DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 Doček Nove godine širom sveta

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2  Sledeći
AutorPoruka
Storm_z



Godina : 47
Location : Olujna polja
Datum upisa : 07.02.2008

PočaljiNaslov: Doček Nove godine širom sveta   Čet Dec 04, 2008 11:37 am

Hajde malo o prazniku koji dolazi.Cestitke za koji dan ;)


Nova godina je praznik dobrog raspoloženja, najlepših želja i čestitki, druženja, veselja, zdravica, bogatih trpeza i poklona ispod raskošno
okićenih jelki. Ovom prazniku se podjednako raduju i mladi i stari, oni
koji očekuju poklone, i oni koji ih biraju i spremaju za nekog
posebnog.



Za Kineze lunarna Nova godina je praznik proleća - najveći narodni
praznik uoči kojeg se detaljno čiste stanovi i kuće kao simbol
odbacivanja svega starog, a na ulicama se organizuju ceremonijalne
proslave sa velikim papirnatim zmajevima kao simbolima moći u uspeha.



Proslava Nove godine jedan je od najstarijih običaja kod svih
naroda. Neki naučnici tvrde da su prvi počeli da je slave Kinezi, a
drugi da su to bili Rimljani ili Germani. Stanovnici starog Rima prvi
su proslavljali Novu godinu 1. januara i za njih je ona bila simbol
početka novog života i novih nada za budućnost. Sudeći po predanju, i
Germani su u nečemu bili prvi - naime, preci današnjih nemaca smatrali
su da na jelki živi "šumski duh", zaštitnik prirode, pa su stari
ratnici za novogodišnju noć odlazili u šumu da ga umilostive. Kasnije
su počeli da donose jelke kućama, pa je tako ovo drvo ušlo u u domove
kao simbol Nove godine.


U Japanu se ovaj praznik slavi uz svečanu trpezu ispunjenu naročitim
specijalitetima, a u ponoć se dolazak Nove godine oglašava sa 108
udaraca zvona sa budističkih hramova koji simbolizuju, po predanju, 108
mogućih čovekovih grehova. Jevrejska Nova godina je duhovni praznik
kojim se obeležava godišnjica stvaranja sveta. Datum je promenljiv,
zbog primene solarno-lunarnog kalendara, a trpeza se sastoji samo od
slatkih jela, kao simbola plodnosti i dugovečnosti.
U toplim krajevima južne polulopte Zemljine kugle, Nova godina se slavi
u leto, bez snega i zimskih čarolija, ali to ne umanjuje njihovo
slavlje.


Iako svi narodi proslavljaju ovaj praznik kao novi i bolji početak, ne
raduju mu se svi istog dana, jer jedni poštuju lunarno (prema kretanju
Meseca), a drugi solarno (prema kretanju Sunca) računanje vremena. Za
razliku od solarne koja ima stalno utvrđen datum, oni narodi koji vreme
određuju prema Mesecu imaju Novu godinu promenljivog datuma i ona se
slavi na dan mladog Meseca u februaru. Lunarnu Novu godinu, danas više
kao deo tradicije, obeležavaju u Kini, Japanu, Indiji, Vijetnamu i još
nekim zemljama, pri čemu takođe proslavljaju i solarnu, prema
gregorijanskom kalendaru.


U mnogim zemljama sveta ustalio se običaj masovnih dočeka Nove godine
na velikim gradskim trgovima - glavni trgovi Pariza, Moskve, Njujorka,
pa čak i Beograda, prepuni su tada razdraganih ljudi koji se, ponekad i
uprkos velikoj hladnoći, sjajno zabavljaju uz muziku, igru i neizbežni
vatromet u ponoć.



Ipak, najlepše dočeke Nove godine na svetu organizuju se u zemljama
Skandinavije, koje se utrkuju jedne sa drugima u želji da "prisvoje"
Deda Mraza. 1979. godine Laponija, pokrajina Finske, proglašena je za
zemlju Deda Mraza.


Nazad na vrh Ići dole
Storm_z



Godina : 47
Location : Olujna polja
Datum upisa : 07.02.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Čet Dec 04, 2008 11:45 am


Nova godina širom sveta



Verovatno bi nam svima bio istinski doživljaj da trčeći
iz aviona u avion pratimo doček Nove godine na nekoliko mesta
na svetu. Snovi jesu daleko od stvarnosti, ali AAH! se potrudila
da Vam opiše delić tradicionalnih običaja vezanih za doček
Nove godine u Kini, Grčkoj i Kolumbiji.






Kina

Tačan
datum kineske nove godine zavisi od lunarnog kalendara.
Za sve porodice vreme novogodišnjih praznika predstavlja šansu
da se iz kuće izbace ''zli duhovi'' kako bi se u novu godinu
ušlo sa srećom. Sa tim u vezi su i mnogi tradicionalni kineski
rituali. Kuće su dekorisane raznim ''zvučnim'' ukrasima jer
se veruje da nesreća ne voli buku. Odaje se čast precima i
izražava im se zahvalnost. Prvog dana nove godine, svi ukućani
oblače sasvim novu odeću i odlaze u posete. Sve svađe se stavljaju
po strani kako bi nova godina počela mirno i prijateljski.
Na trpezama se nalazi uglavnom tradicionalna kineska hrana
s tim što postoji pravilo da se, ukoliko se ulazi
u godinu životinje koja se inače jede - njeno meso izostavi.


Kroz gužvu na ulicama se probijaju glumci
u kostimima lavova i zmajeva (zmaj je simbol
dugovečnosti i zdravlja). U svakom od ovih ogromnih kostima
nalazi se po 50-ak ljudi. Oni imaju zadatak da što bolje ''ožive''
zmaja, pa se tako ima utisak da su zmajevi veseli, da igraju,
okreću se, trepću očima...


Pijace i trgovi su ukrašeni cvetovima breskve
i mandarine i po pravilu su u paru jer se
smatra da neparni brojevi donose nesreću.
Crvena boja se, budući da je boja sreće i radosti - vidi svuda.




Sun nien fai lok
Xin nian yu kuai






Grčka


Danas
većina zemalja ne nastavlja u potpunosti tradiciju vezanu
za doček Nove godine. Takav je slučaj i u Grčkoj, mada su
u nekim njenim regijama ljudi još uvek predani tradiciji.


1. januar je bitan datum za Grke, ne samo
zbog novogodišnje fešte, već i zato što je to dan na koji
je umro jedan od najvažnijih svetaca grčke pravoslavne crkve
- Sveti Vasil. Verovanje kaže da ga je krasila
dobrota i velikodušnost za siromašne.


Predanje kaže da je sveti Vasil dobio zadatak
da prikupi porez od ljudi za vlast. Pred vlast doneo nakit
koji su ljudi priložili, na šta se vlastelin ražalostio i
odlučio da ljudima svo zlato vrati. Vasilu je pripao zadatak
da sav nakit razdeli. Problem je bio u tome što Vasil nije
znao koji komad nakita kome pripada. Zato je ispekao
veliku tortu u koje je stavio sav nakit.
Na trgu je svakom čoveku dao po jedno parče. I, dogodilo se
čudo! Svako je u svom parčetu torte našao upravo komad
nakita koji je pre nekog vremena priložio. Zato je
u centru svake novogodišnje trpeze u Grčkoj upravo ''Vasilova
torta'' ili ''Vasilopita'' čiji se parčići
pažljivo redom posvećuju i daju prvo Vasilu na nebu, a zatim
redom svima u porodici.


U većim gradovima se ljudi okupljaju na trgovima
i čekaju Novu godinu uz pesmu i vatromet.



Eutychismenos o kainourgios chronos!






Kolumbija



Ova
tradicija je vezana kako za Kolumbiju, tako i za većinu hispano-američkih
zemalja. U svakoj porodici se šije specijalna lutka
koja ima zadatak da predstavlja staru godinu.
Ona se puni parčićima stare odeće svakog od članova porodice,
papirićima na kojima je svaki član napisao šta je to čega
bi voleo da se ''otarasi'' u novoj godini (neke loše navike,
na primer) i petardama (nije preporučljivo). Lutka se iznosi
napolje, na trem kuće i pali tačno u ponoć.
Ostavlja se da gori sve dok se ne pretvori u pepeo jer je
tek tada sa sigurnošću oterana nesreća.





Feliz año nuevo!

Nazad na vrh Ići dole
Storm_z



Godina : 47
Location : Olujna polja
Datum upisa : 07.02.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Čet Dec 04, 2008 9:03 pm

Deda mraz - važan deo detinjstva

Ho, ho, ho! - reči su čuvenog čovečuljka u crvenom, koji je simbol zimskih radosti i praznika.
Bilo
da se zove Deda Mraz, Božić Bata, sveti Nikola, Santa Klaus, Kris
Kringl, Pjer Noel ili Joulupuki, svi znaju o kome se radi - puniji
dekica sa sedom kosom i dugačkom bradom, obučen u crveno odelo sa belim
krznom i naravno, džakom punim poklona.
Dolazi na sankama koje vuku irvasi, a u pratnji je svojih vernih pomagača - patuljaka.
Da li Deda Mraz stvarno postoji? To pitanje postavljeno je u jednoj
anketi na Internetu, gde je čak 66 odsto posetilaca reklo da on zaista
postoji i da širi duh Božića širom sveta. Bilo je samo 34 odsto onih
koji su odgovorili negativno, verujući da je Deda Mraz ništa drugo do
marketinška prevara. Znači, na osnovu ovih rezultata, Deda Mraz ipak
postoji. Međutim, većina istoričara i eksperata za folklor veruje da ne
postoje pouzdani podaci koji potvrđuju da je Deda Mraz ikada postojao
kao čovek. Postoji nekoliko pretpostavki koje ukazuju na to da je
njegova životna priča nastala po uzoru na neke paganske bogove koje je
preuzela hrišćanska religija.


Dobar i pravedan


Po
mišljenju dece, Deda Mraz ima mnoge dobre osobine. Neke od njih su
naprosto neverovatne. On može da poseti milione domova, i to u toku
samo jedne noći. On prati svako dete ponaosob tokom cele godine. Sve
vidi i sve sazna - da li je ono bilo dobro, ili ne. On ima i magične
moći; može da proizvede poklone za milione dece i da donese svakom
detetu njegov poklon u toku jedne noći. Dobar je i pravedan; on
odlučuje koje je dete bilo dobro i pravično ga nagrađuje. Ako dete nije
bilo tako dobro - njega jednostavno zaobiđe, ili mu ostavi komadić
uglja- nagrađuje lepo ponašanje, a kažnjava loše.
Deda Mraz nije
uvek izgledao kao danas. Njegova pojava vuče poreklo od mnogih lokalnih
mitova, ali najznačajniji u oblikovanju lika Deda Mraza je sveti
Nikola, arhiepiskop iz Smirne u 4. veku, poznat po svojoj darežljivosti
prema deci.
Posle protestantske reforme u 16. veku, proslavljanje katoličkih
svetaca bilo je zabranjeno, pa je sveti Nikola počeo da se vezuje za
božićne, a zatim i novogodišnje praznike. Kod pravoslavnih naroda, pa i
kod nas, Deda Mraz postaje aktuelan tek posle Drugog svetskog rata.



U knjizi Klementa Mura iz 1824. Deda Mraz je prvi put predstavljen kao
sedobradi starac u crvenoj bundi, a ilustracije su uradili Tomas Nast i
Moris fon Svid. Ipak, konačni izgled ovog simpatičnog starca nastao je
1931. u reklamnoj kampanji "Koka-kole". Hadon Sandblum tada je nacrtao
Deda Mraza kakvog i danas znamo. A prate ga i mnoge legende. On živi
negde na Severnom polu među večitim snegom i ledom, a vozi se u
saonicama koje vuku leteći irvasi.


Deda Mraz je važan
deo detinjstva. Roditelji uče svoju decu legendama o Deda Mrazu. To su
divne priče koje govore o važnosti darežljivosti i deljenja, čak i ako
su zasnovane na događajima koji se nikada nisu dogodili. Mala deca
veruju u Deda Mraza. Ona se raduju dolasku Nove godine, s nestrpljenjem
očekujući poklone koje će dobiti baš od deke obučenog u crveno.


Ove zime, zajedno sa decom uživajte u čaroliji koju donose priče o Deda Mrazu.
Nazad na vrh Ići dole
Storm_z



Godina : 47
Location : Olujna polja
Datum upisa : 07.02.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 05, 2008 3:38 pm



Deda
Mraz – jedan od nezaobilaznih simbola Božićnih i novogodišnjih
manifestacija širom svijeta. Odakle dolazi, šta ljudi o njemu misle i
kakva mu budućnost predstoji...

Deda Mraza,
njegovu crvenu odjeću i dugu bijelu bradu vidjeli smo u mnogim oblicima
i formama. Čak i u skijaškom i u ronilačkom raspoloženju. Pitanje koje
se često postavlja je – odakle je Deda Mraz?

James Lovel, iz organizacije koja se naziva Ministarstvom za zabavu,
kaže da se Deda Mraz pojavio u Maloj Aziji prije više stotina godina.
Sin bogatih roditelja, znan i kao Sveti Nikola, odlučio je da svoje
nasljedstvo poklanja drugima. A crvena i bijela boja kostima uslijedile
su nešto kasnije, polovinom 19. vijeka, kaže Lovel.

U New Yorku, na nedavnoj ceremoniji organizacije koja okuplja Deda
Mrazove sa stvarnim bradama, proslavljena je 75. godišnjica imidža koji
je Deda Mrazu dodijeljen u reklami za Coca Colu. Crvena odjeća i duga
bijela brada nisu Coca Colin izum, ali u se izuzetno uklopili u kolorit
logotipa giganta iz Atlante.

Komercijalni dizajner, dobio je prije tri četvrtine stoljeća da osmisli
izgled božićnog simbola u reklamnoj kampanji.

Ko sve može da bude dobar Deda Mraz?
Postoji dosta karakternih osobina koje čine Deda Mraza dobrim.
Ministratvo za zabavu svake godine školuje Deda Mrazove i priprema ih
za savremene izazove. Oni nauče da na više svjetskih jezika požele
sreću za Božić i Novu.

Deda Mraz će, procjenjuju eksperti, biti vrlo značajan i za prvu
generaciju 21. vijeka. I kao simbol, i kao pojava u prodajnim
objektima i molovima – gde se mališani obično fotografišu sjedeći u
njegovom krilu...





Objavio/la bententen

Nazad na vrh Ići dole
Oci-ANDJELA
Anđelina


Datum upisa : 08.06.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 05, 2008 3:52 pm

Cekajte Vi novu godinu... :zubarv7:

Ja cekam Deda mraza :1994:
Nazad na vrh Ići dole
Storm_z



Godina : 47
Location : Olujna polja
Datum upisa : 07.02.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 05, 2008 5:06 pm

Obuci ga,prehladice se :twisted:
Nazad na vrh Ići dole
Oci-ANDJELA
Anđelina


Datum upisa : 08.06.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 05, 2008 6:02 pm

Ugrejacu ga ne brini rabbit lol!
Nazad na vrh Ići dole
doctorr67
NR .1 foruma
NR .1 foruma


Location : Singidunum
Humor : Onaj koji napravi gresku, a ne ispravi je - cini i drugu gresku!!
Datum upisa : 20.12.2007

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Sre Dec 10, 2008 12:16 am

samo chekajte:::)))) :348949:


Nazad na vrh Ići dole
svilanaasvaltu



Datum upisa : 09.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 30, 2008 3:27 pm

SRECNA NOVA 2009
Od srca zeli vam Nadja
Nazad na vrh Ići dole
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma


Godina : 57
Location : podnozje Alpi
Humor : smijem se cim mi upadne nesto smjesno
Datum upisa : 20.06.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 30, 2008 4:19 pm

I tebi svilo......mnogo srece!












.

Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma


Godina : 57
Location : podnozje Alpi
Humor : smijem se cim mi upadne nesto smjesno
Datum upisa : 20.06.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 30, 2008 11:52 pm

"Rešio sam da priberem tačne podatke o tome: kako je ko dočekao Novu godinu. Ali, izgleda da je to neobično težak posao. Trebalo bi mi puna godina rada i onda šta će mi svi ti podaci, kad će posle godinu dana opet stići Nova godina.

Prema sad pribranim podacima, izgleda da bi se samo generalan statistički rezultat mogao izvesti. Tako, na primer, izgleda da je: 40 odsto stanovništva beogradskog dočekalo Novu godinu uz čašu vina od kojih polovina, kad je kucnulo 12 nisu nikako mogli da nađu usta svojih prijatelja sa kojima su se hteli, pri čestitanju poljubiti.

Dvadeset odsto, međutim, dočekalo je Novu godinu držeći karte u rukama. To su oni koji hoće da vide sa kakvom će srećom dočekati Novu godinu. Među ovima je bilo bar polovina koji su tačno u 12 sati pljunuli u svoj yep i time pljunuli na svoju sudbinu.

Trideset odsto beogradskog građanstva dočekalo je Novu godinu na zabavama i igrankama. I od ovih trideset odsto, bar je deset odsto, u momentu kad je na Sabornoj crkvi izbijala ponoć, izjavljivalo ljubav.

Za neodmerene u jelu i piću, u starom Beogradu, brinuo je vlasnik "Engleske drogerije" u Knez Mihailovoj 33, koji je nudio eliksir za regulisanje varenja i originalni norveški ricinus

Četrdeset odsto je, dakle, pilo, dvadeset odsto se kartalo, trideset odsto je bilo na zabavama, a ono resto od deset odsto prosto je spavalo.

I tako bi bila u svemu tačna statistika, to jest, znalo bi se tako gde je bilo svih sto odsto beogradskih stanovnika. I ja bih tu statistiku kao vrlo tačnu i objavio, ali mi je jedan slučaj samo grozno pokvario statistiku.

Ja imam običaj da o ponoći uoči Nove godine izađem na ulicu i da gledam nebo, i prvu čestitku da primim od patroldzije. Velim da mi prvi čestita neko ko je nevina duša, a smatram da su za sad kod nas u Beogradu patrolyije najnevinije duše.

Dakle, tačno u ponoć kad sam ja izišao da pogledam u nebo i potražim patrolyiju, spazih jednog čoveka bez pantalona kako juri kome da čestita Novu godinu, ili bega od nekoga koji njega juri da mu čestita.

Bio sam u groznoj nedoumici, naročito zato što mi taj čovek prosto kvari statistiku. Ali, stvar mi je bila odmah jasna, kad sam malo zatim spazio uvređenog muža gde sa jednom batinom juri za onim polu-ženikom.

Bože moj, bože moj, kako to svaki na svoj način dočekuje Novu godinu."










.

Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Danubius
Čuvar Vatre


Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Čet Jan 01, 2009 1:06 pm

Spektakularni novogodišnji vatrometi širom sveta

Milioni ljudi proveli noć na ulicama

Autor: Agencije | Foto:Inhabit, Reuters | 01.01.2009. - 11:28 12:39

Nekoliko miliona Australijanaca i Novozelanđana dočekalo je među prvima 2009. na ulicama i trgovima, uz spektakularne vatromete. Na ulicama Beča 650.000 ljudi je prisustvovalo novogodišnjoj žurci. Na Tajms skveru u Njujorku takođe se okupilo više stotina ljudi da prisustvuje tradicionalnom spuštanju raskošne kristalne kugle.


Nekoliko miliona Australijanaca i Novozelanđana među prvima je dočekalo 2009. na ulicama i trgovima, uz spektakularne vatromete.
Vatrometom koji je nebo iznad sidnejske luke obojio u hiljade boja obeležen je dolazak nove 2009. u Australiji. Sidnej je prvi milionski grad u svetu koji je proslavio kraj stare i dolazak nove godine.
Ponoćna pirotehnička ekstravagancija, koja bar na trenutak treba da donese zaborav od sumorne svakodnevice, privukla je više od milion posmatrača u Sidneju.
Većina stanovnika Australije ispratila je 2008. u dobrom raspoloženju, uz pesmu, piće, na tradicionalni način - na mnogobrojnim plažama jer je sada tamo letnja sezona.
Slično je bilo i u Novom Zelandu. Pre nego što je slavlje krenulo prema Evropi, Nova godina je bila prodslavljena u Tokiju, na dalekom istoku Rusije, u Kini, i zemljama južne Azije.

Na ulicama Beča, uprkos niskoj temperaturi, najposećenija novogodišnja žurka bila je 19. po redu "Novogodišnja trasa", koja je krivudala kroz centar grada. Ove godine trasa za žurku pod vedrim nebom bila je obogaćena za jednu novu lokaciju i spektakl. Uz zvuke sambe i koktele organizovano je slavlje na Prateru, tj. trgu ispred bečkog džinovskog "Točka". Na tom trgu je tačno u ponoć prvi gradski vatromet od Nove godine 2003. osvetlio nebo nad Bečom.
Naime, vatromet je bio planiran i za doček 2005, ali je neposredno pred održavanje otkazan zbog cunamija, a novac predviđen za tu svrhu upućen je žrtvama u Aziji. Od tada grad Beč više nije davao sredstva iz budžeta za vatromet.
U centru grada na jedanaest bina smenjivali su se bendovi raznih muzičkih žanrova, a vrhunac muzičkog dočeka bio je na Grabenu, u strogom centru grada, koji je pretvoren u "najveću balsku dvoranu".
Prema ustaljenoj tradiciji Bečlijama su se, od poslepodnevnih časova, na trgu ispred većnice, predstavile škole plesa, koje su, na svakih pola sata, davale besplatne časove valcera, kako bi posetioci bili "spremni" za ulazak u novu godinu uz ovaj tradicionalni bečki ples.


Na njujorškom Tajms skveru se, uprkos vrlo hladnom vremenu, okupilo više stotina hiljada ljudi da dočeka novu i isprati staru godinu.
Znak za tradicionlano spuštanje kristalne kugle 60 sekundi pre ponoći dali su bivši predsednički par Bil i Hilari Klinton i gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, javile su agencije.
Spuštanje raskošne kugle u poslednjoj minuti stare godine običaj je koji traje od 1907. U početku je lopta pravljena od jeftinog materijala, dok se danas ukrašava luksuznim "voterford" kristalima. Ovogodišnja kugla, teška gotovo šest tona i prečnika 365 centimetara, bila je dvostruko veća od prethodnih.


Na minus 32 stepena, po vetrovitom vremenu, stanovnici Kvebeka dočekali su Novu godinu i obeležili završetak velikih svečanosti povodom 400. godišnjice od osnivanja grada.


U Londonu, uz veoma hladno vreme i temperaturu ispod nule, oko 400.000 ljudi je ipak, došlo da uživa u vatrometu kod Temze, dok se na Jelisejskim poljima u Parizu okupilo oko pola miliona ljudi, što je prema proceni policije, mnogo manje nego ranijih godina.

Poljski Vroclav, koji je prošle godine po mnogim ocenama organizovao najluđi doček, ove godine je svojim programom "Silvestrovo u sjaju zvezda" i ogromnom balskom dvoranom na glavnom trgu uspeo da okupi čak 250.000 ljudi.

Na drugom kraju sveta, organizatori proslave tvrde da je na Kopakabani, čuvenoj plaži nedaleko od Rio de Žaneira u Brazilu, bilo oko dva miliona ljudi.










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Danubius
Čuvar Vatre


Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Sub Jan 03, 2009 11:38 am

Nova godina kroz istoriju i običaje

Autor: Beta | Foto:BBC, warwick.ac.uk, iexplore.com | 31.12.2008. - 11:23

Simbolično, Nova godina predstavlja obnavljanje života, a običaji vezani za taj dan vuku korene iz daleke prošlosti. Slavljenje odlaska stare i dolaska nove godine je prastari religijski, društveni i kulturni obrazac u skoro svim delovima sveta.



Istorija proslavljanja Nove godine nije pouzdano utvrđena, ali se smatra da su Vavilonci to činili još pre 4.000 godina. Rimljani su takođe slavili Novu godinu, ali se njihov kalendar menjao sa svakim novim vladarom sve dok rimski Senat 153. godine pre nove ere nije "ustoličio" 1. januar za početak Nove godine.

Nemci su, prema jednom od niza tumačenja, prvi u 16. veku uveli običaj kićenja jelke. Legenda kaže da je kićenje započeo utemeljitelj protestantizma Martin Luter.
Luter je šetajući kroz šumu bio zadivljen hiljadama zvezda koje su svetlucale kroz granje jela. Toliko je bio očaran prizorom da je odsekao malo drvo i odneo ga kući svojoj porodici. Da bi oživeo istu lepotu koju je video u šumi, zakačio je i male sveće na grančice.



U Evropi i Americi kićenje jelke postaje popularno u 18. veku.
I danas se širom sveta, uz puno buke i pompe, šampanjac, razmenu poklona i vatromet, slavi nastupajuća godina. Neki novogodišnji simboli opstali kroz sve civilizacijske mene.
Jedan od najatraktivnijih simbola je novogodišnja parada, uobičajena kod mnogih naroda. Stvaranje zaglušujuće buke koje potiče iz rituala teranja zlih demona, takođe se zadržalo u mnogim krajevima sveta - ali danas kao lupanje u lonce i tiganje, kucanje čašama, zvonom zvona, bubnjevima, sirenama, muzikom.

Iako mnogi misle da su novogodišnja zaricanja novijeg datuma, tradiciju su započeli još Vavilonci, a njihova je odluka nalagala vraćanje posuđenog oruđa za rad. Moderna zaricanja najčešće se odnose na prestanak pušenja, držanje dijete, zdrav način života, štednju, više učenja, vernost...
Nova godina je tradicionalno i vreme okupljanja - porodičnog, sa prijateljima, na organizovanim proslavama i to u svečanim odelima, s posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem enterijera i eksterijera. Svaka zemlja ima i poneku specifičnost.

U Grčkoj se proslava poklapa s proslavom svetog Vasilija, jednog od osnivača Grčke pravoslavne crkve. Tada se servira Vasilopita ili torta svetog Vasilija, u koju se utisne srebrni ili zlatni novčić. Ko novčić pronađe, biće posebno srećan u Novoj godini.
Danci u novogodišnju noć ulaze sa mnogo razbijenih tanjira ispred kućnog praga. Stari tanjiri čuvaju se cele godine i u ponoć se bacaju pred ulazna vrata prijatelja. Mnogo razbijenih tanjira simbolizuje društveno bogatstvo - prijatelje.



Japanci čitavog decembra održavaju zabave pod nazivom Bonenkai, kojima je cilj da se ostave loše stvari za sobom i pripremi se za novi početak. Zvona budističkih hramova zvone 108 puta kako bi oterala 108 ljudskih slabosti, a nakon toga se svi smeju terajući smehom zle duhove.
Kubanska tradicija nalaže da se u ponoć pojede 12 grejpova, koji simbolizuju mesece godine, a poštovanje tog običaja treba da donese sreću.

Austrijanci na Novu godinu, kao desert uz svečani ručak, pripremaju sladoled od mentola u obliku deteline s četiri lista. Stari sicilijanski obicaj kaže da će sreća doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje. Kad zakuca ponoć, Španci moraju da pojedu 12 zrna grožđa - po jedno za svaki mesec.
Norvežani se časte pudingom od pirinča u kojem je skriveno jedno zrno badema. Osobu koja pronađe badem pratiće sreća. U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bela odeća za sreću i mir u godini koja sledi. Holanđani se za doček pripremaju pekući krofne jer veruju da to donosi sreću.

Cela Latinska Amerika uoči Nove godine traži gaćice određene boje, u zavisnosti od zemlje do zemlje - crvene, roze ili žute. U nekim zemljama običaji nalažu da se veš obuče naopačke.
Italijani najbučnije proslavljaju Novu godinu jer što veća buka, zlo će brže pobeći. Iz kuće bacaju sve stare, nepotrebne stvari, od nameštaja do odeće, i to kroz prozor.



U gotovo svim narodima ponoć se dočekuje upućivanjem najlepših želja i poljupcem koji nije samo deljenje trenutka euforije, već i zavet bliskosti u dolazećih 12 meseci.










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 2:58 pm

''Nou ruz'', prvi dan u novoj godini po iranskom hidžretkom solarnom kalendaru, koliko god da se utkao u svakodnevnu kulturu i život običnog stanovnika ove zemlje, svojom hiljadugodišnjom historijskom pozadinom, ujedno je praznik naroda i mnogih drugih zemalja svijeta, posebno naroda orjenta. Među navedenim zemljama možemo ukazati na iranske susjede, a to su: Afganistan, zemlje centralne Azije i Kafkaza, zemlje na Indijskom potkontinentu, Turska i Irak.

Nou ruz je nešto mnogo više od običnog ponavljanja sjećanja. Nou ruz je faktor koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Upravo zbog toga, nakon pojave islama na teritoriji tadašnjeg Irana, Nou ruz je poprimio novi oblik i značaj. U svakom slučaju, velika povezanost ličnih ubjeđenja drevnih Iranaca sa islamom, potiče od ovog velikog međusobnog uticaja.

Iranci, ma gdje da se nalazili, u trenutku početka Nove godine prve njene sekunde i minute provode u pjesmi i veselju.

Noruz u kulturi i historiji Afganistana, simbol je poštovanja života, prirode i ljudskih vrijednosti, dok istovremeno ima duboke korijene u poeziji i uopšte književnosti, umjetnosti, folkloru, porodičnim i društvenim običajima. Za vrijeme nekoliko dana Nou ruza, stanovništvo Afganistana na posebne načine sjeća se i obilježava stare običaje, a među tim starim višestoljetnim običajima možemo ukazati na: "proslavu crvenih ruža", seosko slavlje" ili "pripremanje sedam vrsta voća".










Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:02 pm

Dva dana prije nastupanja nove godine, porodice se sjećaju posljednjeg od ova tri običaja tako da se trude da pred goste iznesu sedam vrsta voća - suhih grožđica, kaisija, pistacija, oraha, badema, lješnika i jednog lokalnog voća, tako da tokom nekoliko dana proslave Nou ruza ne budu "osramoćeni" pred svojim gostima.

Među drugim običajima Nou ruza u Afganistanu je pripremanje sofre "sedam s". Na ovoj sofri treba se staviti što više predmeta ili voća ili drugih stvari, a ni u kom slučaju manje od sedam, koje naravno počinju slovom ''s''. Među njima se mogu pronaći sabzi=zelen, serke=sirće, sir=bijeli luk, sekke=kovani zlatni novac, samak=što u preijvodu sa arapskog znači riba, sib=jabuka, saqez=guma za žvakanje, sorb=olovo itd.

Jedna od najznačajnijih ceremonija tokom nekoliko dana Noruza u Afganistanu jeste običaj "proslave crvenih ruža", koji se povezuje sa dešavanjima nakon pojave islama. Naravno ovaj običaj se obavlja istovremeno sa cvjetanjem cvijeća, a on je istvoremeno jedan od oblika proslave ''crvenog cvijeta'', koja se na razne načine obilježava širom regiona Bliskog istoka. Među stanovništvom Afganistana ona je simbol hrabrosti, slobode i šehadeta hazreti Alije, neka je mir na njega. Tih dana stanovnici ove i susjednih zemalja se okupljaju u gradu Mezari Šerif na sjeveru zemlje, koji je za Afganistance sveto mjesto, gdje razvijaju zastave hazreti Alije kao simbol blagostanja, sreće, dobročinstva i pravde. Navedena zastava ili bajrak je razvijena tokom 40 dana, što je još jedan od znakova sreće za sve one osobe koje dođu u posjetu Mezari Šerifu tokom tih prvih dana nove godine. Kako to smatraju sociolozi iz zemalja centralne Azije, ovaj tradicionalni običaj afganskog naroda jedan je od najsvečanijih u čitavom regionu.















Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:06 pm

Sada ćemo se malo opširnije upoznati sa običajima Nou ruza u Turkmenistanu
U ovoj zemlji, tokom jedne kalendarske godine, dva puta se slavi nastupanje nove godine. Jedno se odnosi na novu godinu po gregorijanskom kalendaru, a druga se odnosi na Nuo ruz, koji govori povezanosti stanovnitšva ove zemlje sa njihovim prapočetkom i precima.

Naravno, obilježavanje Nou ruza među Turkmenima, poprimilo je nacionalni karakter. Tih dana se priprema posebna novogodišnja hrana poznatija pod nazivom ''novogodišnje kodže'' ili recimo ''novogodišnja jarma'', dok se među omladinom igraju posebne igre od kojih je najznačajnija bacanje mundžika.

Među drugim običajima koji su ostali od pradjedova u ovoj zemlji, a koji su još uvijek dobro prihvaćeni među omladinom i cjelokupnim stanovništvom jesu: utrkivanje na konjima, tradicionalno hrvanje, skok uvis u potrazi za maramicom, takmičenje ratobornih pijetlova i šah, dok su međusobne posjete i odlazak kod starijih članova porodice nezaobilazne aktivnosti stanovništva Turkmenistana tokom ovih nekoliko dana praznika. Slobodno množemo reći da se Nou ruz u Turkemnistanu pretvorio u proslavu prijateljstva, zajedništva i solidarnosti











Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:09 pm

Nou ruz je jedan od zvaničnih državnih praznika u Uzbekistanu. Tokom posljednjih godina je poprimio sasvim novo značenje, te se pretvorio u Dan nezavisnosti i slobode. Tokom ovih nekoliko dana, na sve strane možete primijetiti građane obučene u novu odjeću, dok su ulice, parkovi, sokaci i trgovi potpuno čisti. Međutim, zanimljiva je činjenica da je Nou ruz među različitim narodima opisan kao praznik bratstva, solidarnosti, nacionalnog jedinstva i zajedništva svih naroda i etničkih skupina u toj zemlji, gdje osim Uzbeka, Tadžika, Kazaka, Kirgiza učestvuju i pripadnici nemuslimanskih etničkih skupina - Rusi, Ukrajinci, Gruzijci, Jevreji, Nijemci, Koreanci itd.

Među običajima Nou ruza u Uzbekistanu možemo ukazati i na pečenje posebnog hljeba, koji se dijeli među gostima.

Naravno, proslava Nou ruza u Uzbekistanu sa sobom ima više pratećih ceremonija. Jedna od njih je ''kolona sreće'' koju sačinjava obično stanovništvo, jahanje i utrkivanje na konjima, hrvanje i mnogi drugi tradicionalni sportovi.

Tu su i večeri poezije, susreti sa poznatim pjesnicima, posjete posvećenim mjestima i turbetima poznatih vjerskih ličnosti, davanje poklona, obilasci starih članova porodice...










Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:12 pm

Nou ruz u susjednom Pakistanu je nazvan i ''Alem-afruz'', što u slobodnom prijevodu znači "novi dan koji svojim dolaskom svijetu poklanja svjetlost i blagostanje". Među stanovništvom ove zemlje, datum kada se obilježava Nou ruz ima poseban društveni položaj. Različite društvene grupacije, etničke ili vjerske skupine na svojim kalendarima opisuju važnost, vrijednost i podobnost obilježavanja Nou ruza, a taj kalendar u Pakistanu nazivaju i "džantri".

Među običajima obilježavanja tog dana u Pakistanu jesu čišćenje stambenih prostora, domova, oblačenje nove odjeće, pripremanje slatkih jela poput "ledu", različitih kolača, snježnika, krim-rola, halve, zatim obilasci porodica i prijatelja, davanje prazničnih poklona i tako dalje.

Stanovništvo Pakistana se trudi da tih dana niko ne izgovori neku ružnu riječ ili nešto što bi uvrijedilo njegovog susjeda; svi poštuju svoje radne kolege, školske prijatelje i stare osobe. Pjevanje i recitovanje prazničnih pjesama se izvodi na različitim jezicima kao što su: paštu, ordu, dari ili arapski. Pakistanci vjeruju da je cilj Noruza stvaranje uslova za sklapanje bratstva, uspostavljanje jedinstva i sigurnosti, nade u budućnost, te mir u svijetu. Pored toga, sloboda i slobodarstvo, sreća i veselje, ljubav i prijateljstvo, kao što se to dešava sa smjenom godina, dolaze na mjesto nesreća, žalosti, nesigurnosti i straha










Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:20 pm

sonia ::
''Nou ruz'', prvi dan u novoj godini po iranskom hidžretkom solarnom kalendaru, koliko god da se utkao u svakodnevnu kulturu i život običnog stanovnika ove zemlje, svojom hiljadugodišnjom historijskom pozadinom, ujedno je praznik naroda i mnogih drugih zemalja svijeta, posebno naroda orjenta. Među navedenim zemljama možemo ukazati na iranske susjede, a to su: Afganistan, zemlje centralne Azije i Kafkaza, zemlje na Indijskom potkontinentu, Turska i Irak.

Nou ruz je nešto mnogo više od običnog ponavljanja sjećanja. Nou ruz je faktor koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Upravo zbog toga, nakon pojave islama na teritoriji tadašnjeg Irana, Nou ruz je poprimio novi oblik i značaj. U svakom slučaju, velika povezanost ličnih ubjeđenja drevnih Iranaca sa islamom, potiče od ovog velikog međusobnog uticaja.

Iranci, ma gdje da se nalazili, u trenutku početka Nove godine prve njene sekunde i minute provode u pjesmi i veselju.

Noruz u kulturi i historiji Afganistana, simbol je poštovanja života, prirode i ljudskih vrijednosti, dok istovremeno ima duboke korijene u poeziji i uopšte književnosti, umjetnosti, folkloru, porodičnim i društvenim običajima. Za vrijeme nekoliko dana Nou ruza, stanovništvo Afganistana na posebne načine sjeća se i obilježava stare običaje, a među tim starim višestoljetnim običajima možemo ukazati na: "proslavu crvenih ruža", seosko slavlje" ili "pripremanje sedam vrsta voća".



''Kada se objavi nastupanje nove godine, kao da si najboljom dovom usrećio sve stanovnike Irana. Svi pristupaju međusobnom čestitanju nastupanja novog dana – Nou ruza. To su isti oni ljudi koji su jučer, zbog posebnih vjerskih običaja, bili u posjeti lokalnim mezarjima, gdje su svojim precima činili dovu. Zanimljivo je da imućniji članovi društva, svojim siromašnim susjedima kupuju novu odjeću, pripremaju slatkiše i nekoliko vrsta hrane. Poput ovog običaja Iranaca, ja nisam vidjeo niti čuo da postoji igdje drugdje u svijetu.''

Doktor Jakub Edvard Pulak, u svom putopisu Iran, zemlja i njegovo stanovništvo, piše: ''Novu godinu Iranaca možemo porediti sa pojedinim običajima kršćana za vrijeme njihove Nove godine. Prije praznika i praznične atmosfere, počinju pripreme za što bolje obilježavanje dolaska dva nova gosta, proljeća i Nove godine. Stanovništo čisti i sprema svoje domove, domaćice spremaju raznovrsna jela, kolače i slatkiše. Nema kuće u kojoj se iz odžaka ne vidi dim - znak pripremanja jela i slatkiša. U svim kućama, na posebnom mjestu se nalazi sofra sa sedam stvari koje počinju sa slovom s.''

Doktor Munira Ahmed Sultani, poznati iranski pisac i univerzitetski profesor, kaže: ''Stvari koje počinju sa slovom "s", odnosno novogodišnja sofra "haft sin" usmjeraju čovjekovu pažnju na pozitivne stvari i Božije davanje. Naravno, čovjek želi da ovim postupkom ukaže na svoju okolinu, sredinu, lično zdravlje i na prirodne vrijednosti. Iranci ovim simbolično kažu da je voće veoma vrijedno, biljke i životinje da imaju svoj poseban položaj u eko-sistemu, i tako dalje. Stvari koje se nalaze na sofri "haft sin" su simbol Božijeg poklona, dok jedino što na ovoj sofri ne počinje sa slovom "s" jesu Kur'an i "ajine", odnosno ogledalo, koje je simbol čistoće i unutrašnje svjetlosti.''

Gospođica Husejni, inače studentica Teheranskog univerziteta, kaže: ''Običaji Nou ruza, koji se sa koljena na koljeno prenose već stotinama godina, mijenjali su se istovremeno sa promjenom načina života, savremenom tehnologijom, ovisnosti čovjeka o mašinama i kompjuteru i tako dalje.

Recimo, danas Iranci kada dolazi do trenutka nastupanja Nove godine, nekadašnje učenje kur'anskih ajeta koji govore u slanju sedam selama na Božije poslanike, očituju u samo jednom prostom obliku sofre "haft sin". Navedene ajete, šafranom i mirisnom vodicom ispisuju na sofri, a nakon toga, navedenu sustancu koriste za spravljanje novogodišnjeg šerbeta.''

Još jedan lijep i zanimljiv običaj za vrijeme novogodišnjih praznika u Iranu, jeste običaj posjećivanja drugih članova porodice, šire familije i prijatelja. Islam je zasnovan na dobročinstvu, ljubavi, iskrenosti i stojanju na usluzi drugima. Posjete drugim članovima porodice, i samim tim odklanjanje od mogućnosti stvaranja zavisti i ljutnje ili tuge, pokazatelj je snažnih porodičnih veza. Kur'ani Kerim ukazujući na "porodične veze" opisuje ih povodom produženja životne dobi, dugovječnosti, Božijih blagodati, oprosta, poklona i poboljšanja moralnog ponašanja i islamskog bontona.

Običaj u Iranu jeste da se prvo obilaze stariji članovi porodice, dok je još jedan od običaja posjeta i obilazak bolesnih članova porodice, prijatelja ili drugih članova društva. Nakon toga, obilaze se vjerske ličnosti i naučnici. Veliki broj Iranaca sa cvijećem u ruci odlazi do bolnica i na taj način u srca bolesnika udahnjuje sreću i nadu u što skorije ozdravljenje. Još jedan od novogodišnjih običaja jeste davanje poklona djeci, a mnogi od njih se odlučuju na davanje novca umjesto poklona.

Naravno, novogodišnji običaji u Iranu i uopšte zemljama centralne Azije su raznovrsni, bogati i povrh svega zanimljivi. Obzirom da se u vrijeme Nove godine u Iranu, nekoliko dana obilježava kao državni praznik, Iranci tu priliku koriste za odlazak u mnoge turističke destinacije u samoj zemlji - posjećuju historijske ili vjerske gradove, odlaze na more, u prirodu. Posljednji dan obilježavanja novogodišnjih praznika je obavezni odlazak u prirodu, 13. farvardina, prvog mjeseca po iranskom solarnom hidžretskom kalendaru.










Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:26 pm

Obzirom da većinu vas vjerovatno interesuje sadašnja praznična atmosfera u Iranu, u nastavku ćemo vam predstaviti praznik Nouruz u modernoj i atuelnoj formi.

ako u Iranu žive brojne i različite etničke skupine poput Perzijanaca, Kurda, Lora, Turaka, Beluča, Turkmena, Arapa i mnogih drugih, koji imaju sasvim različite običaje, neki od njih već stoljećima stvaraju solidarnost među iranskim narodom. Nouruz je upravo takav – praznik jedinstva. Bez obzira na jezičke, historijske, geografske ili religijske razlike, svi slave ovaj praznik u skoro istovjetnom obliku. Pripreme za Nouruz počinju prvog esfanda, posljednjeg mjeseca u staroj godini, a praznična atmosfera se u novoj godinu produžava sve do 13. farvardina.

Pred novu godinu bazari su puni ljudi koji kupuju skoro sve – počev od novih odijela i namještaja pa do najrazličitijih kolača ili mirođija. Ljudi žele da obnove izgled okruženja u kojem žive i da u novoj odori započnu narednu godinu.

U pojedinim dijelovima Irana postoje i različite poslovice koje pohvalno govore o ovom adetu.

No, nigdje nije navedeno kakvo to odijelo treba da bude, nego je samo bitno da ono bude novo.

Naredni običaj zove se ''hanetakani'' odnosno ''čišćenje'', a podrazumijeva uređenje kuća i javnih objekata. Već početkom esfanda pristupa se čišćenju parkova, ulica, trgova i svih ostalih prometnih mjesta. Higijena je uvijek bila imperativ za Irance, što uostalom i islam uvrstava u dio imana. Pošto za detaljno uređenje treba dosta vremena ''hanetakani'' otpočinje navrijeme, da bi bio dovršen do Nouruza. Od vremena pobjede islamske revolucije, čišćenju se pristupa pristupa organizovano u namjeri da se stvori što bolja saradnja i solidarnost među ljudima. Mora se istaći da ipak omladina najviše učestvuje u ovim akcijama.

Jedno od obilježja praznika Nouruza jesu kolači.

U pojedinim područjima, kao npr. u gradu Kazvinu, za kolače su zadužene samo žene. One u spravljanju slatkiša pomažu jedne drugima ali i kasnije u posluživanju mnogobrojnih gostiju. Ipak u većini gradova ljudi kolače kupuju u slastičarnama.

Iako svaki grad ima svoje posebne specijalitete, ipak su kolači iz Jazda najčuveniji i njih možete naći u svim dijelovima zemlje. Poslastičarnice u ovom iranskom gradu bilježe izuzetan promet u danima pred Nouruz.

Sami građani Jazda naručju torte i kolače po mjesec dana unaprijed, a kad smo već kod Jazda i istoimenoj provinciji, pomenut ćemo i običaj ''pandže-čini'' tj. ukrašavanje prodavnica, sa svim onim što se u njima prodaje i to pet dana prije dolaska nove godine.

U naseljima Aran i Bigdol, u provinciji Isfahan, zadržao se stari običaj ''ajjam-e pandže''. Riječ je ustvari o staroj tradiciji kroz koju se posljednjih pet dana odlazeće godine poljoprivrednici pripremaju za sjetvu i ostale ratarske radove.

U pustinjskim područjima ''hanetakani'' se poduzima u zadnjim danima esfanda, u kojima velike skupine djece po cijeli dan traže raznobojno cvijeće kojim će ukrasiti sofru ''haft-sin''. Pustinjski stanovnici tih dana kuhaju hljeb bez soli, koji prema vjerovanjima donosi berićet, a zatim ga prilažu uz ''haft sin''.

U našim kazivanjima o Nouruzu, jednom od najvećih nacionalnih praznika Irana, spomenut ćemo i razne običaje karakteristične za pojedine iranske provincije prilikom obilježavanja ovog praznika.

Esfand – posljednji mjesec po iranskoj kalendarskoj godini u provinciji Zapadni Azerbejdžan nazvan je ''bajram aji'' što znači ''mjesec praznika''.

U ovom mjesecu priroda se u potpunosti budi i nagovještava dolazak proljeća. Pored kupovine, kako je to običaj, novih stvari pred dolazeću novu godinu, u ovoj provinciji se praktikuje da se posebni pokloni uzimaju novoudatim ženama. Od adeta vezanh za trpezu izdvojit ćemo onaj po kojem ljudi posljednje srijede pred Nouruz odlaze na najbliži izvor sa bokalima u koje sipaju vodu a zatim ih donose za sofru. Azerbejdžanci u esfandu sade žitarice u saksije u namjeri da pred veliki praznik ukrase kuću zelenilom koje asocira na proljeće i budi radost u srcima










Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Uto Dec 15, 2009 3:30 pm

Posljednjih dana zime, pred brojnim cvjećarama i stambenim kućama Iranaca, uočljive su gomile sadnica različitog drveća. Tradicija nalaže da se proljeću pokloni jedna mladica iz koje će kasnije stasati stablo.

Iz velikih državnih rasadnika dovoze se izdanci koji se stavljaju na raspolaganje narodu. Islam jasno nalaže očuvanje prirode tako da ljudi na ovaj način ispunjavaju i svoju vjersku obavezu. Gradski parkovi i ostali zasadi bivaju preporođeni u ovim danima u kojima vjetar donosi miris cvijeća i atmosferu radosti i zadovoljstva. Ljudi pred novu godinu znatno više pažnje obraćaju jedni prema drugima. Posebno se vodi briga o nemoćnim osobama i o njihovoj opskrbi pred praznik. Iranci smatraju da svi imaju pravo na slavlje i da svakom čovjeku treba dati određena sredstva kojima će bar na kratko zaboraviti na teško stanje u kojem se našao.

U Iranu se i danas poštuju pojedini stari običaji vezani za proslavu Nouruza. Jedan od njih vezan je za tzv. glasonošu koji svojom pjesmom nagovještava dolazak proljeća i nove godine. Ovaj se običaj zadržao u sjevernim provincijama Gilan i Mazandaran.Glasonoše se okupljaju u skupine ''Nouruz Hani'', koje sa pjesmama započinju pola mjeseca prije Nouruza, a za svoj umjetnički trud dobivaju i lijepe poklone od ljudi.

Historija kaže da se radi o vrlo staroj tradiciji u kojoj je dolaskom islama promijenjen tek po neki stih iz melodičnih arija. Dakle, u ovom nacionalno-vjerskom običaju ''Noruz Hani'' prvo pjevaju kaside o Poslaniku islama i njegovoj porodici a zatim o proljeću, ljubavi i godini koja se dočekuje sa radosnom strepnjom i nadom u uspjeh.

Nekada su se pred novu godinu održavale velike i raskošne predstave od kojih su se mjestimično zadržali tragovi u nešto skromnijem obliku. No ostale su glasonoše koje seljanima u okolini grada Ardebila donose pjesme radosti, buđenja i nade za koje bivaju nagrađeni obilnim kolačima. Zadatak glasonoša nije samo u pjevanju – oni u visinskim predjelima ljudima donose prvo cvijeće i zelenilo sa planina da bi zauzvrat dobili simbolične poklone zahvalnih ljudi.













Nazad na vrh Ići dole
sonia
حبيبي
حبيبي


Godina : 43
Location : my world
Humor : ;)
Datum upisa : 23.03.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 31, 2010 8:06 pm

Prosle godine smo govorili o proslavi Nove godine na istoku, a sada cu vam ispricati kako to rade na severu.
Moderni docek je manje-vise svima poznat- gradski trg, restorani, kafici..
Za ljude na severu Evrope, Bozic je mnogo bitniji praznik od proslave Nove godine. Pripreme pocinju vec pocetkom decembra i sve je u duhu proslave tog praznika. Kud god se okrenete crvena boja vas podseca da dolazi vreme praznika. Bozic je , inace, porodicni praznik...
Novu godinu, takodje, vecina proslavlja kod kuce, i da je Nova godina zna se po tome sto je SAMO TOG DANA U GODINI dozvoljen vatromet, petarde, raketice... U ponoc svi izlaze na mostovima, igralistima, ispred kuca i ispaljuju vatromet. Neverovatna paljba traje nekih petnaestak minuta, a onda se opet sve smiruje, bar u krajevima koji nisu blizu kafica( mada i kafici tek poneki radi)..
Na trpezi ( torta, kolaci, meso, salate , voce, i sarma za sutra, naravno bar kod mene)...










Nazad na vrh Ići dole
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer


Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 02, 2011 6:03 pm

So narode, sta radite za Novu Godinu!? Samo sto nije,,,,
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA


Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 02, 2011 6:04 pm

Ja bi u garažu..kod Aferima...
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer


Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   Pet Dec 02, 2011 6:05 pm

Hodi mace, nema problema, ostavim ti kljuc, ne moras u garazu:)))))
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Doček Nove godine širom sveta   

Nazad na vrh Ići dole
 
Doček Nove godine širom sveta
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 2Idi na stranu : 1, 2  Sledeći
 Similar topics
-
» Religije sveta
» 1-PRAVILA ZA CITANJE I PISANJE
» zanimljivosti iz svijeta nauke
» Najzdravije namirnice na svetu
» Korak po korak na putu do bete +

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: ĆASKAONICA /DEBATNI KLUB :: ČESTITKE I POZDRAVI *PRAZNICI*PROSLAVE *SVETKOVINE * :: VERSKI I DRUGI PRAZNICI-
Skoči na: