se barem smanji
broj „lidera“ i „donosilaca odluka“ koji imaju osobine poput opisanih.
Pitanje je da li smo kao država i sistem zreli i spremni za takav korak.
Saznaćemo uskoro. Ako se ništa ne promeni u suštinskom smislu,
definitivno još neko vreme nećemo postati ozbiljno društvo. Pritom, ne
mislim da puka promena vlasti donosi i suštinsku promenu. Menjalo se i
5. oktobra, pa se i ta promena svela na sistem „menjajmo sve, da ne bismo promenili ništa“.
Jedne mediokritete zamenili su drugi, u drugačijim dresovima. Dok se ne
promeni pristup i ne da šansa ljudima koji imaju ideje, energiju i
elementarnu kompetentnost, ne očekujem boljitak za društvo i državu.
Videćemo.










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 08, 2011 8:43 am

5 oktobar 2011 -jači su ...



Duboko razočarenje post-petooktobarskim razvojem stanja u društvu je u
ogromnoj meri zapravo posledica neusklađenosti ciljeva. Čijih ciljeva, i
kojih ciljeva?





Vi ste bili na ulici 96/97 i posle, sve do to 5. oktobra 2000,
jer ste očekivali da ćete sutra, ili posle perioda osvešćenja i
otrežnjena od nekoliko godina, na toj ulici ugledati nasmejana, ljubazna
lica koja nisu sive boje i u čijem pogledu ne stoji "vidi pa me zaobiđi ako možeš..."
poruka. Tako ste devedesetih hodali beogradskim ulicama u tišini jer
niko nije bio raspoložen za razgovor mnogo. Pa su vas demonstracije još i
ogrejale, upoznali ste ljude, družili se, osetili da postoji zajednički
cilj, i zajednički duh, i zajednička nada.





Nada, kako kažu Španci.





"Samo, to više i nismo mi, život, a ni zvezde,
nego samo čudovista, polipi, delfini,
što se tumbaju preko nas, i plove i jezde,
i urliču: " Prah, pepeo, smrt je to."
A vicu i rusko "ničevo" -
i špansko "nada
".





(Miloš Crnjanski, "Lament nad Beogradom")





Međutim, vaši ciljevi nisu bili deo političke agende, žao mi je
da vas obavestim o tome. U međuvremenu, dok ste brinuli o tome što se
ništa ne dešava i što je sve po starom, dok ste padali u sve dublju i
dublju nemoć i depresiju jer ste jasno videli oko sebe da svi vide isto a
nisu u stanju da preduzmu ništa, odrastale su neke druge generacije. Da
skratim priču u jedan sociološki siže, tate i mame tih generacija
zarađuju jako loše, generacije su odrasle na lokalnom kafiću kad su
imale novca i na klupici sa plastičnom flašom od 2l piva kad nisu, veoma
su besne, opravdano su besne, ne sećaju se Slobodana Miloševića i mraka
90ih, a sa demokratijom i tim vašim građanskim društvom možete da
obrišete znate šta, smatraju oni. Problem za vas je to što Pride Parade
ne može da se održi zbog pritiska ekstremnih desničarskih grupa, a
problem za njih je što devojka koja im se sviđa redovno smešta duge lepe
noge u kola koja oni sebi ne mogu da priušte i vozi se na mesta za koja
oni ne znaju gde su. Situacija je, dakle, ta da život prolazi, te
nikako nema vremena da oni pročitaju Kantovu "Kritiku čistog uma"
i istoriju političke filozofije da bi shvatili da sve ne mora i ne
treba tako kako im se vrzma po glavama. Sve u svemu, ništa dobro se neće
dogoditi.

* * *
Rekoh, reč je o neusklađenosti ciljeva; nikakvom pravom razočaranju tu
nema mesta. Vidite, ne postoji ništa bolje od osećaja da neko plaća za
njegovo nesrećno detinjstvo jednom kada se mediokritet kojeg su bog ili
priroda lišili svih talenata, dobre volje, ili makar elementarnog
osećanja pristojnosti prema drugom ljudskom biću dočepa parčenceta moći.
Jer samo je parčence moći dovoljno da on ili ona postanu slepe,
poslušne i banalno naivne igračke u rukama onih koji poseduju stvarnu
moć. A stvarna moć, oh, sa tim ne želite da se zezate; poptuno razumem i
sve oni koji smatraju da iz razloga elementarne pristojnosti u stvari
ne treba ni da joj se nađete u blizini. Đinđić je, u jednom od svojih
fenomenalnih intervjua, rekao, parafraziram: vi ste perverzni, ako
mislite da budete prijatelj sa političarem. Jednom, nekad, ako je
mediokritet i smatrao da to vaše građansko društvo i ta demokratija
imaju nekog višeg smisla, danas smatra da samo njegovo posedovanje
mercedesa ima nekog smisla, i završen razgovor. I ne postavlja pitanja. I
ne govori mnogo. I deo je delegacija, i sedi u separeima, i diže ruku
kad ga se pogleda, i to se veoma ceni u određenim krugovima gde se vaša
potraga za ljubaznim i nasmejanim licem na ulici posmatra tek kao vid
anomalije u procesu evolucije.





Summa summarum, jači su. 5. oktobar, 2011: posle nekih
dvadeset godina neke vrste učešća u javnom i političkom diskursu Srbije
(računam sa šesnest, sedamnest sam bio na prvom mitingu protiv
Miloševića), donosim sledeći zaključak: jači su. Neće se promeniti
nikad. Nećemo uspeti. Jače je ne čitati nego čitati, jače je narodnjaci
nego punk, jače je zahebem te nego dogovorim se s tobom, jače je kurva u
motelu pored Ibarske nego Šekspir, jače je hejt nego ljubav. Najjači
su, brate.

Goran Milovanović










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 10:15 am

[You must be registered and logged in to see this link.] [You must be registered and logged in to see this image.]

I šta imamo ? Vlast onih za koje se mislilo da nikada više neće ispuzati ispod kamena pod koji su se tih dana sakrili .
Malog Slobu i Malog Šešelja ,Kariće i Vulina ,Peleviča i Velju Ilića .
Socijaliste i radikale ,pardon ,"naprednjake " -crveno- crnu koaliciju .
90te -opet .
Drugi narodi uče iz svojih grešaka ,mi ih mazohistički ponavljamo .

Zoran je umro -uzalud .

[You must be registered and logged in to see this image.]










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
John Doe
SFRJ
SFRJ
avatar

Godina : 55
Location : deep space
Humor : was ist das?
Datum upisa : 28.11.2011

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 10:19 am

"Rat je bio bolji"

rasta
Nazad na vrh Ići dole
http://www.istitutzagubljenjevremena.com
Tattoo

avatar

Datum upisa : 24.10.2011

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 10:32 am

Potpuni isti osecaj svakog 5 oktobra vec unazad desetak godina.
Ukus gorcine, jada,i nemoci. Deja vu predosecaj da ce biti inflacija.
Jbt, neko ni ne zna sta je inflacija, zar sam ja jebene srece da to 2x dozivim za jedan zivot. Mnogo je brate.
Nazad na vrh Ići dole
promaja
Panonski lav
Panonski lav
avatar

Godina : 55
Datum upisa : 02.08.2010

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 2:25 pm

Baš sve isto -lopovi
došli ,lopovi se samo pomerili stari
-narod se kreće ko zombi rasa ,kontejneri su sigurna kuhinja ,Smederevac je opet najprodavaniji artikal.Poskupljenjima nikad kraja,sve više nezaposlenih ,ide zima a mi i dalje žalimo za 5.oktobrom i šerpicama ,loncima i pištaljkama :jezzz:
Nazad na vrh Ići dole
slatkicass
Frumos si de foc
avatar

Godina : 56
Location : (zlutala negde.....u mashti)
Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu!
Datum upisa : 10.10.2007

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 2:39 pm

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 57
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 2:56 pm

promaja ::
... a mi i dalje žalimo za 5.oktobrom i šerpicama ,loncima i pištaljkama [You must be registered and logged in to see this image.]
Ja žalim ...što nije obavljena odmah lustracija , iz temelja očišćena vojska, policija , i DB , i što DOS nije očišćen odmah od izdajnika-koji su svoje pravo lice pokazali već koliko sutra -a i danas ih gledamo na visokim državnim funkcijama . No narod, koji dovede ovakve na vlast-ni ne treba žaliti .Pa eto sada "naprednih" i "socijalista" -već se rezultati vide ,od nedostatka osnovnih životnih namirnica ,pa nadalje -ako ne glumimo ludilo ,pa za sve okrivimo svet ,pedere,i predhodnu vlast koja je sve pokrala.










[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Tattoo

avatar

Datum upisa : 24.10.2011

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 3:01 pm

Zaboravljas da je te iste Socijaliste povratio iz mrtvih DS, da ne bi bili u koaliciji sa Radikalima.
Dakle sve je to isti kos.
Nazad na vrh Ići dole
slatkicass
Frumos si de foc
avatar

Godina : 56
Location : (zlutala negde.....u mashti)
Humor : Smejem se, smeh produžava život pa ću duže uživati u njemu!
Datum upisa : 10.10.2007

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 3:02 pm

Ajd' da napravimo još jedan ''5. oktobar'' pod tvojim vođstvom, da istrebimo sve što ne valja ..... :pušač:
Nazad na vrh Ići dole
Sikret

avatar

Location : dreamland :)))
Humor : :D
Datum upisa : 02.08.2012

PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   Sub Okt 06, 2012 3:17 pm

Danubius ::
promaja ::
... a mi i dalje žalimo za 5.oktobrom i šerpicama ,loncima i pištaljkama [You must be registered and logged in to see this image.]
Ja žalim ...što nije obavljena odmah lustracija , iz temelja očišćena vojska, policija , i DB , i što DOS nije očišćen odmah od izdajnika-koji su svoje pravo lice pokazali već koliko sutra -a i danas ih gledamo na visokim državnim funkcijama . No narod, koji dovede ovakve na vlast-ni ne treba žaliti .Pa eto sada "naprednih" i "socijalista" -već se rezultati vide ,od nedostatka osnovnih životnih namirnica ,pa nadalje -ako ne glumimo ludilo ,pa za sve okrivimo svet ,pedere,i predhodnu vlast koja je sve pokrala.


Deni zar ti stvarno mislis da je narod uspeo da skine Slobu sa vlasti ?!
Da je 5 oktobar zasluga naroda I da je DOS bitan u svemu tome?

REZIJA je uspela.Nije bitno ko je igrao glavnu ulogu u tom filmu.Reziser zadovoljan ... glavni glumci dobili Oskara ... sporedne uloge isto nagradjene.
Statisti jedino ... (bip)...I film pretvoren u seriju.... pa u serijale.Reziser isti Scenarista takodje.

Dobar scenario mesavina trilera i horora... ali za mene je jako los film.Spadam u statiste koji (bip)
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: 5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?   

Nazad na vrh Ići dole
 
5.OKTOBAR -16 GODINA POSLE ,ŠTA SE PROMENILO ?
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 2 od 5Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5  Sledeći
 Similar topics
-
» mantanje u glavi posle odnosa
» Pre i posle dijete...
» Trudnoca posle kiretaze
» Kako se ponasati posle egg transfera?
» Sta posle vise neuspesnih IVF/ICSI

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: DRUŠTVO :: POLITIKA-
Skoči na: