DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Sre Jul 01, 2009 8:17 pm

Grad Zagreb glavni je i najveći grad Republike Hrvatske.

Površina: 641,355 km2.

Broj stanovnika: 779 145 (podaci iz 2001.)

Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i
administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora,
Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske.
U pisanim izvorima Zagreb se prvi puta spominje 1094., utemeljenjem Biskupije.
1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
1669. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava nezavisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.
Gradska uprava: Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske ima
Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove
iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Grad Zagreb nadležan je i
za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a
obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.

To je nešto ukratko o općoj povijesti i statističkim podacima Grada
Zagreba. Što još reći o mome rodnom i njdražem gradu. Imamo najveće
sveučilište u Hrvatskoj na kojem su diplomirali, doktorirali i
magistrirali mnogi poznat ljudi iz javnoga života. Također se Zagreb
može pohvaliti i izuzetno dobrim bolnicama. A da sada pređem na
vjerojatno najvažnije ulice u gradu Zagrebu koje je svakako vrijedno
spomenuti...

U samom srcu grada nalazi se Trg Bana Josipa Jelačića, to je glavni
gradski trg i okupljalište zasigurno cijeloga grada Zagreba...



[size=21]Zatim da spomenem Bogovićevu
ulicu koja se nalazi tik do Trga Bana Jelačića...To je popularna
zagrebačka "špica", ovdje svake subote, glavne zvijezde prošetaju
ulicom i popiju kavu....




I zadnje što bih htela spomenuti
jest Trg Kralja Tomislava, gdje se nalazi zagrebački Glavni kolodvor i
ogroman perivoj gdje mnogi mladi ljudi dolaze i uživaju...




Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 10:55 pm, izmenio ukupno 3 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:15 am

Zakaj?

A zakaj prosim vas lepo,
Moj Zagreb tolko ne vole?
I zakaj ih smeta naš kaj,
Baš ko da ih riječi bole?

Zakaj? Kad Zagreb ih prima,
I svakome srce otvara.
I Zakaj, kad ovdje su došli,
Ne poštuju pravila stara?

Daj nemojte biti tak prosti,
Ni lepo se glasno podrignut.
I zakaj bi bilo tak teško,
U treski se starijem dignut.

I zakaj se baca smeće?
I zakaj se hračka po cesti?
I zakaj se trgaju klupe,
Da stari si nema di sesti.

I zakaj mrglate stalno?
Kaj pljujete navek po svemu?
Zakaj ne volite Zagreb,
I sve kaj je lepo u njemu?

I zakaj ja moram pitat,
Sve one kaj Zagreb ne vole.
Ak vam je ovde tak grdo,
Kaj se ne vratite dole?


Purger
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:20 am

Zagrebački kvartovi

Travno




U
Travnom trenutno ima oko 15000 stanovnika. Prostor na kojemu je niklo
cijelo naselje pruža se izmedu naselja Utrina i sela Jakuševec (Dugave
su izgradene nakon Travnog). Taj prostor je bio veliko obradeno polje
(krumpira, pšenice, kukuruza i dr.). Prema topografskim kartama iz
1930. godine prostor se zvao Krcevine, a vec 1971. godine naziv se gubi
uz pretpostavku da je grad vec planirao naselja na tom prostoru s novim
imenima. Lokalitet naselja Travno nastao je urbanizacijom antropogenih
i slobodnih površina na terenima preko Save koje je dugi niz godina
plavila rijeka stvarajuci aluvijalne nanose.

Po svom sastavu to su pijesci, šljunci,
siltovi s vrlo malo glina, tlo propusno za vodu, za kemijska i biološka
zagadenja. Na mozaiku obradivih površina, polja, livada, ledina i
mocvarnih terena godinama je dominirala tipicna vegetacija vrba,
zastupljena sa svim varijantama vrste. Ilovasto pjeskovito šljuncano
tlo sa vrlo plitkim slojem humusa ili mulja nije moglo kao stanište
razviti bogate biljne zajednice vec ruderanu vegetaciju sa svim vrstama
korova i mocvarnu vegetaciju s dominantnom vrbom.



Urbanizacijom antropogenih i slobodnih
površina u toku izgradnje i razvoja naselja veliki dio plodnog tla s
humusom odvožen je s bezbroj kamiona u nepoznato (netko je za to
odgovoran moralno i materijalno). Ostalo je siromašno i propusno tlo
koje je kasnije mjestimice zaravnano i zatrpano otpadnim gradevinskim
materijalom. U buci betonske menažerije, brzinom svjetlosti rođeno je
Travno. Dolutalo je u škripu konjskih potkovica, u mirisu sušenih
jabuka i opojnosti rakije.

Dali su mu sve. Udahnuli život i
pružili covjeka. Otrgnut od zemlje dignut je u besplavetnost,
isplaniran, visok i moćan. Isklesali su savršenstvo. Ispisali su
sretnost, ne pamteći da čovjek ne vidi čitati.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:21 am

Remetinec




Izdavanjem
monografije htio se zabilježiti povijesni prelazak Zagreba na desnu
obalu Save što je tadašnji gradonačelnik Zagreba Većeslav Holjevac
žarko želio i napravio. Većeslav Holjevac 1952. godine postaje
gradonačelnik Zagreba i to je zapravo stvarni početak stvaranja Novog
Zagreba. Od sela i poljoprivrednih zemljišta s desne obale Save niknuo
je pravi grad, koji je danas po svojoj veličini i brojnosti četvrti
grad u Hrvatskoj. Premošćivanje rijeke Save bio je jedan od glavnih
uvjeta za širenje grada na jug preko druge obale. Monografiju je
potpisao i tekstove napisao Franjo Žilić, a fotografije su djelo: Vilka
Zubera, Milana Pavića i Ivana Grgića. Fotografije Novog Zagreba kako je
izgledao tih godina možete pogledati u galeriji slika. Općina
Remetinec, (Novi Zagreb) osnovana je Zakonom o područjima općina i
kotara, koji je Sabor Narodne Republike Hrvatske izglasao 5. kolovoza
1955. godine, a prva sjednica novo formiranog Narodnog odbora općine
održana je šest dana kasnije, dok su općinski organi počeli s radom već
1. rujna. U sastav nove komune (općine) ušle su bivše općine: Odra,
Brezovica, Klara i Stupnik te dijelovi trnjanske i dubranečke općine.
Ukupna površina administrativnog područja koje je obuhvaćalo
četrdesetak sela i osam gradskih naselja iznosila je oko 23 četvorna
kilometra.



Novim zakonom od 1957. godine
remetinečka komuna uvrštena je u uže gradsko područje Grada Zagreba.
Budući da na području Remetinca tj. Novog Zagreba u to vrijeme nije
bilo prikladne zgrade sve do listopada 1956. godine, općinska skupština
bila je smještena u Ulici proleterskih brigada (Vukovarska ulica,
op.a.), u zgradi kotara Zagreb (danas su u njoj smješteni mjesna
samouprava, katastar itd. op.a). Usporedo s gradnjom općinske zgrade u
Remetincu (danas je u toj zgradi VI PP Novi Zagreb i pošta) u njenoj
neposrednoj blizini počinju i radovi na podizanju prve suvremene
gradske četvrti na području Novog Zagreba – Naselje februarskih žrtava
ili današnji Remetinečki gaj.

Već početkom 1957. godine grade se
stambeni objekti u Savskom Gaju, a kasnije niču naselja Trnsko, Siget,
Botinec i Zapruđe. Od 1956. do 1962. godine podignuto je više od šest
tisuća stanova smještenih u suvremenim novoizgrađenim objektima, a broj
stanovnika je udvostručen. Dok je 1956. godine na području ‘komune’
Remetinec živjelo 23 tisuće osoba, 1962. godine već ih je za deset
tisuća više, tj. 32 tisuće, dok se do 1965. broj stanovnika u Novom
Zagrebu popeo na 50 tisuća, a struktura stanovništva je bitno
izmijenjena. Neposredno nakon osnivanja ‘komune’, Općine Remetinec –
Novi Zagreb, poljoprivredno stanovništvo predstavljalo je 60 posto
stanovništva, 1961. udio je iznosio 43 posto, dok je početkom 1965.
godine udio poljoprivrednog stanovništva tek 27 posto od ukupnog broja
stanovnika Novog Zagreba.



Deset remetinečkih godina, tj.
novozagrebačkih, karakterizira i brzi rast privrednog potencijala.
Izgrađen je Zagrebački velesajam s četrdesetak velikih paviljona,
nekoliko novih tvornica i industrijskih pogona, poljoprivrednih
gospodarstava i farmi. Naglašena dinamika stambene izgradnje Novog
Zagreba u prvih deset godina izdvojila ja tadašnji Remetinec iz
područja zagrebačkog seoskog predgrađa zacrtavši jasne konture grada na
desnoj obali Save, koji danas ima više od 160 tisuća stanovnika.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:22 am

Dugave




Na
“Dan mladosti” i rođenje druga Tita navršena je peta godišnjica
polaganja kamena temeljca i početka građenja prvog naselja društveno
usmjerenog građenja u gradu Zagrebu, naselja Dugave. Toga dana
25.5.1977. godine na svečanosti održanoj na zelenoj poljani budućeg
naselja, počeo se realizirati niz samoupravnih odluka građana, grada i
mjesne zajednice Hreljić kao i jedan dug radni proces niza stručnjaka
ovog grada koji su prethodili započetoj gradnji naselja Dugave.
Vrijedno je spomenuti kratki redosljed događanja koji su prethodili
početku građenja:

1975. godina:
- odluka Skupštine općine Novi Zagreb o donošenju provedbenog urbanističkog plana naselja Dugave
- Provedba javnog natječaja za urbanističko arhitektonska rješenja stambenih zona naselja i zone centra
- prvo nagrađeni autorski tim za stambenu zonu 1 i centar naselja: Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Tomislav Bilić i Zdenko Vazdar

1976. godina:
- iz rada Urbanističkog projekta naselja Dugave u Urbanističkom institutu SR Hrvatske iz Zagreba
- izrada programa za izradu idejnih projekata stambenih objekata
naselja (USIZ – stanovanja i USIZ – komunalnih djelatnosti grada
Zagreba)
- Paralelno projektiranje stambenih objekata naselja od strane projektnih organizacija grada Zagreba

1977. godina:
- Prihvačanje Urbanističkog projekta po Skupštini općine Novi Zagreb i Mjesnih zajednica Hreljić

25.5.1977. – Početak gradnje naselja Dugave
U tom trenutku grad Zagreb je dobio najbolje planove i projekte koje su
stručnjaci ovog grada mogli građanima dati. O tim projektima bilo je
dosta natpisa u dnevnoj štampi kao i u mnogim stručnim časopisima. Svi
projekti pripremljeni za gradnju nisu se realizirali u potpunosti. U
realizaciji stambeni objekti doživjeli su adekvatan stupanj
racionalizacije u pogledu građenja fasadnih elemenata i elemenata
zajedničkih prostora stanara. Do proljeća 1981. godine useljeno je bilo
2500 stanova, do danas su izgrađeni svi stambeni objekti kolektivnog
stanovanja. Plan izgradnje parkirališno-garažnih prostora doživio je
veću promjenu. Nisu realizirani garažni objekti tako da se parkirališni
prostor uveliko proširio na račun zelenih površina naselja. Po
useljenju prvih stanara u stambene objekte već krajem 1980. godine
uslijedilo je otvorenje novog objekta škole i odmah zatim objekta
dječjeg vrtića. Do realizacije pratećih sadržaja opskrbe naselja nije
došlo pravovremeno zbog određenih promjena u načinima investiranja u
gradu. Usporedbom projektne dokumentacije za naselje i stupnja
realizacije objekata može se danas jasno vidjeti htijenja stručnjaka
grada za gradnju humanijeg naselja, svakako se može vidjeti da je
naselje Dugave jedan krupan korak dalje u stambenoj gradnji grada
Zagreba. Kroz kratak izvještaj osnovnog koncepta projektiranog naselja,
podataka o stupnju realizacije naselja i nekoliko ilustracija projekata
i realizacije može se dobiti uvid u rezultate izgradnje naselja Dugave.




Idejni koncept
U slijedu kontinuirane izgradnje
grada Zagreba, od starog gradskog centra na sjeveru prema periferiji
juga, pravokutnim oblicima naselja južnog Zagreba (Sopot, Travno,
Utrine, Zapruđe…) suprotstavlja se prepoznatljiva izgradnja naselja
Dugave. Završavajući tako širenje grada prema jugu u pitoreskno
područje ruralnih naselja Hreljić, Otok i Jakuševec, naselje Dugave
jasno formira južno pročelje grada Zagreba. Naselje Dugave izgrađeno je
na površini od 84 ha okrenuto leđima prema brzim gradskim prometnicama,
u cjelini je otvoreno prema slobodnim površinama centralnog parka
naselja predviđenog za odmor i rekreaciju građana. Zemljani nasipi
uzduž brzih gradskih prometnica, na sjevernoj i zapadnoj strani
zaštićuju naselje od prometne buke. Nasipi su priljubljeni garažnim
slobodnostojećim objektima kao jednoj vrsti krute zaštite od
buke. Kružna kolna prometnica, danas Sveti Matej (nekad Aleja Vladimira
Popovića), obostrano zasađena visokim zelenilom povezuje stambene zone
u naselju. Kružnim smjerom kretanja kroz naselje omogućuje dinamične
izmjene vizura za objekte (nasuprot u pravolinijskom kretanju u nekim
susjednim naseljima). Stanovanje u naselju organizirano je u četiri
stambene zone, tri zone kolektivnog stanovanja sa 27 objekata i 4550
stanova, i zona individualne stambene izgradnje Hreljić sa postojećih
60 obiteljskih kuća i planiranih 218 novih objekata. Visina stambenih
objekata od deset katova postepeno je sve niža, do četiri kata prema
jugoistočnom rubu naselja, gdje se nalazi Hreljić naselje individualne
stambene izgradnje, poznato nekad po svojim sajmenim danima i “buvjoj”
piazi. Osobita vizualna slika naselja u domeni fizičkih struktura
objekata očituje se: u prepoznatljivom prostoru stambenih dvorišta,
razigranim visinskim gabaritima stambenih objekata položenih obostrano
oko kružne ceste, u ideji oktogonalnog opskrbnog centra, dijagonalnim
rasterom u odnosu na postojeći raster grada i drugo. Naziv Dugave, kao
i nazivi drugih naselja (Utrine, Zapruđe…) potjeće od naziva zemljišta.
Dugave su ravna područja obradivog zemljišta položena uzduž rukavaca
rijeke Save. Rukavac rijeke Save u suhom koritu vijuga kroz naselje
Dugave od sjevera prema jugu. U punoj dužini je ozelenjen i uredjen za
odmor i igru, a svojom udolinom zaštićuje posjetioce. Dvorišta unutar
stambenih objekata, dostupna su samo pješacima, to su gradski stambeni
vrtovi, kontakt objekata sa tlom, tu su smješteni stambeni trgovi i
prostori za odmor i igru djece. Za razliku od uobičajene prakse u
izgradnji većih stambenih objekata, objekti kojima je okruženo dvorište
imaju prizemne stanove sa cvjetnim vrtovima orijentiranim na otvorene
stambene površine dvorišta. Fizička urbana struktura o kojoj je u
tekstu riječ samo prati osnovnu koncepciju realizacije društvenog
standarda i standarda opskrbe u budućoj izgradnji naselja Dugave.



U dijagonali pješačkog smjera od
sjeverozapada do jugoistoka naselja smješteni su slobodno stojeći
objekti pratećih sadžaja: mini shopping centar, društveno kulturni dom,
škole, vrtići i drugi sadržaji. Oktogaonalni objekt shopping centra
zamišljen je kao prostor namijenjen trgovanju, zabavi i okupljanju
stanovnika. Oblikovno je projektiran po uzoru na poznati pješacki pasaž
donjogradskog zagrebačkog bloka nazvan Oktogon. Objekt centra sadrži
robnu kuću, supermarket, lokale, zanatske sadržaje male privrede,
ugostiteljske i zabavne sadržaje. Društveno kulturni centar naselja
sadrži: polivalentnu dvoranu, knjižnicu i čitaonicu, prostorije mjesne
zajednice i društveno političkih organizacija, klupske prostorije,
radionice narodne tehnike i informacijski centar. Autobusni javni
promet ulazi u naselje kružnom cestom gdje su smještena autobusna
stajališta. Tramvajske linije predviđene su u prvoj paralelnoj ulici na
sjevernoj strani naselja. Prvi puta u gradu Zagrebu u okviru programa
izgradnje stambenih objekata usvojeni su elementi tehničkih uvjeta za
izgradnju zajedničkih prostora stanara. To su polivalentni prostori
namijenjeni zborovima stanara, boravku djece i omladine te rekreaciji
stanara. Ovi su prostori direktno povezani sa stambenim dvorištima. U
okviru novosti u izgradnji naselja u gradu Zagrebu donešene su odluke o
izgradnji tehničkog centra za održavanje i kontrolu kvarova u
instalacijama i dizalima objekata. Urbanisticki projekt naselja Dugave
o čijem konceptu je ovdje riječ, izrađen je u Urbanističkom institutu
SR Hrvatske, iz Zagreba, na bazi principa društveno usmjerene stambene
izgradnje naselja, na bazi prvo-nagrađenih urbanističko –
arhitektonskih rješenja stambene zone 1 i centralne zone naselja i na
bazi drugih drugo-nagrađenih rješenja za ostale djelove naselja Dugave.



Provedbi rješenja za urbanističko
arhitektonska rješenja naselja Dugave i izradi Urbanističkog projekta
prethodila je izrada Provedbenog urbanističkog plana naselja,
izgrađenog u Urbanističkom zavodu grada Zagreba, a iznad svega odluka
je Skupštine općine Novi Zagreb o prihvačanju navedenog plana, načinu
njegove realizacije. Paralelno sa izradom Urbanističkog projekta
izrađivala se tehnička dokumentacija za objekte visokogradnje i
niskogradnje. Ovo kratko obrazloženje urbanističkog koncepta naselja
ima za cilj da informira o urbanističko-arhitektonskim idejama
stručnjaka koji su izrađivali planove i da se lakše prati značaj
podataka iznesenih u sljedećem poglavlju ovog teksta.

Standard i organizacija
Mjesna zajednica “Dugave” je društvena organizacija. Izraz je razumnog
djelovanja ljudi i sredstava u svrhu održavanja vlastitog oblika i
sastava, odnosno oblika naselja i njegovog trajanja kroz sagledavanje
cjelovitog standarda naselja. Kontinuitet njenog djelovanja potrebno je
uspostaviti u fazi planiranja i izgradnje naselja – posebno sa
socijalnog i ekonomskog aspekta. Sistem je planiran kao društvena i
prostorno funkcionalna sređena cjelina uzajamno povezanih i
međuzavisnih dijelova koji se ponašaju kao cjelina koja ima osobinu
samoreguliranja i transformiranja u okviru društveno-političke
zajednice Općine Novi Zagreb. Stoga je neophodno konstituirati
organizacijsko i prostorno Mjesnu zajednicu “Dugave”. Sistem je
koncipiran od pet stambenih susjedstava (4 kolektivnog načina
stanovanja + 1 individualnog načina stanovanja), zajedničkih funkcija
(centralne privredne i neprivredne funkcije), komunikacijskih zona u
naselju i oko naselja kao sastavnog dijela integralnog prometnog
sistema grada te južnog zaštitnog pojasa naselja koji će biti obrađen u
okviru cjelovite studije južne fasade grada Zagreba.

Dinamika naselja je određena integralnim odnosom naselja i grada i to:
- kretanje stanovništva naselja Dugave prema radnim zonama grada, centrom Novog Zagreba i centrom grada,
- kretanje stanovništva u gradu prema radnim mjestima u naselju Dugave,
- gravitacijska kretanja stanovništva dijela naselja Središće i naselja
Travno u centar Dugava i zonu proizvodnog zanatstva u individualnoj
zoni stanovanja uz povratno kretanje stanovništva naselja Dugave u
navedena naselja.


Rukavac Savišće predviđen je kao suha
površina pošto je prirodni drenažni sistem takav da je zadržavanje vode
u kritičnim razdobljima (max vodostaj podzemne vode) privremenog
karaktera (1-2 dana) i ne ugrožava cjelogodišnje mogućnosti korištenja
tog prostora.

Kronologija građenja
5.000 stanova, 4.550 stanova u 27 objekata kolektivnog stanovanja i 450
stanova u 218 novih objekata individualnog stanovanja u naselju Hrelić.
Izgradnja 400.000 metara kvadratnih brutto stambene površine, 350.000
metara kvadratnih u kolektivnim objektima visine P + 3 do P + 12 i
50.000 metara kvadratnih u zoni individualne izgradnje visine objekata
P + 1. Granica zahvata iznosi 84.0 ha površine, zajedno s naseljem
Hrelić površine 16.4 ha, s postojećih 60 objekata starog sela. Plan za
novih 14.300 stanovnika grada Zagreba, 13.000 u kolektivnim objektima i
1.300 u individualnim, zajedno s postojećim stanovnicima sela 15.000
stanovnika. Gustoća stanovanja 178 stanovnika na hektar. Voditelj
izgradnje urbanističkog projekta: Ivan Čižmek, d.i.a., Urbanistički
Institut Hrvatske, Zagreb 1976/1977.




Godine 1977., formirala se komisija
skupštine općine Novi Zagreb za pračenje građenja te je nastupilo
usvajanje urbanističkog projekta s idejnim projektima objekata i
infrastrukture po javnom uvidu. Kamen temeljac naselja postavljen je
25.svibnja.1977. Građenje kolektivnih stambenih objekata sa 4.700
stanova započeto je u dvije faze. Prva faza, od 1977.-1979., s prvim
useljenjem u stanove, a druga faza od 1979. 1981., prema programu
racionalizacije u izgradnji naselja. U izgradnji su sudjelovale
građevinske tvrtke Tempo, Industrogradnja, Tehnika, Vladimir Gortan i
Novogradnja. Škola u Dugavama izgrađena je prema projektu arhitekta
Radovana Tajdera, 1980. godine, a 1978. formirana je župna zajednica
Sv.Mateja. Prva misa održana je u stanu 1981. godine. Postavljena je
kabelska mreža s televizijskim antenama i pojačalima za 28 ulaza i
tehnički centar održavanja naselja prema projektima Zlatka Mrkše dipl.
ing. el. Iste godine izgrađena je i dječja ustanova, ambulanta i
zajednički prostori stanova te opskrbni centar 1992. i pošta 1994.
godine.

Infrastruktura
Faktorima značajnih ograničenja u prostoru pridružuje se
infrastruktura. Veliki dio zemljišta Novog Zagreba namijenjen je
koridorima infrastrukture, a neposredno i zaštiti tla. Za kvalitetu
prostora Južnog Zagreba najvažnije je:

1. Opskrba vodom i zaštita tla:
Ispod sloja humusa, naselja Dugave, Sloboština, Otoka, Hrelića i
Jakuševca nalaze se podzemne vode u dubokim šljunčanim slojevima, koje
se koriste za piće i higijenu. Iz crpilišta Mala Mlaka i Velika Gorica,
voda se, cijevima promjera 1100 mm tlači u vodoopskrbne zone grada
(Avenija V. Holjevca). Tlo crpilišta i tla podzemnih voda štite se
namjenom i različitim režimima zaštite prostora na velikim površinama
periferije grada. Samo crpilište ima namjenu za izgradnju zdenca, a
zemljište je ograđeno i pod strogim nadzorom. U nizinskom dijelu
Zagreba se primjenjuje mješoviti sustav odvodnje. Sela i naselja
sjeverozapadnog dijela ovog područja odvodnjavaju se u sustav javne
kanalizacije desne obale Save, a preljevom Jakuševac u rijeku Savu.
Sela ovog kraja imaju visok stupanj izgrađenosti sustava odvodnje
otpadnih voda. Za ona sela koja to još nemaju, ne postoje tehničke
zapreke da budu priključeni na sistem vodova kanalizacije. Dapače, ona
imaju prioritet u programima dogradnje sistema. Kompleksno rješenje
gospodarenja vodama pa tako i odvodnje, predloženo je u Vodoprivrednoj
osnovi grada iz 1981. (Elektroprojekt), a navedena tema obrađena je i u
izmjenama i dopunama vodogospodarske osnove koje su u tijeku.

2. Elektroenergija i koridori dalekovoda:
Razmatranim prostorom Novog Zagreba prolaze tri snažna koridora
dalekovoda 110 kV, a prema trafostanicama TS Sopot, TS Botinec i TE –
TO (s dva voda). Unutar koridora dalekovoda važe specifični uvjeti
korištenja toga prostora. Režim zaštite provodi se na način tako da je
neizgrađen prostor širine 10,0 m obostrano od voda.

3. Protočnost grada i pristupačnost:
Kategorije protočnosti i pristupačnosti grada ostavljaju vidljive
tragove na urbane forme u Novom Zagrebu. Lanci stege pucaju u
transformaciji grada, u kulturnim, tehnološkim i teritorijalnim
promjenama. Teritorijalne promjene su takove da gradu osiguravaju
protočnost i pristupačnost. Bolja cirkulacija i razvijena cestovna
mreža važni su za urbani razvoj i razvoj gospodarstva grada. Točka
dolaska u grad je kroz periferiju, te je adut periferije za odnose
prema centru. Tu je veza grada s aerodromom i spoj gradske mreže s
mrežom brzih prometnih sredstava: željeznicom i autocestom
(obilaznica). Teritorijem Novog Zagreba grad je vezan na nacionalnom
nivou s drugim dijelovima Hrvatske.

Zajednice
Na prostoru Južnog Zagreba egzistiraju dvije različite zajednice:
ruralna starosjedilačka i urbana doseljenička, koje žive u odvojenim
strukturama, međusobno vezanih po rubovima i u dubini prostora.

Starosjedilačka zajednica
Izvorno ruralna, u promjenama na tlu zavičaja, sačuvanog tradicionalnog
identiteta. Ukupno je to 44.339 stanovnika, ili 30% od ukupnog broja
stanovnika Novog Zagreba od 125.641. To je 40 prigradskih naselja
agrikulturnog okružja: Podbrežje, Otok, Hrelić, Jakuševac, Klara, Odra,
Buzin i druga naselja do hrpta vukomeričkih Gorica. Ova naselja su s
došljacima transformirana u kaotični pejsaž. Život se odvija u
objektima individualnog stanovanja. Naselja su različitih veličina, od
700 do 4.000 stanovnika, s 3,3 stanovnika po domaćinstvu. Polovicom
50-tih pa sve do 70-tih, sela Južnog Zagreba teritorijalno se
priključuju gradu. Stanovništvo u tradicionalnoj strukturi
karakterizira maloseljački posjed. Odlaskom mladih povećava se broj
staračkih domaćinstava. Izvorne agrarne populacije se transformiraju.
Rađaju se nove generacije proizvodnih zanimanja u obiteljskom
gospodarstvu, koje zadržava agrar kao dopunsku djelatnost. Zakonski
okviri potiću gospodarske promjene, dok ih prostor i komunalna
infrastruktura koče. Društveni interes grada rezervira zemljište u
individualnom vlasništvu za koridore gradske infrastrukture:
dalekovodi, prometne obilaznice i oteretni vodeni kanali.




Promjene u strukturi sela:
Promjene
se odvijaju na više načina, a ovdje je riječ o načelnom pristupu u
domeni socijalnih promjena, urbanizma, arhitekture i politike.
Prefriganost seljaka očituje se u snalaženju pred iznenađenjima koje
donosi vrijeme. U prošlosti seljak ostaje bez zemlje, ulaže u svoj novi
dom, školuje djecu, čuva ostatak zemlje i obrađuje je u teškim
političkim uvjetima. Po demokratskim promjenama seljak učvršćuje svoje
vlasništvo nad zemljom, prodaje ga slobodnom pogodbom, naplačujući ono
što mu je “oteto”. Nove inicijative su pluralističke: obrađuje zemlju s
berbom kukuruza u sjeni nebodera i razvija novo obiteljsko
poduzetništvo.

Položaj, veličine i oblici sela:
Uz naselja Dugave i Sloboština vezane su strukture starih sela Hrelić i
Otok. Ona su pak vezana na sela Jakuševac i Sv. Klaru. Hrelić je selo
nastalo od 16 – 17 stoljeća. Kao turopoljski posjed vezano je na
crkveno središte Jakuševac, ranosrednjovjekovno naselje iz 13 stoljeća.
Selo Hrelić je struktura sastavljena iz više zaseoka: Murati, Mikulići,
Dedovići, Kramarići, Matuni. Dio sela s oko 250 kuća je urbaniziran
paralelno građenjem naselja Dugave. Ulice nose nazive poznatih
zagrebačkih arhitekata Moderne. Hrelić danas ima više od 1.300
stanovnika. Selo Otok je rano srednjovjekovno naselje nastalo u 13
stoljeću uz srednjovjekovni trgovački put, kao Otthok alias Sziget iz
1217. Zajedno sa selom Podbrežje, priključeno je crkvenom središtu Sv.
Klare. Selo Otok je smješteno duž kružne ceste radiusa 500 m. Seoske
ulice su : Horvatova, Nežićeva, Miškinina i Oreškovićeva ulica. U
središtu kružne mreže puta nalazi se obradivo zemljište. Selo s oko 80
objekata ima 400 stanovnika.




Doseljenička zajednica
Skrivene
nove metropole, smještena je u “kvazi urbanim” naseljima koja su
nastala planski na starosjedilačkim njivama, pašnjacima i oranicama. Uz
Dugave i Sloboštinu ukupno je 11 naselja s 81.302 stanovnika, ili 70%
ukupnog broja stanovnika Novog Zagreba. Naziv Novi zagreb službeno je
utemeljen 1.siječnja.1975. godine kao jedna od općina grada Zagreba
umjesto općine Remetinec. Struktura naselja Dugave i Sloboština
smještena je uz izvornu strukturu starosjedilačkih naselja Hrelić i
Otok. Ove zajednice različitih socio – ekonomskih struktura veže
korištenje duhovnih, kulturnih i športskih objekata, te im je sudbina
kraja zajednički interes. Rastom grada nova naselja južnog Zagreba iz
druge modernizacije grada, dospjela su na periferiju. Građena su u
relativno kratkom vremenskom razdoblju 60-tih do 80-tih godina. Dugave
su građene od 1977 do 1982., a Sloboština 1979. do 1984. Kriza rasta
stvara i krizu identiteta. Dugave su naziv za nisko poplavno zemljište,
a Sloboštine zemljište koje nije u vlasništvu crkve. Nazive naseljima
predložio je 70-tih arhitekt Ivan Zemljak. Naselja su dobila naziv
SPAVAONICE, a njihovi autori označeni su kao funkcionalisti. U čvrstim
granicama betonskog okvira i alejnog drvoreda život je dinamičan i u
stalnim promjenama, onim društvenim, u obitelji i susjedstvu.

Morfologija i topologija
Koncept naselja Dugava i Sloboštine smješten je između autoritativnog
koncepta grada iz 60-tihi kulturnih promjena 70-tih. Prostor ima svoje
konceptualno jedinstvo u nizu različitosti. Naselja Dugave i Sloboštine
razlikuju se od naselja sjevernije od Vatikanske ulice. Razlike su
morfološke, tipološke i ekologijske. Ortogonalnim strukturama
sjevernijih naselja pridružuje se dijagonala u naseljima Dugave i
Sloboština. Ona je rezultat odnosa prema strukturi sela, parcelaciji
tla, prirodnim elementima i prometnoj shemi. Ortogonalni kubus
zamijenjen je izlomljenim objektima: “kifli”, “crvići” i “paraziti”.
Teren je za razliku od drugih naselja blago valovit, sačuvanih niveleta
od 110 – 114 m. n. m. Uz nedovršenost koncepta iz orginala, naselja su
prometno izolirana od susjednih naselja i središta grada. Planirane
parkovne površine ostale su oranice, ili su pretvorene u improvizirane
vrtove i povrtnjake okolnih stanara.

Aktivnost mladih
Promjene u načinu života naselja najuočljivije su kod mladih. Rođeni su
u štalici, naziv za stanove u nizu hodničke zgrade. Hodnicima se kotura
i vozi bicikl. Služe i kao zimski vrtovi. Asfaltne površine se koriste
za igru i sastajalište, a parkovne površine za igru i šetnju sa psima.
Parkirališta se pretvaraju u povremena sportska igrališta. Parkirališna
okretišta uz školu, “krug 1 i 2″ je tradicionalno sastajalište mladih
Dugava. “Krug” je čvrsti trag došljaka iz svemira, gdje pripadaju, jer
su roditelji odsutni. Djeca su mobilna, a starci inertni. Nazivi i
grafiti su odraz potrage za identitetom. Oktogon, fragment planiranog
tržnog centra, sastajalište je mladih i roditelja. To je mjesto za
mlade: “krematorij” ili “majka svih birtija”, Centri odgoja su škole i
župna zajednica, zajednička utočišta mladih. Roditelji su otputovali u
svijet tvorničkog kruga, u Europu. Škole se grade odmah po izgradnji
stanova, 1980. u Dugavama i 1981 u Sloboštini. Sportska aktivnost
vezana je izgradnjom sportskog terena Zelengaj, zahtjevom
starosjedilaca, u zamjenu za zemljište. Športske dvorane su uz škole
naknadno građene. Zahtjev starosjedilaca sela Otok u sloboštini za
građenje sportskih terena je odbijen. Život mladih je time
hendikepiran. U borbi za svoj identitet mladi su svi od reda učesnici
Domovinskog rata. Zahvaljujući njima grad lakše diše. Dokaz postojanja
mladih je tabla s natpisom: Dugave Republika u rukama poglavice jednog
plemena s podnožja Anda. Po formiranju nove lokalne vlasti Dugave bi
općinu. Naziv Novi Zagreb je zastario, prikrpan je gradu, izmišljen i
nametnut kraju koji ima svoju novu tradiciju: Dugave stari kraj –
katolički to je raj.


Pomoć kraju mladi pružaju aktivnostima
oko formiranja DLT-a (Dugavska Liberalna Televizija) 1990. godine. To
je dugavska kabelska televizija; drugačija, nezavisna, opuštena,
ambiciozna, otvorena, nasmijana, ime joj je DLT. Mladi formiraju centar
za održavanje i upravljanje medijem. Tokom Domovinskog rata, osniva se
i štampa, časopis KVART 1993. Održavajući svijest građana upućuju prema
demokratskim promjenama. Gubitkom samouprave naselja 1994. aktivnost
mladih se zamjenjuje zakržljalim sustavom. Časopis KVART gasne u
proljeće 1994. Iste godine financijska policija stavlja bravu na DLT
radi pretvorbe. Mladi prebacuju informaciju i komunikaciju na novi nivo
mreža novog kruga nedokučivih djelovanju okoštalih struktura. Kod
života s lokalnog prešao je u gradske razmjere. Posvećeno nesretno poginulom paru iz Dugava 1994.

Dinamika prostora i pokretljivost geometrije grada
Grad je u stalnim procesima promjena, pa se i geometrija grada mijenja.
Potrebno je pomaknuti obzor prema zonama tranzicije, gdje je Radnicka
cesta novi južni ulaz u grad. To je potez cestovnih koridora s alejama,
trakama gradske željeznice na relaciji grad – aerodrom, s prirodom
savskih jezera Šanci – Savica i zonama rada privatnog poduzetništva.
Odnosi urbanog i agrikulture prikazani su u geometriji prostornih
klinova, prodorom urbanog u ruralno i suprotno. Simboliku kliznih ploha
određuju infrastrukturni koridori. Integracija strukture Novog Zagreba,
gospodarske i fizičke strukture, sugerira se na geometriji šnitova,
gdje su pozicionirani projekti postaja gradske željeznice, projekti na
rubovima urbanog i ruralnog s geometrijom agrara. Zone rehabilitacije
naselja Dugave imaju projekte lokalnih dimenzija, ali i projekte zona
novih aktivnosti. Projekti su vezani uz koridore infrastrukture.
Pokretljivost situacija na periferiji dovodi do delokalizacije
problema, a time i do druge uloge periferije u gradu.

Prijedlozi prema generalnom planu
Kao i u drugim europskim gradovima, nova naselja u Zagrebu nastala
60-tih i 70-tih godina, rezultat su nacionalnog interesa. Urbana polja
s 10-20 tisuća stanovnika, s objektima iz betona, financirana su od
države, a cilj je bio razvoj predgrađa usred seoskih oranica za
smještaj 120.000 novih stanovnika potrebnih industrijskom razvoju
grada, znanosti i administracije. Cilj je ostvaren, a Generalnim planom
iz 1986. naselja se integriraju u grad bez posebnih privilegija,
razvijajući opremljenost na razini grada. Prijedlozi u studiji dani su
kao programi adaptacije, koji se rješavaju na dvije razine. Lokalni
programi razvijaju mjesta susreta, trgove, igrališta, parkove, šport i
rekreaciju te kulturne sadržaje, kako bi mladi ljudi dobili svoje
sadržaje i zadržali se u naselju. Na regionalnom nivou, u susjedstvu,
rješavaju se sadržaji rada i komerca za stvaranje nove srednje klase,
javni prijevoz za promet ljudi i roba kao i socijalni sadržaji:
zdravstvo, smještaj staraca i groblje, uz zaštitu fenomena djevičanske
prirode.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:23 am

Botinec




Botinec
je zagrebačko prigradsko naselje koje pripada gradskoj četvrti Novi
Zagreb – zapad. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Botincu
živi 4906 stanovnika. Udaljen je oko 4,5 km od užeg gradskog područja.
Nalazi se južno od Remetinca, jugozapadno od Svete Klare i istočno od
Blata, a na jugu dopire do gradske obilaznice. Zapadnim obodom naselja
prolazi Brezovačka cesta, koja prema jugu vodi do Brezovice, a na
istočnoj strani nalazi se ruralno naselje, tzv. “Stari Botinec”, s 49
kuća.

Naselje je dobilo ime po grofovskoj
obitelji Boti. U Botincu je 1848. bio utaboren Josip Jelačić u trenutku
kad je proglašen banom, te je odande krenuo u Zagreb na bansku
instalaciju. Botinec se ranije nazivao i Botinec Stupnički ili
Stupnički Botinec.Glavnina današnjeg naselja (osim “Starog Botinca”),
nastala je nakon velike poplave koja je u listopadu 1964. pogodila
Zagreb. Nakon poplave su u Botincu i Retkovcu sagrađena naselja
montažnih kuća-prizemnica u koje su preseljeni stanovnici čije su kuće
stradale u poplavi. Većina je stanovnika tada, nakon privremenog
boravka na Velesajmu, u Botinec došla iz naselja Rudeš. Montažne kuće u
Botincu bile su zamišljene kao privremeno rješenje, a preseljenim je
stanovnicima obećano da će za nekoliko godina dobiti stanove, no to
obećanje nije nikada ostvareno. Trideset botinečkih ulica nosi nazive
prema djelima i likovima iz hrvatske književnosti, za što je zaslužan
profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 90-ih godina bio
član komisije za peimenovanje ulica.

U Botincu se nalazi katolička crkva Sv.
Stjepana. Od 1947. na području Botinca djeluje BC Institut za
proizvodnju i oplemenjivanje bilja (od imena Botinec dolazi oznaka
BC). Osnovna škola braće Radić, utemeljena je 1966. godine. Klub
dragovoljaca i veterana domovinskog rata osnovan je 2005. i broji oko
70 članova. Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1972. U Botincu
djeluje nogometni klub “Botinec”, koji je osnovan 1979 (od 1979. do
1983. zvao se NK “Vatrogasac”), a natječe se u 2. zagrebačkoj
nogometnoj ligi.

U Botincu je 1991. osnovan košarkaški
klub “Botinec”, kasnije “Hiron-Botinec”, koji je bio prilično uspješan,
a kasnije je preimenovan u KK “Cedevita”, te se preselio u dvoranu
“Sutinska vrela”. Mjesna samouprava Botinec – korisnici prostora MS
Botinec su: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna
stranka (HNS), Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata Botinec,
Matica umirovljenika, Odred izviđača „Bota“, Socijaldemokratska partija
(SDP), Udruga Roma Hrvatske „Romski san“ i Zavičajni klub „Zvonimirovac
– Adolfovac“.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:24 am

Trnsko




U
potrazi za površinama na koji će se Zagreb širiti iz svoje donjogradske
jezgre gradske su vlasti poslije Drugog svjetskog rata razmatrale
nekoliko mogućnosti. Najbliži prostor – područje Trešnjevke, Trnja i
Peščenice – bio je već zaposjednut divljom izgradnjom iz međuratnoga
razdoblja i njegova rekonstrukcija smatrala se preskupom i
predugotrajnom. Stoga je procjenama gradske uprave iz vremena
gradonačelničkih mandata Većeslava Holjevca, 1952-63., odlučeno da se
grad proširi na desnu obalu Save.

Tim odlukama planiralo se u razdoblju
do 1970. godine na velikim prekosavskim poljoprivrednim površinama
izgraditi dvadeset i četiri naselja od kojih bi svako imalo kapacitet
između osam i dvanaest tisuća stanovnika. U času kad se odluka donosi
na tome području već postoje kompleksi Brodarskog instituta (1952.) i
Velesajma (1956.), ali se bilježi i pojava nagle divlje i nekvalitetne
izgradnje prizemnica te je bila nužna brza urbanistička intervencija da
se i ovaj prostor ne pretvori u slam. Prvi korak u ostvarenju plana
bila je izgradnja sjevernog dijela naselja Savski Gaj 1957. godine.



Kako bi se izbjeglo da nova naselja –
prema planu smještena u „kasete“, prostrane četvorine između velikih
prometnica – umjesto imena nose samo numeričke oznake, književnik
Gustav Krklec zadužen je da na osnovu starih katastarskih karata te
razgovora s malobrojnim starosjediocima južne obale Save nađe imena
koja bi se mogla smatrati autohtonim. Gdje je takvih imena nedostajalo
Krklec bi ime izmislio sam – poput imena naselja smještenog na mjestu
planiranog budućeg centra južnog Zagreba, a za koje je odabrao naziv
Središće. Tako je Krklec za kasetu prvotno označenu kao Zagreb I i
Zagreb II odabrao naziv Trnsko.

Urbanistički plan Trnskoga izrađen je
1959. u Urbanističkom zavodu grada Zagreba. Izgradnja naselja započinje
u proljeće 1960., a do 1966. predviđena je gradnja 2819 stanova za oko
9800 stanovnika. Autori urbanističkog plana naselja Trnsko su Zdenko
Kolacio, Mirko Maretić i Josip Uhlik koji su svoju koncepciju zasnovali
na trokutu koju čine pruga, istočna stranica duga 1100 m i sjeverna
duga 500 m. Ta ledina, površine od 29 ha, tada je uglavnom neizgrađena,
pokrivena poljoprivrednim površinama, kućnim vrtovima i grupama
slobodnog zelenila, a njome se u to vrijeme još proteže isušeno korito
bivšeg rukavca Save. Prve zgrade useljene su 1961., a useljavanje
ostalih zgrada nastavljeno je sukcesivno do 1966. U naselju
prevladavaju stambene četverokatnice s prizemljem, oko središta
grupirano je šest stambenih tornjeva s dvanaest katova. Zgrade su
projektirali arhitekti Bartolić i Tučkorić, a 12-katne nebodere
Jelinek, dok je veliki neboder u sjevernom dijelu naselja projektirao
Feldman. Središte naselja projektirali su arhitekti Dragomanović,
Nikšić i Šmidihen. Trgovačko-ugostiteljski podcentar, koncipiran kao
prizemni paviljon na sjevernom ulazu u naselje projektirao je Maretić,
koji je dao ključni ton cijeloj urbanističkoj koncepciji Trnskoga.
Osnovna škola, kasnije prozvana po strijeljanome skojevcu Kreši Rakiću,
otvorila je svoja vrata početkom 1964. godine. Robna kuća u središtu
naselja, jedna u nizu Naminih ispostava, izgrađena je 1966., a dječji
vrtić otvoren je 1969. Time je dovršena gradnja naselja, a jedini
kapitalni objekt koji je izgrađen nakon šezdesetih bila je sportska
dvorana, podignuta početkom osamdesetih. U međuvremenu, pretvaranjem
zajedničkih prostorija u stambene, došlo je do povećanja broja
stanovnika Trnskog na oko 11.000.

Treba napomenuti da plan južnoga
Zagreba nije ostvaren u potpunosti – imena poput Miljevine, Palinčice,
Mladolesa, Rujevine itd., ostala su samo u zamislima. No, ni izgrađena
naselja, poput Trnskoga, nisu dovršena kao cjelina. U svojim planovima
urbanisti i arhitekti oslanjali su se na urbanističke normative koji su
vladali u razvijenom svijetu, ali troškovi gradnje bili su veći od
mogućnosti tadašnjega Zagreba te stoga, kada govorimo o Trnskom, moramo
spomenuti da u naselju nikad nisu izgrađeni dvorana za kulturne i
zabavne priredbe, restoran i kavana.

Razdjelnica u cjelokupnom slijedu jest
9. ožujka 1960. godine kada tadašnja zagrebačka gradska uprava donosi
odluku o početku gradnje naselja Trnsko. Vrijeme koje prethodi šestom
desetljeću XX. stoljeća, desetljeću u kojem Zagreb sve hrabrije prelazi
Savu, nazvali smo “predpovijesnim” u smislu koji se usko veže uz samu
povijest Trnskog. Međutim ideja vezanja lijeve s desnom obalom Save ima
dužu povijest i toga smo se također nastojali dotaknuti, onoliko koliko
je to potrebno za našu temu. Obzirom na generacijsku uvjetovanost
projekta i njegovih autora razumljivo je da naš interes slabi kako
odmiču osamdesete godine prošlog stoljeća. No, to ničim ne treba
obeshrabriti one koji upravo u kasnijim godinama vide vezu između
vlastite povijesti i povijesti naselja. Takvima smo spremni pružiti
pomoć i prostor u našem virtualnom zavičajnom muzeju.

I-IV. stoljeće
- nalazi iz ovoga razdoblja govore o naseljenosti prostora južno od
Save (Šćitarjevo, Botinec, Remetinec i dr.) te o dvjema rimskim
prometnicama koje su išle od Emone (Ljubljana) prema Sisciji (Sisak)




Srednji vijek
-
novozagrebački prostor spominje se uz prijelaze preko Save, kojima je
danas teško odrediti položaj. Među naseljima spominju se Lučko, Blato,
Remetinec, Podbrežje… te kaptolski posjed Otok koji bi bio najbliži
današnjem području Trnskog.

1809.
- Austrija mora Napoleonu ustupiti dio hrvatskih i slovenskih zemalja
te se granica Ilirskih provincija pomiče do Save, na što podsjeća mala
stela na južnome prilazi Savskom mostu

1862.
- sagrađena pruga Zagreb-Sisak čime buduće Trnsko dobiva svoju zapadnu
granicu, a tadašnji Zagreb, zahvaljujući pružnom nasipu, dobiva
djelomičnu zaštitu od savskih poplava

1890.
- prostor tadašnjega Zagreba: Donji grad tek se gradi, Glavnoga kolodvora još nema, a grad broji oko 40.000 stanovnika

1891.
- izgrađena tramvajska pruga od grada do kraja Savske ceste. U to vrijeme gradom još vozi konjski tramvaj.

1892.
U produžetku Savske ceste, na mjestu za koje se predpostavlja da je još
od Srednjeg vijeka bio prijelaz zvan Kraljev brod, izgrađen je drveni
most preko Save

1899.
- počeli radovi na regulaciji korita rijeke Save na području od
Podsuseda do Jakuševca.Radovi će potrajati dvijeg doine, a po završetku
Saava će umjesto kroz mnogobrojne rukavce, poteći pravilnim lukom koji
poznajemo danas.

1901.
- na položajnom nacrtu iz časopisa “Viesti inžinira i arhitekta
Hrvatske i Slavonije” vidimo zasad najstariju poznatu bilješku imena
Trnsko

1903-4.
- fotografija mastora Josipa Kokalja prikazuje žetvu negdje uz savsku
obalu. To je zasad najstarija fotografija prisavskoga područja kojom
raspolažemo, a otkriva još sasvim ruralni izgled toga prostora. Arhiva
Josipa Kokalja nallazi se u Muzeju grada Zagreba.

1933.
- obitelj poznatoga zagrebačkog krojača Crnečkog gradi kuću na
Kajzerici. Kuća se nalazila u XII Podbrežju br. 1, a srušena je 2006.
godine. To je prva kuća na tom području na kojem će već do rata niknuti
čitavo malo naselje.

1938-9.
- otvoreni Savski most, projektanta Frkovića, a potom i novi željeznički most preko Save projektanta Erege.

1944.
16. lipnja – avioni Royal Air Forcesa, britanskog ratnog zrakoplovstva,
u 8 sati ujutro “poskenirali” su cijelo područje grada s okolicom kako
bi imali što kvalitetniji orijentir za bombardiranja neprijateljskih
položaja i drugih strateških ciljeva u gradu. Na ovoj montaži skupljene
su fotografije područja uz Savu, a zbog dokumentarnosti ostala je i
izvorna oznaka tajnosti (Confidential) s podatcima o fotografskom
materijalu. Preko Save još vozi skela, Bundeka i Velesajma nema, a
buduća Avenija Dubrovnik samo je lokalna cesta koja se diže sve do
pruge i prelazi preko ne. Strjelica pokazuje područje današnjeg
Trnskog, koje je očito bilo na rubu interesa savezničke avijacije
(ustupio Muzej grada Zagreba).

1948.
- prostor tadašnjeg Zagreba: područje Trešnjevke i Trnja već je
zauzeto, pretežito divljom gradnjom, a grad broji oko 320.000 stanovnika
- po prvi puta se u gradskim planovima razmatraju varijante širenja
grada na južnu obalu Save (arhitekt Vlado Antolić i suradnici)

1951.
- počela izgradnja kompleksa Brodarskoga instituta




1952.
- Većeslav Veco Holjevac, najveći zagovornik prelaska grada na novu
obalu, postaje zagrebački gradonačelnik. Za vrijeme svojih mandata,
koji će potrajati do 1963., Holjevac će dati ključni obol novom izgledu
grada, i kao vizionar i praktičar upisati se u njegovu povijest.

1953.
- Holjevac predstavlja ideju o preseljenju Velesajma preko Save, a
tijekom proljeća te godine već se organiziraju promotivne aktivnosti
vezane uz taj plan.

1955.
- Sabor donosi zakon na temelju kojega se osniva općina Remetinec, u
čiji sastav ulazi i buduće područje Južnoga odnosno Novog Zagreba.

1956.
- u naselju Remetinec (tada Naselje februarskih žrtava) grade se zgrada općine, kino i ambulanta


7. rujna – otvoren
novi prostor Velesajma. Ovaj se datum sve do kasnih osamdesetih slavio
kao Dan Novog Zagreba jer je, po režimskoj predaji, tom prilikom J. B:
Tito dao ideju gradskim vlastima da novi Zagreb grade na desnoj obali
Save. Tog datuma, izravnim prijenosom otvorenja, počelo je emitiranje
Televizije Zagreb.

1957.
siječanj – s radom započinje Urbanistički zavod grada Zagreba, tijelo
nadležno za pitanja prostornog uređenja grada, a u sklopu toga i
planiranje budućeg izgleda prekosavskog, južnog dijela grada. Direktor
Zavoda od osnutka do 1972. godine bit će Zdenko Kolacio.
- u sjevernom dijelu prigradskoga naselja Savski Gaj započinje
izgradnja novoga dijela naselja, tzv. Novog Savskog Gaja, čime se kreće
u praktično ostvarenje planiranoga grada južno od Save
- općina Remetinec uključena je u uže gradsko područje

1958.
- za katastarske potrebe vrši se avionsko snimanje područja budućeg Novog Zagreba

1959.
- u Urbanističkom zavodu napravljen je urbanistički plan Trnskog, na
prostoru koji tada nosi naziv Mikrorajon Novi Zagreb I i II. Autori su
Zdenko Kolacio, Mirko Maretić i Josip Uhlik, a autorica plana
hortikulture bila je Mira Wenzler-Halambek. To je prvo cjelovito
rješenje jednoga novozagrebačkoga naselja.
- sagrađen je Most slobode, arhitekta Krunoslava Tonkovića čime je desna obala Save dobila najkraću spojnicu sa starim Zagrebom

1960.
9. ožujka – Narodni odbor grada Zagreba donosi odluku o početku gradnje
stambenih naselja Novi Zagreb I (1350 stanova) i Novi Zagreb II (1175
stanova). Novi Zagreb I i Novi Zagreb II su onodobni nazivi za sjeverni
odnosno južni dio područja koje će uskorio dobiti zajedničko ime –
Trnsko. Stoga taj datum uzimamo kao rođendan naselja.
ožujak – otvoreno Kino Remetinec, prvo i dugo vremena jedino prekosavsko kino.



1961.
- useljenjem prvih stanova počinje najdinamičnije i najznačajnije
desetljeće u povijesti naselja i čitavog prekosavskog Zagreba.
1962-3.
- vrijeme intenzivne gradnje nižih stambenih blokova projektanata
Branka Tučkorića, Ive Bartolića i Drage Korbara i naseljavanja Trnskog.

1963.
ožujak – osnovana OŠ Trnsko, tada još bez vlastite zgrade. Prvih šest
odjeljenja za učenike I-III. razreda smješteno je u privremene učionice
u zgradama 37 i 38, dok su viši razredi išli u školu u Savskom Gaju.

1964.
15. veljače – otvorena zgrada osnovne škole, djelo arhitekata Ede
Šmidihena i Radovana Nikšića. U školu se upisuju i đaci iz obližnjih
naselja (Siget, Kajzerica, Podbrežje…) tako da će u njoj nastavu
pohađati čak 44 razreda podijeljena u tri smjene.
- završena gradnja nižih zgrada, započeta gradnja niza nebodera u sredini naselja;
listopad – poplava rijeke Save, jedna od najvećih elementarnih nepogoda
koje su ikad pogodile grad. Poplavljeno područje bilo je dugačko
četrnaest, a široko 4 kilometra, međutim Trnsko nije bilo zahvaćeno.
- osnovana mjesna zajednica koja, kao i osnovna škola, dobiva ime Kreše
Rakića, skojevca strijeljanog 1941. godine. Rođendan Kreše Rakića, 27.
listopada, slavit će se kao dan mjesne zajednice i osnovne škole.




1965.
- završena gradnja šest nebodera arhitekta Slavka Jelineka.

1966.
25. veljače – otvorena Nama (danas Kerum) arhitekta Aleksandra Dragomanovića;
- otvoren zdravstveni centar (apoteka i ambulanta) arhitekta Radovana Nikšića.

1967.
kolovoz – kardinal Šeper osnova župu Sv. križa u Sigetu, prvu novozagrebačku župu i dodjeljuje je franjevcima (v. 1971.).

1968.
siječanj – počinje s radom osnovna škola u Sigetu u koju sele i đaci iz južnoga dijela Trnskog
lipanj
– organizirane prve ljetne sportske igre koje će se, pod vodstvom
nastavnika tjelesnoga odgoja Viktora Hršaka, tijekom školskih praznika
odvijati u nekoliko sportova, u školi i na školskim igralištima. Igre
su bile priređivane nekoliko godina za redom i snažno su utjecale na
budući sportski život naselja.




1968-9.
- gradnja vrtića.

1969.
- otvoren opskrbni centar, rad arhitekta Ede Šmidihena.

1970.
- prostor
tadašnjega Zagreba; prva naselja Novog Zagreba već su završena, a Sopot
i Utrine su u gradnji. Grad broji oko 580.000 stanovnika;
studeni – fra Stipe Gelo službeno postavljen za župnika župe sv. Križa
u osnivanju. Budući da župa još ne raspolaže nikakvim vjerskim objektom
fra Gelo vjernike okuplja u crkvama na Kaptolu i u Frankopanskoj.

1971.
jesen – na rubu gradilišta buduće crkve sv. Križa podignuta je baraka
koju će krajem godine nadiskup Franjo Kuharić proglasiti “objektom za
vršenje vjerske djelatnosti”. Otada je baraka postala okupljalištem
vjernika iz naselja Siget ali i iz Trnskog, jer je krajem te godine
nadbiskup i Trnsko pridružio župi Sv. Križa.

1972.
- nogometna vrsta OŠ Kreše Rakića pod vodstvom nastavnika Hršaka osvaja
treće mjesto na školskom prvenstvu Jugoslavije, održanom u Tuzli;
- izgrađene jaslice.

1973.
- osnovan Nogometni klub Trnsko 84, koji će 1976. godine pod nazivom
ONK Novi Zagreb preseliti u Siget, a 1994, uzeti današnje ime HNK
Hrvatski dragovoljac;
- glavna naseljska rokerska atrakcija – grupa Had – snima svoju prvu singlicu “Sunčani dan”.

1974.
- općina Remetinec dijeli se na više novih administrativnih jedinica, a Trnsko u toj podjeli pripada općini Novi Zagreb – zapad.

1975.
- osnovano Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Krešo Rakić.
- nogometaši OŠ Krešo Rakić ponovno osvajaju naslov prvaka Hrvatske.

1976.
13. lipnja – održan tzv. folk-festival na livadi uz velesajamsku prugu.
Pod folkom se tada podrazumijevala glazba na mahom akustičnim
intrumentima po uzoru na Woodstock i druge velike festivale toga
vremena, održavane na otvorenom;
- osnovan Omladinski odbojkaški klub Novi Zagreb.

1977.
- održano i drugo izdanje folk-festivala, po kakvoći mnogo naprednije, no – nažalost – bez tonskog zapisa;
- na Filozofskom fakultetu jedan Sigećanin, Johnny Štulić, uz dvojicu
Trnskaša – Paola Sfeccija i Mladena Maxa Juričića – formira prvu
postavu Azre. Uskoro im se pridružuje i treći Trnskaš, Marino Pelajić;
- završena gradnja crkve Sv. Križa. Iako se prostori crkve već koriste,
uporabna dozvola i posvećenje uslijedit će tek za nekoliko godina;
- osnovan malonogometni klub Morgan (kasnije Tiffany, pa Novi Zagreb)
koji će u samo nekoliko godina prerasti u najbolju malonogometnu ekipu
grada.

1978.
Na Prvomajskom šahovskom festivalu u Poreču ekipa OŠ Kreše Rakića osvaja prvo mjesto u konkurencijii 48 hrvatskih škola.

1979.
- na prostoru današnje zgrade 23a izgrađeno boćalište;
27. listopada – svečano proslavljena 15. obljetnica mjesne zajednice i škole.

1980.
kolovoz – ljetna oluja srušila skele na gradilištu sportske dvorane zbog čega će kasniti dovršetak gradnje.


Osamdesete su vrijeme
koje počinje u znaku Novog vala, a završava prvim izborima i uspostavom
neovisne Hrvatske. U naselju je otvoren i posljednji kapitalni objekt:
Sportska dvorana Trnsko. U ovome desetljeću – krajem 1985. godine –
zatvara se tramvajski prsten čime Trnsko dobiva tramvajsku vezu s
ostalim dijelovima grada.

Devedesete počinju u
predvečerje Domovinskoga rata, u kojem će i branitelji iz naselja dati
svoj doprinos, a završava kao mirno novozagrebačko.naselje pogodno za
penzionere i studente-podstanare.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:25 am

Odra




Odra
je zagrebačko prigradsko naselje koje pripada gradskoj četvrti Novi
Zagreb – Zapad. Odra kao mjesto s okolicom ima oko 5.000 stanovnika.

- Blizina izlaska na zagrebačku obilaznicu, te na sve pravce autocesta – oko tri minute udaljenosti
- Blizina buduće autoceste Zagreb-Sisak
- Blizina Domovinskog mosta


Uređen društveni sadržaj: osnovna
škola, državni vrtić, pošta,dućani, vatrogasni dom, veterinar, mjesna
zajednica, dom zdravlja, ambulanta, ljekarna…

Najstariji trag civilizacije na ovim
prostorima datira iz doba Rimskog carstva, a dokaz tome je rimska
nadgrobna ploča iz 2. stoljeća. Naselje Odra se prvi puta spominje
1334. godine kao župa Odra, zajedno s pripadajućom joj crkvom sv. Jurja
Mučenika, u popisu Zagrebačke županije. Dan sv. Jurja se slavi kao
veliki praznik, te se uz taj dan njeguju različiti običaji od kojih je
najpopularniji ophod mladeži po naseljima. Na taj dan se već
tradicionalno održavaju koncerti na orguljama crkve sv. Jurja Mučenika.

Prijevoz
Blizina centra Zagreba – oko deset minuta od gradskog
poglavarstva javni prijevoz – ZET-ove autobusne linije 166, 268 i 315,
te željeznička linija.

Poznati ljudi
Iz ovog kraja potječu i dvije velike povijesne osobe: Bartol Đurđević
(16. stoljeće) svjetski putnik i spisatelj, on je prvi ne samo Hrvat
nego i Slaven čiji su spisi bili poznati širom Europe. Njegovi su spisi
imali velik utjecaj na vladare i poznate intelektualce onoga doba
(Karlo V, papa Julije III i na Luthera). On je ujedno tvorac i prvog
rječnika u Hrvata (pola stoljeća stariji od čuvenog Vrančićeva rječnika
iz 1595.).


Juraj Mulih (17. i 18.
stoljeće) isusovac, misionar, pjesnik i pučki prosvjetitelj koji je
proputovao velik dio svijeta. Iza njega je ostalo 5.785 teoloških,
duhovnih i liturgijskih tekstova.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:26 am

Savski gaj




Savski
gaj je jedno od najstarijih novozagrebačkih naselja. 1957. godine
počinje izgradnja prvih velikih stambenih četvrti na južnoj obali Save.
Prva su naselja bila Savski Gaj i Zapruđe. Na površini gdje je 1953.
popisano samo 2 000 stanovnika niknuo je grad u kojem danas živi više
od stotinu tisuća žitelja. Kao što ste mogli primjetitui otvorio se
novi birc “Ypsilon” na Prekratovoj, odmah nasuprot vrtića, i sada više
nema brige gdje ćete na kavu, jer vas u novom prostoru očekuje
nasmijana ekipa i dovoljno velik prostor koji vam omogućava da na miru
popijete kavu i pričate o čemu vas je volja, bez da konobari/gazda
slušaju svaku vašu riječ i pomno spremaju tračeve u foldere pokvarenih
mozgova kako bi vam s istima kasnije mogli naštetiti… Svi koji su bili
“žrtve” takvog ponašanja znaju o čemu i kome govorim! Jako sam sretna
zbog novoga kafića jer je time konačno ukinut svojevrstan monopol koji
su držale neke birtije (moram ih tako nazvati jer to zaista jesu) i
otvorena je mogućnost odabira.

Znam da naš kvart ima puno (i previše
lokalnih birtijetina u kojima se skuplja šarolika ekipa, ali meni ta
mjesta ne predstavljaju mjesto za odmor i razonodu. Osim velikog
prostora koji je vidljiv sa ceste, Ypsilon također ima poveću terasu i
jednako velik prostor u podrumu gdje se također nalaze i stolovi za
biljar tako da ne morate uvijek ići do B.B.S.-a !!! Da ne bi ispalo
kako je jedina novost kafić, također imamo priliku vidjeti radove po
samom „centru“ kvarta. Konačno je asvaltiran Nehruov trg – na veselje
svih vozača koji su do sada proklinjali svaki centimetar razvaljene
ceste koja je uništavala njihove ljubimce na četiri kotača. U sklopu
tih radova napravljeno je i (meni presmiješno) riješenje za one koji
zalutaju prema zgradama iza vrtića – sada ne morate u rikverc već
možete izaći nazad do Nehruovog vozeći oko malenog kružnog toka (koji
je možda i najmajni koji sam ikada vidjela). Obavezno ću ga slikati
provom prilikom!!!

Također se asvaltiraju pločnici od
ulaska u Gaj sa Avenije Dubrovnik do slastičarne. Moram priznati da
nisam baš upoznata sa planovima ovog preuređenja jer ne vidim kako će
to pomoći u riješavanju pre čestih gužva na cesti i zakrčenja zbog
vozila koja su parkirana na samu cestu. Naime, pločnici su sada još
dodatno prošireni, što je odlično za nas pješake, ali je koban potez za
i onako nervozne vozače koji se ne rijetko potuku baš na tom dijelu
ispred dučana, jer nemaju strpljenja, a prometni čep je jednostavno
neizbježan, pogotovo subotom ujutro. Čula sam neke priče kako će
Prekratova postati jednosmjerna ulica, a drugi smjer će ići preko
Remetinečke ceste… Pokušati ću saznati da li je to istina. Koliko god
se mnogi protivili tome, zaista smatram da bi to bilo funkcionalno
rješenje svih prometnih kolapsa u Gaju.

Savski gaj – pravi raj!!! Što reći o
ovome naselju koje se nalazi na zapadnom dijelu Novoga Zagreba ??? …
Još ne tako davno svaka kućica je imala veliki vrt, bilo je mnogo
livada na kojima smo se kao djeca igrali, a danas se Savski Gaj
izgradio… Livade, vrtove i šikare zamijenile su razne građevine i broj
stanovnika se naglo povećao… No to nije promijenilo “dušu” našega
kvarta jer i urbanizacija sa sobom donosi prednosti! U našem naselju
danas imamo gotovo sve!! Školu, vrtić, knjižnicu, ljekarnu, veterinara,
liječnike opće prakse, stomatologe, dućane, bankomate, mesnice,
kladionice, tržnicu, auto školu, poslovne prostore, odličnu povezanost
sa ostatkom grada tramvajima (7, 14) i autobusima (222, 234, 109, 110
…), benzinsku postaju, stanicu za tehnički pregled, crkvu, … Imamo sve
što nam treba! Na našu sreću, ne prevladavaju velika betonska zdanja
već kuće i stambene zgrade. Unatoč nagloj izgradnji uspjeli smo
zadržati barem malo zelenila što uvelike uljepšava život u našem
kvartu. Kao i svaki drugi kvart, Savski Gaj ima svojih nedostataka.
Smatram da sada nije potrebno nabrajati ih jer ću se tim problemima
posvetiti posebno!!! Za sada, ovo je moj skromni uvod u naš “Mali Raj”,
uskoro javljam novosti i detaljnije opise pojedinih tema, događanja,
zanimljivosti…
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:28 am

Zagreb-Pantovčak..:))

Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:31 am

Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:32 am





Poslednji izmenio Kijara-brm dana Čet Jan 24, 2013 11:19 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Čet Sep 24, 2009 2:34 am

BANSKI DVORI


Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:50 pm

Purgerski rječnik
ajncug,ancug-odijelo
ajngemahtec-juha od povrća i kokošje sitnine
ajnpindekl-jastuk za novorođenče
ajnpren juha-juha od zaprženog brašna
ašenbeher-pepeljara
aufinger-vješalica



badecimer-kupaonica
badehoze-gaće za kupanje
blajštift-olovka
bogec, bokcija-siromah. sirotinja



cajger
-kazaljka
cange-kliješta
ceker-torba
cifranje -uređivanje
cigaršpic -tuljac za cigaretu
colštok-drveni metar na sklapanje


drot -žica
drot(na šatri)-policajac


ering-vjenčani prsten
escajg-pribor za jelo


fakin-uličar, mangup
farcajg, farceg -upaljač
fasung -veća kolicina živežnih namirnica
forcimer-predsoblje
furt, fort-stalno, uvijek
frtalj -četvrtina ( kruha)


gelender-rukohvat na stubištu
girtl -opasač
grincajg-miješano povrće


hakmeser-mesarska sjekira za kosti
himbersaft -malinov sok
hokrl -niska drvena sjedalica
hozentregeri -elastićne naramenice


iberciger-prevlaka, navlaka


kahlica-noćna posuda
kinderbet-dječji krevetić
kištra-sanduk
knap-tijesno, usko
kredenc -kuhinjski ormar
kukrl -špijunka,prozorčić na vratima


ladl -pretinac stola ili ormara
lavabo-umivaonik
linir-ravnalo


majzl
-sjekač
mišcafl-lopatica za smeće


nahkasl -nocni ormarić
naviklati-namotati, zaviti


partihla-podbradak za djecu
partviš -četka za prašinu
penezi -novci
perilak, perilek-krpica za pranje suda
pleh škare -škare za lim
probirštift -ispitivac napona
protvan -četvrtasta plitica za pećenje
putar -maslac


rafung -dimnjak
rafungkirer-dimnjačar
rajngla -posuda za kuhanje
rama -okvir
rašpa-gruba turpija
rešo -kuhalo
ring-prsten
ror, rerna-pećnica
rolcange-kliješta za cijevi


saft -sok, umak
stalaža -polica
supentopf-zdjela za juhu


šajtofl -novčanik
šamrlek, hokrl-niski stolčić
šeflja-velika žlica za vađenje juhe
šircl -pregača
škarnicl-papirnata vrečica
škatulja-kutija
škrlak-šešir
šlafcimer-spavaonica
šlafrok-kućna haljina
šloser -bravar
šlus-gotovo.kraj, završetak
šmirgl -brusni papir
šnajder-krojac
šnicl -odrezak
špajza-ostava za hranu
šparet -štednjak za kuhanje
špeceraj-živežne namirnice
šperhakl -kljuc od debele žice
špigl -ogledalo
šrafciger-izvijač
štamprl-čašica za žestoko piće
štand-prodajni pult
štanga-letva,poluga (metalna),
štaubcukor-šečer u prahu
štenge-stepenice
štokrl-stolac bez naslona
štrik -uže
štrumfhalter-držać, nosać (za čarape…)
štrumfpantli vezice za čarape
štrunfa-čarapa
šupa-ostava
šuster-postolar


taubek
-golub
toaletšrank -toaletni ormarić


vura -sat


valer, nudl valer-valjak za tijesto
vandl -limeno korito
vaserlajtung -vodovod
verkcajg-alat
vikleri -uvijači za kosu
vurmaher-urar


žniranci-vezice za cipele
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:54 pm












Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:55 pm































Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:56 pm

























Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:57 pm




















Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 6:59 pm



Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 10:58 pm, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:00 pm





Poslednji izmenio Kijara-brm dana Sub Jul 06, 2013 10:39 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:03 pm



Poslednji izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 11:19 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:04 pm

U
Parku prirode Medvednica, čije se šume spuštaju gotovo do samog
središta Zagreba, nalazi se stari grad Medvedgrad, utvrda sagrađena u
XIII. stoljeću, koju je na poticaj pape Inocenta IV. podigao biskup
Filip radi obrane Kaptola i biskupskih posjeda od najezde Tatara.
Medvedgrad je sagrađen na brdu Mali Plazur, na južnom obronku
Medvednice, odakle se nadzirao čitav prostor na sjeveru te na jug sve do
Turopolja, dok je riječni put uz Savu, gdje je tada bio brodski
prijelaz, štitio drugi utvrđeni grad – Susedgrad.


Medvedgrad je imao dvostruke bedeme i troja vrata te dvije obrambene
kule, iako nikada nije bio napadnut. Jedna je od pretpostavki da je
možda bio podignut kako bi poslužio kao riznica za crkveno blago. Imao
je i cisternu s filtrom od krupnog i sitnog kamenja za skupljanje
kišnice te prostrano skladište za hranu. O tome je u ono vrijeme ovisio
opstanak vojnih utvrda, jer je neprijateljska taktika bila opsada grada i
čekanje da branitelji ostanu bez zaliha hrane i vode. Najvrjednijom se
građevinom smatra oktogonalna kapelica sv. Filipa i Jakova s kamenim
uglovima, rozetama i romaničkim portalom visokim tri metra.

Godine 1994. na Medvedgradu je podignut spomenik svim junacima palim u
Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Spomenik je rad akademskog kipara Kuzme
Kovačića, a sastoji se od kamenih kocki dopremljenih iz različitih
dijelova Hrvatske i posloženih u obliku hrvatskog grba. Na kockama su
isklesani motivi iz hrvatske povijesti s himnom te postavljeni stakleni
elementi koji simboliziraju suze.

S ciljem promocije ovog atraktivnog lokaliteta svake godine u rujnu
organizira se kulturno-turistička manifestacija “Srednjovjekovni dani na
Medvednici” kad se oživljavaju običaji i duh srednjega vijeka. Tih dana
održava se viteški turnir, prezentiraju srednjovjekovni obrti i jela
spravljena po recepturama iz srednjega vijeka, a i posjetitelji mogu
odmjeriti snage u raznim viteškim igrama, uživati u srednjovjekovnoj
glazbi i nizu drugih događanja koja se organiziraju u sklopu ove
atraktivne manifestacije.

Medvedgrad je za posjetitelje otvoren od utorka do nedjelje od 11 do
19 sati, a do njega se može stići pješice ili cestom. Obilazak je moguć i
uz stručno vođenje. Dolazak većih grupa najbolje je dogovoriti s Javnom
ustanovom Park prirode Medvednica na telefon 4586 317 ili putem e-maila
info@pp-medvednica.hr.


Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 11:20 pm, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:06 pm

















Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:07 pm

Da
Hrvatska postaje renomirana vinska zemlja dokazuje i to da će grad
Zagreb opet biti domaćin velike Međunarodne konferencije i radionice na
temu vinskog turizma (International wine tourism conference) koja će se u
hotelu Esplanade Zagreb održati 15. i 16. ožujka.

Riječ je o godišnjem susretu vodećih svjetskih vinskih i turističkih
stručnjaka u organizaciji asocijacije IWINETC (International Wine
Tourism Conference & Exhibition) koji je svakog proljeća
nezaobilazni skup svih koji nešto znače u vinskom turizmu.
Konferencija će i ove godine okupiti više od 300 stručnjaka s područja
gastronomije, vina i turizma iz tridesetak zemalja svijeta.

Dvodnevni program uključuje čitav niz događanja – od stručnih
skupova, simpozija, radionica do ležernijih večernjih susreta i naravno
brojnih kušaonica vina. Tim se konceptom sudionicima omogućuje
kvalitetno predstavljanje i međusobno druženje s ciljem boljeg
povezivanja vodećih kreatora programa s područja vinskog turizma,
proizvođača vina te svih ostalih profesionalaca uključenih u taj
specifičan oblik turističke ponude.

Neke od najavljenih tema su: brendiranje rastućih vinskih regija,
kreiranje takozvanog “wow” efekta za posjetitelje vinskih tura,
postavljanje vinskih regija u fokus turističke ponude, važnost
usavršavanja djelatnika vinskog biznisa, rastuća potražnja za vinskim
turizmom u cijelom svijetu, utjecaj vinskog turizma na kreiranje
vinskih, gastronomskih i putničkih vodiča te, naravno, prezentacija sve
bogatije i sve bolje vinske priče Hrvatske.

Registracija za sudjelovanje na konferenciji je u tijeku, a više informacija pronaći ćete na web stranicama organizatora www.iwinetc.com.


Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 11:11 pm, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   Ned Nov 29, 2009 7:09 pm


Otvorenjem
Hotela Double Tree by Hilton, Zagreb  je sredinom studenoga dobio još
jedan visokokategoriziran smještajni objekt  namijenjen odmorišnim i
poslovnim gostima. Hotel je smješten u sklopu modernog  
poslovno-trgovačkog centra Green Gold, oko dva kilometra udaljen od
središta  grada, pa su gostima dostupni brojni sadržaji, kako u samom
hotelu, tako i  nedaleko od njega.

Kako i sam naziv kaže, hotel posluje prema  smjernicama lanca Double
Tree by Hilton, no odlikuje se i brojnim lokalnim  vrijednostima, koje
će gosti najlakše zapaziti u gastronomskoj ponudi. U sklopu  hotela
nalazi se moderan OXBO Urban Bar & Grill, u kojem se pod vodstvom  
šefa kuhinje Tomislava Nikšića nude suvremeni meniji sa snažnim
naglaskom na  lokalnim okusima – jela od janjetine, govedine, savijače,
brojne vrste ribe,  svježe voće, povrće... Iznimka je jedino prava
američka govedina black angus kojase izravno
dovozi s farme Creekstone, nagrađivanog proizvođača  vrhunske govedine.
U baru se pak nude brojni kokteli, međunarodna piva,  vrhunska vina te
brojna pića i napici za opuštanje.

Double Tree by  Hilton namijenjen je i odmorišnim i poslovnim
gostima, a svakog od njih već će  pri dolasku dočekati topla
dobrodošlica i ukusni američki čokoladni kolačići,  koji se prodaju i
zasebno kao slatki suvenir ovoga hotela.

Gosti na raspolaganju imaju 152 sobe i apartmana koje  odlikuju
prozori od poda do stropa te niz pogodnosti – besplatan brzi internet,  
daska za peglanje, osvježujući proizvodi za kupku i tijelo Crabtree
&  Evelyn Citron, kao i servis za pripremu čaja i kave u sobi. S
obzirom na to da  je objekt smješten unutar velikog poslovnog centra,
gosti koji u njemu  odsjedaju radi posla na raspolaganju imaju čitav niz
prilagođenih poslovnih  prostora, a nudi im se i mogućnost opuštanja u
brojnim sadržajima Green Gold  centra.


Poslednji put izmenio Kijara-brm dana Sre Maj 13, 2015 11:11 pm, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/ Na mreži
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.   

Nazad na vrh Ići dole
 
Zagreb-Grad trenda i zanimljivosti.
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 3Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
 Similar topics
-
» zanimljivosti iz svijeta nauke
» Mark Tven
» ZIVOTINJE - 2 -Zanimljivosti
» PITANJA BEZ ODGOVORA
» JEAN RACINE

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: GEOGRAFIJA PREBIVALIŠTA/ETNOSI :: GRADOVI I SELA :: GRADOVI-
Skoči na: