DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Delite | 
 

 MIROSLAV KRLEZA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: MIROSLAV KRLEZA   Uto Maj 19, 2009 1:57 pm

MIROSLAV KRLEZA

- BIOGRAFIJA -


Rodjen: 7. jula 1893. u Zagrebu
Umro: 29. decembra 1981. u Zagrebu

[You must be registered and logged in to see this image.]
Najplodniji i najsvestraniji knjizevnik u povijesti hrvatske
knjizevnosti, Miroslav Krleza, koji se rodio 7. jula 1893. u Zagrebu,
ostvario je vrhunske domete u svim knjizevnim vrstama. Iako je gajio
bogatu evropsku kulturnu i knjizevnu bastinu, nije se priklonio
nijednom utvrdjenom modelu pa se ni njegov opus ne moze svrstati ni u
jednu stilsku formaciju.

Osebujnost su njegova stvaralastva, medju ostalim, i iste
tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne
teme intelektualca suocena s rasapom individualne svijesti. Oko
Krlezina zivota i djela lomila su se koplja, od ideoloske pripadnosti
do uklopljenosti u drustveni sistem. Uredjivao je sve, od Legendi preko
casopisa do Zastava. Na mnogo sto je odgovarao novim knjizevnim djelom:
Moj obracun s njima, Dijalekticki antibarbarus.
Najvecu je mozda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A
lucidni eseji i dnevnicki zapisi aktualno su i zivo stivo, koje danas
itekako vrijedi citati.
Desetljeca Krlezina stvaralastva obiljezila su 20. stoljece, znacila
pravu razdjelnicu, tematsku, ideolosku i estetsku mjeru svega sto je
napisano u tom razdoblju u hrvatskoj knjizevnosti. Ali, u skladu s
njegovim geslom da je cijeli zivot pjesma bez poante, Krlezina fizicka
smrt 1981. godine nije znacila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je
narastajima marginalije, rukopise koji ce tek biti otvoreni.
Tri puta nominovan za Nobelovu nagradu, u nasim ocima je moralni
nosilac jos vece nagrade, nagrade zahvalnosti - od strane svih onih
manje i vise svjesnih, sta je Krleza stvarno ucinio za Bosnu i
Hercegovinu. Svojim iskrenim i osebujnim, ali samo njemu
karakteristicnim stilom opisa stecka, promovisao je i zaduzio mnoge
generacije i buduce narastaje da ga uzdizu na pijedastal dostojan
jednog velikog knjizevnika, kao sto je to bio Miroslav Krleza. Tekstovi
o stecku, koje je Krleza napisao, odaju jednu cjelinu literarnog
izrazaja o duhu i bicu Bosne i Hercegovine, dajuci joj time zivu
doktrinu i potvrdu njenog temeljnog bica i postojanja.
BOSNA I STECCI...

"Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme
Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka
oprosti gospodja Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stecke. Sta je
stecak? Olicenje gorstaka Bosanca! Sta radi Bosanac na stecku? Stoji
uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije
pronasao stecak na kome Bosanac kleci i moli. Na kom je prikazan kao
suzanj." (Miroslav Krleza)


Taj literarni izrazaj njegovog stvaralastva je sam po sebi poruka, ali
i jak inicijator koji nas zaduzuje, da sa jos vecim samopouzdanjem i
ponosom proucavamo sebe i ono sto nas okruzuje.
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Uto Maj 19, 2009 2:00 pm

Književna aktivnost


Krležina književna aktivnost počinje tokom Prvog svetskog rata, kada
je još uvek bio naivni materijalista, oduševljeni četrdesetosmaš i [You must be registered and logged in to see this link.]
koji je s radosnim nemirom osluškivao požare na prostorima Jugoslavije.
U tom periodu i nekoliko godina posle rata, on je svoje pesničke nemire
oblikovao "romantičnim slikama i likovima". U tim delima je odslikana i
tadašnja književna i politička atmosfera koju su stvarale patriotske
omladinske generacije. Iz tog perioda potiču drame Legenda, Zaratustra i mladić, [You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.], Maskerata, Adam i Eva i ratna lirika.
Miroslav Krleža je ostavio najveći opus u hrvatskoj književnosti do
danas. Za 88 godina života i 66 godina književnog rada napisao je
pedesetak zbirki pesama, pripovedaka, romana, drama, eseja, političke
publicistike, polemika, [You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.], memoara, enciklopedijskih članaka: u njegovom stvaralaštvu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.
Rat je bezuslovno jedna od prvih i najopsesivnijih Krležinih tema,
kojom se intenzivno bavi i u pesmama, i u prozi, i u dramama. Njegovu
“ratnu liriku” (“Pjesme” I i II, [You must be registered and logged in to see this link.]; “Pjesme” III, [You must be registered and logged in to see this link.]) često prožimaju motivi [You must be registered and logged in to see this link.]
i Velikog Petka, ali iz njih, katkad i prenaglašeno, progovara
zagovornik lenjinističke ideologije, koji bučnim akordima pronosi jeku
ruskog Oktobra [You must be registered and logged in to see this link.]. Zbirka pripovedaka “Hrvatski bog Mars” ([You must be registered and logged in to see this link.]; potpuna i konačna varijanta [You must be registered and logged in to see this link.]),
svakako jedna od najsnažnijih, umetnički najvrednijih antiratnih knjiga
u evropskim književnostima, kao i drama “U logoru” (u prvobitnoj
varijanti, pod naslovom "Galicija" zabranjena na sam dan zakazane
premijere, 30. decembra [You must be registered and logged in to see this link.].),
sakupile su u svojim likovima svu tragiku i sve rane hrvatskih ljudi,
koji već vekovima ratuju i krvare, uvek zarad tuđe koristi, “kao
veleizdajnici svoje vlastite narodnosti”. Ali već i u ideološki
obojenoj “ratnoj lirici” ima pesama s diskretnim, lirski cizeliranim
motivima i intimističkim ugođajima (“Jesenja pjesma”), najavljujući
konačnu zbirku “Pjesme u tmini” ([You must be registered and logged in to see this link.]),
zbirku nadahnutu humanim građanskim saučestvovanjem nad socijalnom
bedom, ali bez ideološke patetike, kao što odmah posle prvog izdanja
“Hrvatskog boga Marsa” izlaze najpre “Novele” ([You must be registered and logged in to see this link.]), zatim “Hiljadu i jedna smrt” ([You must be registered and logged in to see this link.]), pa opet “Novele” ([You must be registered and logged in to see this link.]),
s prozom čvrsto usidrenom u hrvatskom, naročito zagrebačkom,
(malo)građanskom životu posle Prvog svetskog rata: potvrda da Krležina
literatura ne živi samo od jednostranog političkog angažmana, nego se
hrani i nadahnjuje totalitetom životnih ideja i motiva, koji se
međusobno dramatično sukobljavaju; i upravo tada ona se objavljuje kao
velika umetnost (novele “Veliki meštar sviju hulja”; “Cvrčak pod
vodopadom”).
Potvrđuju to i “Balade Petrice Kerempuha” ([You must be registered and logged in to see this link.]),
velelepno pesničko delo pisano (re)konstrukcijom starog kajkavskog
jezika prema jeziku Habdelića i Vramca, Belostenca, Mikloušića,
Brezovačkog i Lovrenčića, jezikom prema kome je pokazivao trajnu
nostalgiju. U dvadesetak pesama ove zbirke odvija se danse macabre
hrvatskih kajkavaca kroz vekove, u stilu Boša i Brojgela.
Motivi svih bitnih Krležinih tema, kojima je ispunjen najvredniji
deo njegovog pesničkog, proznog i dramskog dela, opravdavaju misao da
on, iako nije bio matoševac, nastavlja [You must be registered and logged in to see this link.] putem. Grmeo je protiv gluposti, kao i Matoš, koju je prepoznavao i u novim društvenim okolnostima, ali je njegova [You must be registered and logged in to see this link.]
bila pritom bitno drukčija. U vreme društvenih promena i permanentne
nestabilnosti, izazvanih sve zaoštrenijim političkim suprotnostima
dvadesetih i tridesetih godina, koje sve više dobijaju ideološku boju,
predviđa slom građanskog poretka, rastočenog i obezvređenog
malograđanskim mentalitetom hrvatske inteligencije i moralnom
neosetljivošću vladajućeg sloja.
Nakon mladalačkog ciklusa poetsko-ekspresionističkih dramskih vizija “Legende”, koji obuhvata poznate drame “Kraljevo” ([You must be registered and logged in to see this link.]), “Kristifor Kolumbo” ([You must be registered and logged in to see this link.]) i “Mikelanđelo Buonaroti” ([You must be registered and logged in to see this link.]), zatim drame “Vučjak” ([You must be registered and logged in to see this link.]), koja tematski i stilski stoji uz novele “Hrvatski bog Mars”, tri drame iz glembajevskog ciklusa (Gospoda Glembajevi, [You must be registered and logged in to see this link.]; U agoniji, [You must be registered and logged in to see this link.]; “Leda”, [You must be registered and logged in to see this link.]), sledeći metodu [You must be registered and logged in to see this link.] građanske dramaturgije, raščlanjuju kompleksne odnose u jednoj imaginarnoj zagrebačkoj porodici iz kruga vodeće finansijske [You must be registered and logged in to see this link.]. Ne može se reći da je to društvena drama u pravom smislu reči. U tadašnjem Zagrebu tako velikih finansijskih [You must be registered and logged in to see this link.]
nije bilo. Krleža je izmislio Glembajeve i glembajevsku lozu da bi
mogao da demonstrira ne samo svoje životne poglede, nego još više
literarnu metodu napregnutog psihologiziranja, što ovaj ciklus, a
posebno prve dve drame, stilski obeležava kao reprezentativne primere
našeg psihološkog ekspresionizma.

Romani


Krležini romani se odlikuju sledećim karakteristikama: pisani bujnim, "[You must be registered and logged in to see this link.]"
stilom i jezikom koji vrvi novokovanicama i složenicama, bogati
esejističkim odlomcima u tradiciji srednjeevropskog intelektualističkog
romana ([You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.]), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za [You must be registered and logged in to see this link.],
nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se prepliću s
kontemplativnim pasažima o priprodi ljudskog postojanja, umetnosti,
politici i istoriji. Dominira [You must be registered and logged in to see this link.]
vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često
prenepregnutim i isprekidanim dijalozima, kao i bujicom slika, zvukova
i asocijacija u kojima se mešaju glasovi likova i autorov implicitni
komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina dela su bliska
romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti nemačkog
jezika ([You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.]),
ali se od njih pazlikuju po dramatičnosti radnje i silovitim vrtlogom
političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po
čemu je Krleža sličan Arturu Kestleru ili Malrou.
Uz ponešto zanemarene romane "Tri kavalira frajle Melanije" i
"Vražji otok", za Krležinu romanesknu umetnost reprezentativna su
četiri dela:

  • "Povratak Filipa Latinovića",
  • "Na rubu pameti",
  • "Banket u Blitvi" i
  • "Zastave".

"Povratak Filipa Latinovića" je roman o umetniku, često dovođen u vezu s [You must be registered and logged in to see this link.]
ciklusom (Krleža je Prusta izuzetno cenio), ali bliže je istini
mišljenje da se radi o protoegzstencijalističkom delu senzibiliteta
stranog francuskom romanopiscu: otuđenje i mučnina, incestuozni
seksualni porivi i frustracije, ideološko-politički dijalozi vođeni na
rubu histerije, rastakanje svesti izraženo u gongoristički iskrivljenim
rečenicama koje neretko krše pravila konvencionalne sintakse. To je još
vidljivije u satirično-političkim romanima. "Na rubu pameti" je još
dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim
scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkih solilokvijuma i
naglog upada [You must be registered and logged in to see this link.] vernakulara kao moralnog sudije cele [You must be registered and logged in to see this link.] more, koja za temu ima najotporniju ljudsku osobinu: glupost.
Sledeći u nizu velikih romana koji su nastajali uoči Drugog svetskog
rata (iako je poslednju knjigu dovršio posle rata) je "Banket u
Blitvi", smešten u imaginarnoj baltičkoj državi i baveći se temom teme
totalitarizma i borbe protiv njega. Ta, kako su ju neki nazvali, "poema
o politici", nije samo izuzetan politički roman, nego sadrži i bitne
autorove uvide i mišljenja o determinizmu i slobodi u tkanju ljudskog
života i sudbine, prikazanim u nezaboravnoj sceni marioneta lutkarskog
pozorišta - još jedan piščev dug srednjevekovnoj i renesansnoj
plebejskoj kulturi.
Četvrti, najopsežniji od istaknutih Krležinih romana, "Zastave",
istovremeno je i najhrvatskiji i najteži za prevođenje, i najteže
uspostavlja komunikaciju s potencijalnim stranim čitaocem. Taj hrvatski
"Rat i mir" ili "summa krležiana" (kako su ga kritičari nazvali),
panorama je hrvatskog društva uoči i posle Prvog svetskog rata, koje
daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: najviše
o raspadu Austro-Ugarske, hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i
održivosti Jugoslavije, a sadrži i Krležinu filozofiju istorije. Dok
prethodni romani ne zahtevaju od čitaoca uranjanje u
ideološko-istorijski okvir iz koga je nastala jugoslavenska država,
"Zastave" su pisane kao veliki solilokvijum u kome pisac više uopšte
ne haje za žanrovske konvencije ni za efekat kod čitalaca. Posednji
veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Kao bujica teče
radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u
svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve sa ciljem što
plastičnijeg prikaza jugoslovenske ideologije i hrvatske sudbine u
presudnim momentima prve dve decenije 20. veka. Krležu su često
(naravno, dok je imao status državnog pisca u SFRJ) prozivali što se
nije javno distancirao od komunističkog totalitarizma i što se stalno
vraća na "austro-ugarske teme". Ta ocena je nepravedna i površna. Autor
se obračunao s totalitarizmom, bilo koje boje, u političkim romanima.
No, njegov uvid da je za hrvatsku nacionalnu sudbinu važnija
Jugoslavija (kao ideja) od komunizma (kao ideje)- nedavna prošlost, kao
i sadašnjost s raznorodnim zapadnobalkanskim kombinacijama svetskih
političkih manipulatora, i nakon propasti komunizma, više je nego
dovoljno potvrdila. U "Zastavama" je bilo kakva ideja jugoslovenstva
temeljno razorena, pa su nagrade koje je taj roman dobio u vreme SFRJ
samo znak piščevog statusa nedodirljive veličine - a, valja reći, i
mešavine gluposti i nezainteresovanosti jugoslovenske političke i
kulturne elite, koja nije ni primetila svu subverzivnu snagu "Zastava".
Nabijene političkom istorijom, nezaboravnim likovima i situacijama,
problematiziranjem hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne
sudbine - "Zastave" su istovremeno i nadgrobni spomenik jugoslovenstvu
i predviđanje sudbine naroda koji su činili tu zajednicu.


Enciklopedista

[You must be registered and logged in to see this link.][You must be registered and logged in to see this link.]

Leksikografski zavod u Zagrebu koji nosi njegovo ime.





Pojavio se u javnosti tek u leto [You must be registered and logged in to see this link.].,
kao jedan od urednika novog časopisa “Republika”, u kome je obelodanio
i uvodni esej “Književnost danas”, koji u najboljoj šenoinskoj
tradiciji ocenjuje puteve i zadatke hrvatske književnosti u novom
vremenu. Ali ovim još nije postigao punu reafirmaciju. Još neko vreme
bio je izolovan od vlasti kojoj je želeo da se pokajnički približi, pa
se člankom “Staljinska pobjeda pred Moskvom” (u “Borbi” [You must be registered and logged in to see this link.].) pridružio legiji poniznih pisaca koji su slavili Staljinov genij, a odmah posle Rezolucije [You must be registered and logged in to see this link.] [You must be registered and logged in to see this link.].
istupao je u osudi svega što je samo godinu dana ranije uzdizao do
zvezda. Pokazavši tako spremnost da služi vladajućoj partijskoj
politici, stekao je naklonost i onih ljudi u vlasti, koji su dotad
prednjačili u osudi njegovog “izdajstva”. To ga je dovelo na čelo [You must be registered and logged in to see this link.] u Zagrebu. Uz pomoć [You must be registered and logged in to see this link.],
nastavljajući Ujevićevu “Hrvatsku enciklopediju” (1940—1945),
organizovao je plodnu enciklopedijsku proizvodnju u nekoliko opštih i
specijalizovanih višeknjižnih enciklopedija, i sa nekoliko desetina
omašnih tomova dostojno razvio tradiciju hrvatske encikiopedistike, ali
ipak zavisnu od ideološkog barometra.
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Uto Maj 19, 2009 2:03 pm

Književna dela



  • “Pjesme” I i II, (1918)
  • “Pjesme” III, (1919)
  • “Hrvatski bog Mars” (1922; potpuna i konačna varijanta 1933.)
  • “Pjesme u tmini” (1937)
  • “Novele” (1924)
  • “Hiljadu i jedna smrt” (1932)
  • “Povratak Filipa Latinovića” (1932)
  • “Novele” (1937)
  • “Balade Petrice Kerempuha” (1936)
  • “Na rubu pameti” (1938)
  • “Banket u Blitvi” (1938), (1939), (1962)
  • “Zastave” (1969)


Drame



  • “Kraljevo” (1915)
  • “Kristifor Kolumbo” (1917)
  • “Mikelanđelo Buonaroti” (1918)
  • “U logoru” (1920)
  • “Vučjak” (1924)
  • "Gospoda Glembajevi", (1929)
  • "U agoniji", (1928)
  • “Leda”, (1930)
  • “Aretej”, (1959)


Literatura



  • Viktor Žmegač: Krležini europski obzori
  • Stanko Lasić: Krležologija, I-VI
  • Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I-III
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Uto Maj 19, 2009 2:05 pm

[You must be registered and logged in to see this image.]Bela Krleža


Bela Krleža (née Kangrga; [You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.] [You must be registered and logged in to see this link.] - [You must be registered and logged in to see this link.], [You must be registered and logged in to see this link.]), [You must be registered and logged in to see this link.] kazališna glumica.
Privatno je učila glumu te je [You must be registered and logged in to see this link.] godine primljena u [You must be registered and logged in to see this link.]. Najznačajnije su joj izvedbe uloga barunice Castelli, Klare, Madlen Petrovne u djelima njezina supruga [You must be registered and logged in to see this link.]
Umrla je 1981. u Zagrebu.
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Pet Maj 22, 2009 12:16 pm

Biti svoj



...Sto bi sve bilo potrebno da covjek

doista bude to sto tako cesto nije:

naime covjek. Prije svega: zivjeti

po logici svog vlastitog tijela.

Ne glumiti sebe ili nekog drugog

u sebi, nego biti svoj....



Miroslav Krleza
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Pet Maj 22, 2009 12:35 pm



Miroslav Krleza-Jednog kisnog dana

Jednog kisnog dana ja, draga, cu umrijeti,

ko zgazeno pseto u lokvi tople krvi.

A vrijeme, sto ljude i uspomene mrvi,

posjetit ce te, gospo, u predvecerja sjeti.



U kopreni mraka, blijeda ce ti ruka

milovati toplinu nasih relikvija.

U srcu otrov, na usni zalost tija.

Kanonade odzvuk,

to zemlja bubnja o daske mog sanduka.


A nasa srca, pogledi i geste,

ruze u vazi, lijepe rijeci, jao -

sve to je udes koban rastrgao.

Sumrak. Tisina. Glasovi sa ceste.






Miroslav Krleza- Bdijemo





Bdijemo. Zimski nokturno. A vani

nad maglenim poljem tiho se dani.

Na zelenom plisu, dva lesa blijeda,

boja tvoje kose, zlatna boja meda.





Na krovu harfe. Zice telefona.

Melodija tiha pogrebnih zvona.

Dvije vostane lutke. Tisina. Sami

ne znamo sto je. A u polutami

mirise ambra: zlatne kose prami.





A ja vas gledam. Pobozno i kao

slikar kad slika ikonu Madone.

U tom trenutku nisam ni dobar ni zao,

a harfe zica posmrtno zvone.
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Pon Avg 03, 2009 12:15 am

[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Ned Avg 23, 2009 10:54 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]
[You must be registered and logged in to see this link.]




Bila je mjesecina, snijeg i mi
isli smo tihi i nesretni.

Monogram nasih snova blistao je nama,
ko blistav svjetionik. Vjetar. Tama.
Ja sam bio sam i ti si bila sama.
Bili smo straza na mrtvackoj strazi,
na pogrebu jedne tihe lazi.

I tako smo stigli na kraj drvoreda.
Tvoj parfem od gnjilih, uvelih rezeda...
Rosa u staklu staklenog pogleda,
Adieu, ma chere, jer tako zivjeti se ne da.


Miroslav Krleza
Nazad na vrh Ići dole
Krupljanka

avatar

Godina : 51
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Ned Avg 23, 2009 11:14 pm

U agoniji

[You must be registered and logged in to see this link.]
Znaš li šta je to? To su ulaznice za onaj holandski kvartet pre tri
godine. Posle onog koncerta ja sam prvi put došla k tebi, u tvoj stan.
To je bilo one noći, kad sam te tako očajno molila za dijete...
Holandezi su svirali tog večera nekakav nordijski kvartet. Program sam
izgubila, ali se sjećam, u tom nordijskom kvartetu dugo su plakali
violina i čelo. Čelo je imalo čovječji glas, a violina je plakala ko
žena. Ta su se dva motiva tražila, dugo su se tražila, u svilenom
tremolu kantilene. Ta kantilena prati me već tri godine, i ono veče na
koncertu ja sam sjedila uz tebe, ja sam tebe tako strašno trebala, ja
sam te tražila, i sjećam se, ja sam u trenu i polutami dvorane osjećala
tvoje tijelo, tebe, tebe... i nisam mogla da se savladam, ja sam
pružila ruku za tobom i pogledala sam te. U onaj momenat, u dvorani,
dogodilo se između nas sve što je uopće moglo da se između mene i tebe
dogodi. Ti si bio osvjetljen; poludesno od tebe, dva reda pred nama,
sjedila je jedna meni sasvim nepoznata žena. Ti si s njom koketirao.
Da... sve je to bila samo nijansa, jedna prolazna nijansa, a ta se
nijansa rasplinula, ja sam na nju zaboravila, a sad, sad mi je jasno da
je to bilo zapravo sve. Onaj tvoj pogled, onaj tvoj pogled u oku tuđe
žene, moja kretnja za tobom, to je bilo to! Ja sam htjela onu noć od
tebe dijete. Da, ja... ja sam htjela da osetim tvoju ruku, a ti...
Tri su godine odonda prošle, a sve je ostalo isto! A znaš li ti, koja
je razlika između mene i tebe? To, da si ti bio moj ozbiljan i iskren
doživljaj, a ja tvoj flert. Ja sam htjela da budem majka tvog djeteta,
a ti?...I još nešto: znaš li ti tko je kriv, da sam ja htjela Lenbahovu
smrt? Ti!...Ti!...Ti!... Daj, molim te, zapali svjetla, ovdje je mračno
kao u grobu! Svjetla! Svjetla! Poludjeću u ovoj tami!...

Miroslav Krleža
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Uto Dec 11, 2012 7:57 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]
Veličina i značaj svakog pisca lako se mogu
iščitati iz rečenica koje je napisao. Pažljivi čitatelj u tim rečenicama
iščitat će ne samo prošlost nego i budućnost, ne samo sudbinu pojedinca
nego i cijelih naroda, ne samo zapažanja nego i životna pravila.


Upravo
stoga odlučili smo vam predstaviti odabrane rečenice i citate jednog od
najvećih i najutjecajnijih hrvatskih književnika – Miroslava Krleže.

Svatko
tko bude imao dovoljno strpljenja sve to pročitati i naravno razmisliti
o tome shvatiti će zašto svi mi koji poznajemo i volimo gospodina
Krležu često znamo reći da i on, i njegova djela vječno žive među nama…



By: Nenad Grbac



"Europa je danas kuća samotna u kojoj Zločin spi."



“Tebi,
o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj, (…) Danas paseš ko krava
nad grobom glupe Evrope, ne umijući drugo nego mahati repom.”



Ljudi su više glupi i nesretni nego što su krivi.



“Ljudska glupost je neizmjerna.”



Usamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo.



I mjesečina može biti pogled na svijet.



Postoje dva stabla ljudske spoznaje: čulnost i razum.



Ljudi čitaju kako hoće da čitaju, a ne kako je napisano.



Bog je čudesna i strašna riječ, nastala od straha pred smrću.



Može se kad se hoće, ako se hoće tako da pucaju kosti onima koji tako neće.



Ljubav nije vještina. To je pitanje dara kao i poezija.



"Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno…"



“Riječi…spajaju
ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka
nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora.”



“Ljudi
se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i
prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski
izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu.”



“Mrak i najružniju ženu pretvara u zagonetnu lutku.”



"Zakoni
stoje slijeva i zdesna ko granitne stijene visoko do neba. (...) I tako
čekam da se sve raspline: te granitne stijene, ta smrt na logu, da
kažem zbogom svijetu, čovjeku i bogu." (Čovjek osuđen na smrt)



"Svi
mi nosimo zastave, ali su najteže borbe u sutonu kad se osjećaju
sakriveni zakoni života kao olovo i kada je teža teška kao grob."
(Monolog gnjila čovjeka - lirski motivi u prozi)



"Bijeda se vuče blatom, krvavi bagoš pljuje, ugriz je bijede bijesan ko ugriz krvave kuje." (Mržnja)

Gdje
naivni su oni glupi dani kada smo, davno tome, sanjali o leopardski,
zmijski otrovnoj, o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Evropi? (...) Evropa
leži mrtva."



"-Mi danas nijesmo više što bijasmo ko
djeca, naivna, glupa, lirska, slijepa djeca; mi danas znamo jedno, a to
je to što znamo: i logika da ima giljotinu."



"-Mi danas
nijesmo više što bijasmo ko djeca, mi danas znamo jedno, a to je to što
imamo: poezija da nije zlatna ribica u kristalnome lancu tihe lirske
sobe, ni tamjan slatkih riječi u gubici krvnika." (Evropa godine tisuću
devet stotina četrdeset i druge)



"U ime deklasiranog i
proletizitanog hrvatskog naroda nije osim Silvija Kranjčevića progovorio
ni jedan pjesnik, a i danas (1926.) kada bi se netko primio da postane
advokatom nepismene raje, pribili bi ga na sramotan stup, žigosali kao
odroda i proglasili odmetnikom od Hrvatstva, samo zato jer se čovjek
odlučio da progovori u ime pravih i nemaskiranih hrvatskih narodnih
interesa."

"Jedno je kozmopolitska literatura zapadnih
velegradova, a drugo politička stvarnost porobljenog naroda kojem
pripadaš. Nije isto pisati liriku kao kolonijalno fijakersko kljuse koje
sa svojim narodom tegli tuđe fijakere: „La marquise sorti a cinq
heueres“ ili se vozikati u kočiji kao prava autentična markiza."



"Bio sam prilično sam, ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo."



"Vrijeme
je da se zamislite što znači kad jedan živ čovjek smatra prirodnim da
ga njegovi suvremenici dignu do polubožanstva, i što znači kad se je
netko pretvorio u tajanstven pojam iza zavjese, a pred zavjesom kleči
puk i moli litanije. Milosnici vaši, korisnici vaši, udvornice i
laskavci, dvorjanici, dostojanstveni pripuzi, dvorske budale, plaćenici,
podmićena pera, akademici, kardinali, sav onaj šareni narod papiga i
opica, svi oni kleče pred vašim spomenikom, a ja vam kažem da u ovoj
nesretnoj blitvanskoj zemlji neće biti tako dugo pravde dok se vaša
glava ne nađe na konopcu ili na krvničkom panju."



"Da bi
vršio valjano svoj zanat, pisac mora imati mogućnost da bude u neku
ruku disident, pa čak i defetist, u odnosu na državu i institucije, na
naciju i autoritete. On je razmetni sin koji se vraća svom očinskom
ognjištu samo da bi mogao od njega ponovno otići. Negacija je njegov
familijarni oblik prihvaćanja svijeta."



“Bijeda se vuče blatom, krvavi bagoš pljuje, ugriz je bijede bijesan ko ugriz krvave kuje.”



“Ljudi
koji jedan jezik govore i čitaju iste novine zovu se danas “nacije” i
hoće da su zajedničkog porijekla, a to ipak ni uz najgore krivotvorenje
nije uspjelo.”



“Vrijednost nekog čovjeka treba dokazivati kakva prava on sebi smije uzeti:



“izjednačavanje” se zbiva iz neuvažavanja viših priroda i zločin je nad njima.”



“Svako
preziranje spolnog života, svako onečišćenje istog pojmom “nečist” jest
čak zločin spram života – jest onaj na vlastiti grijeh protiv svetog
duha života.”



“Ljubav prema Jednome ostavlja dovoljno prostora za mržnju prema mnogim drugima.”



“Pravi muškarac želi dvoje: opasnost i igru. Zato želi ženu kao najopasniju igračku.”



“Mi poštujemo i štitimo sva nagomilavanja moći, jer se nadamo jednom ih naslijediti.



I zločin je nad njima.”



"Nigdar
ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.
Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo, kaj je bilo, a je ne, kaj neje
nikak bilo. Tak i vezda bude da nekak ne bude, kakti biti bude bilo da
bi biti bilo."
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   Čet Mar 05, 2015 8:33 pm

Čeznja

Dogadja se to u jesenjoj noci,
kada pada kestenje po asfaltu i kada se cuju psi u daljini,
i kada se tako neopisivo javlja ceznja za nekim,
tko bi bio dobar, nas, bliz, intima, drug,
i kome bi mogli da pisemo pismo.
Ispovjedili bismo mu sve sto lezi u nama.
Pismo bi mu pisali a njega nema.
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: MIROSLAV KRLEZA   

Nazad na vrh Ići dole
 
MIROSLAV KRLEZA
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Miroslav - Mika Antić

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: KNJIŽEVNOST I JEZIK :: BIBLIOTEKA DANUBIUS FORUMA :: DOMAĆI PISCI/PESNICI-
Skoči na: