DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -
Danubius Forum ima trenutno preko 11 000 registrovanih korisnika
REGISTRUJTE SE , jer ovako ne možete čitati ni 30 % sadržaja
niti možete učestvovati u radu foruma .VIDITE SVE -ali ne i sadržaj topica (a imamo ih preko 7000 !)
Registracija je krajnje jednostavna , BEZ maila ZA POTVRDU . Možete odmah ući na forum pošto ste uneli nick i pass.


DOBRO NAM DOŠLI !



DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -

-MI NISMO KAO DRUGI -Liberté, égalité, fraternité-
 
PrijemPORTALFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Nov 30, 2008 7:38 am


  • Vrijeme došašća obuhvaća 4 nedjelje prije Božića, a prva nedjelja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. XI.). Crkva u došašću posvješćuje velike događaje povijesti spasenja. U sjevernim krajevima naše domovine vjernici u vrijeme došašća rado dolaze na tzv. rane mise »zornice«
  • Riječ došašće dolazi od latinske riječi adventus (advenire = doći, dolaziti).
  • Vrijeme došašća dvojakog je značenja: vrijeme priprave za Božić, kada se slavi prvi dolazak Sina Božjega k ljudima na zemlju, i vrijeme iščekivanja drugoga Kristova dolaska, na svršetku svijeta.
  • Slavljenje došašća nastalo je po uzoru na korizmu. U Crkvi se najprije slavilo Kristovo uskrsnuće (svake nedjelje), a potom i godišnji blagdan Uskrsa, kojemu je prethodila priprava kroz korizmu. Slavljenje Božića u Rimu zasvjedočeno je sigurno već 25. prosinca 354. godine.
  • Neki vide početak slavljenja Došašća kod sv. Hilarija (Galija), koji oko 366. godine piše da se Crkva svake godine priprema kroz tri sedmice za Spasiteljev dolazak. Drugi opet vide početak došašća u odredbi koncila iz Zaragoze (Španjolska) 380. godine da od 17. prosinca nikomu nije dopušteno ni jednog dana izostajati od crkve, niti se skrivati po kućama, niti bosonog hodati, nego treba hitjeti u crkvu.
  • Godine 490. godine, biskup Perpetuus iz Toursa službeno proglasio Došašće pokorničkim vremenom u Franačkoj, naređujući post u tri dana svakog tjedna od 11. studenog (blagdan svetog Martina) do Božića. Ovo četrdesetodnevno vrijeme posta, slično Korizmi, originalno se nazivalo Quadragesima Sancti Martini (Četrdesetodnevni post svetog Martina). Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz Korizmenog vremena. Sv. Grgur iz Toursa (+ 594.) govori o pokorničkom vremenu od dana sv. Martina, 11. studenoga, do Božića, te o tri posna dana u tjednu. A koncil u Toursu (567) određuje da u samostanima treba postiti kroz mjesec prosinac, do Božića. Koncil u Mâconu (580) određuje da od dana sv. Martina do Božića (6 tjedana, kao i u korizmi) treba postiti svakog ponedjeljka, srijede i petka, te da se božanska služba treba slaviti kao u korizmi. Toga su se držali u galikanskoj (Francuska), mozarapskoj (Španjolska) i ambrozijanskoj Crkvi.
  • Vrijeme Došašća Rimske liturgije, koja se razvila stoljeće nakon one franačke crkve, nije bilo pokorničko, nego slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. Kada je Crkva ujedinila liturgijsko vrijeme, nepokornička priroda rimskog Došašća bila je u sukobu sa dužom i pokorničkom praksom galskog Došašća.
  • U 13. stoljeću je postignut kompromis, koji je kombinirao post i pokornički karakter galskog običaja s misnim tekstovima i kraćim četverotjednim ciklusom rimske liturgije Došašća. Neki su u 4 nedjelje priprave za Božić simbolično vidjeli 4 tisuće godina od Adama do Krista. Liturgija Došašća ostala je nepromijenjena sve do II. Vatikanskog koncila, koji je uveo manje izmjene kako bi jasno odredio duh korizmenog i vremena Došašća. Nekada je došašće bilo obilježeno postom u određene dane, a Badnjak postom i nemrsom. Danas nema više tih obveza, ali nema ni zabrane. Crkva u vrijeme došašća skreće pažnju na slušanje i razmatranje riječi Božje i na djela ljubavi prema bližnjima.
  • Slavljenje došašća sigurno je zasvjedočeno u svitku iz Ravene iz prve polovice 5. stoljeća, koji sadrži 40 pripravnih molitava za slavljenje Božića; vjerojatni autor mogao biti sv. Petar Krizolog (+ 450.).
  • S prvom nedjeljom došašća počinje i nova crkvena liturgijska godina. Pokušaji nekih papa da i građanska godina započne s prvom nedjeljom došašća, ili s Božićem, ili s utjelovljenjem Sina Božjega, 25. ožujka, kada je nekada započinjala i stara rimska godina, a držalo se da je tog datuma i Isus umro na križu, bili su kraćeg daha i nisu uspjeli istisnuti poganski početak godine, 1. siječnja. I Crkva je to morala prihvatiti.
  • Kvatre u drugom tjednu došašća uvijek su igrale posebnu ulogu u pripravi za Božić. Isto tako i dani bliže priprave za Božić, počevši od 17. prosinca, i danas imaju posebno značenje u izabranim misnim čitanjima i večernjim »O« antifonama u časoslovu. U novije vrijeme prilično je raširena i božićna devetnica. A u srednjem vijeku davale su se i adventske igre.
  • Kod Hrvatâ došašće je uvijek imalo posebno obilježje, koje se očituje i u raznim narodnim običajima. Ponekad ti običaji imaju i pretkršćanske poganske oznake; mnogi od tih običaja već su pokršteni. U nekim hrvatskim katoličkim krajevima došašće je započinjalo s danom sv. Katarine, 25. studenoga, kada su prestajale svadbe, igre, sijela, itd. S danima sv. Barbare (4. XII.), sv. Nikole (6. XII.), sv. Lucije (13. XII.), sv. Tome (nekada 21. XII.) i Badnjakom (24. XII.) povezani su mnogi običaji došašća kod Hrvatâ katolikâ. No, mnogo više od običajâ vrijeme došašća u našem je narodu obilježeno pristupanjem sakramentu pomirenja, sv. ispovijedi. I to je ono najvažnije.
  • Ivan Krstitelj i današnjim kršćanima poručuje i viče: »Pripravite put Gospodnji, poravnite mu staze!« (Mt 3, 3) Zatim: »Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema.» Tako bi proslava Božića bila radosna, a Kristov drugi, slavni dolazak iščekivali bi kršćani radosno, bez straha.


(nadam se da ćete razumeti, nema teksta na Srpskom jeziku) U tri reči, radi se o Bozićnom postu isto kao kod pravoslavnih vernika, sa tim da nije bas tako strog .Početak adventa se obeležava tako što se postavlja tkzv adventski venac , sa četiri sveće , i simbolično pali po jedna svake nedelje, do Božića .To, naravno, rade deca .Odrasli u ovo vreme daju neki zavet, recimo da će se odreći neke loše navike , i u sledeće 4 nedelje trebalo bi da to ispoštuju.
















Poslednji put izmenio Danubius dana Sre Nov 30, 2011 3:52 pm, izmenio ukupno 4 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Nov 30, 2008 8:35 am

Čokoladni Isus na udaru kritike nemačke crkve

Autor: Blic online | Foto:Typepad.com - ilustracija | 27.11.2008. - 08:39

Nemačka crkva smatra da je Isus od čokolade – bezukusan. Biznismen Frank Ojnhausen našao se na udaru kritike verskih zvaničnika nakon što se njegov proizvod "Slatki bog" našao u prodaji, javio je Rojters.

Ojnahausen (54), iz obližnjeg Dizburga, koji je prodao na hiljade čokoladnih Isusa, izjavio je da je došao na ovu ideju želeći da doprinese očuvanju tradicionalnih verskih vrednosti uoči Božića.
Ojnahausen se udružio sa lokalnim proizvođačem čokolade i zajedno su napravili novi proizvod. On je rekao da je na hiljade ljudi naručilo "Slatkog boga", umotanog u zlatnu foliju, i nada se da će do Uskrsa pronaći partnera za masovnu proizvodnju.
Nemačka protestantska crkva rekla je da je "Slatki bog" neukusan, a ni katolička nije izrazila oduševljenje.
"Grozno je što je Isus umotan u zlatnu foliju i što se prodaje pored čokoladnih zečića, pingvina i lizalica", rekao je Egidius Engel, portparol arhbišopije iz Paderborna. "Ovo upropašćuje simbol Isusa".
Slično se već dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je katolička crkva napala jednu njujoršku galeriju zbog pokušaja da izloži čokoladnu skulpturu nagog Isusa u prirodnoj veličini.




Još jedna stvar , vezana za advent-Deca dobijaju tkzv advent-kalendar, koji vidite na slici, to je jedna vrsta tanke kutije , koja ima po jednu "kutijicu" za svaki dan, u kojoj je nalazi po jedna tanka , minijaturna čokoladica . Svaki dan se sme uzeti samo po ta jedna-valjda se tako deca uče da ne budu halapljivi (moj je , još kao mali ,naravno otvorio sve redom, smazao, i lansirao kutiju u smeće .)










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Astra
Zvezda Foruma
Zvezda Foruma
avatar

Godina : 57
Location : podnozje Alpi
Datum upisa : 20.06.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Nov 30, 2008 11:48 am

Moj i danas pojede sve odjednom,a ima cokolade u izobilju i bez toga....nije to pohlepa mislim vec radoznalost jer je svaka cokoladica drugog oblika,kao djed mraz,zvoncic,paketic i sl.
Inace svake godine sama pravim vjencic,ne samo sebi vec i sestri,kcerki......uzivam u tim stvarima i pomalo kicu,jer po meni je u to vrijeme skup svih tih boja pozeljan,treba da bude sto veselije,sarenije.......u toku dana cu staviti i sluku moga Advents Kranza.










.

Nazad na vrh Ići dole
http://www.ranjeni-orao.com
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Nov 29, 2009 10:16 am

Danas počinje Adventski post za vernika Katoličke crkve simboličnim paljenjem prve crvene sveće .Pošto gore ima napisano sve o običaju ,da ne ponavljam .
No da i crkva ide ukorak sa vremenom,,,,,pogledajte :

http://www.adventskalender.net/



















Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Nov 29, 2009 6:14 pm

Šefe čega si se odrekao?
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 4:07 pm

Kijara-brm ::
Šefe čega si se odrekao?


Zašto zanemarujemo duhovni značaj verskih praznika

Mnogi vernici misle da je post dijeta

V. Marić-Brajković | 28. 11. 2010. - 00:02h | Foto: Beta | Komentara: 202

Božićni post počeo je juče, ali malo ko će se od pravoslavaca odlučiti da posti sve dane do 7. januara. Veliki broj je i onih koji će ga zaobići, posebno zbog svinjokolja i novogodišnjeg slavlja. S druge strane, i samo obeležavanje posta uglavnom se svodi na trpezu koja po dobrom starom običaju mora da bude bogata. O duhovnoj strani posta i vrednostima, malo ko razmišlja.

Vesna Marjanović, etnolog, objašnjava da se u našem narodu uglavnom posti prva i poslednja nedelja posta.



– Tako je od davnina, a neke duhovne elemente koji ga prate kao što su pomirenje, uzdržavanje od seksualnih odnosa i kažnjavanja dece malo ko je poštovao. Sve je ostalo, do danas, na nivou retorike – kaže ona.



Koliko se kod nas zaista i kako posti, međutim, nikad nije preciznije ispitivano, ali se zna da pečenjare najviše prasetine prodaju za Svetog Nikolu.



– Kod Rusa, na primer, a slično je i kod Grka, ustanovljeno je da manje od pet odsto vernika posti ceo post, uskršnji, koji je svakako glavni, ali ništa nije bolje ni za božićni, koji je blaži. Verovatno je slično i kod nas, mada neki sveštenici kažu da je taj procenat i manji – navodi Živica Tucić, verski analitičar.



Ipak, prof. dr Ljubivoje Stojanović, sveštenik iz beogradske crkve svete Petke na Kalemegdanu, kaže da sve više mladih prilazi crkvi i posti na pravi način, odnosno da duhovni aspekt posta prati adekvatna ishrana tih nedelja. Na jelovniku su samo namirnice biljnog porekla i riba, dok su meso, jaja i mlečni proizvodi potpuno isključeni.



– Najvažnije je shvatiti da post sam po sebi nije cilj, nego sredstvo, post nije nešto što je naređeno, već ga treba doživeti. Post nije gladovanje, ili dijeta, već je njegov smisao u činjenju dobrih dela, u jačanju zajedništva. To nije mučenje, već čovek posti zato što hoće, a ne zato što mora. On se kroz post bori protiv svojih poriva, slabosti, trudi se da pomogne drugima oko sebe – objašnjava Stojanović.

Hrišćanima je međutim, navodi Tucić, važno samo da ispune formu, često ne uzimajući u obzir njegovu duhovnu dimenziju koja treba da je u centru.



– Kod nas podosta vlada verska neprosvećenost onih koji sebe smatraju vernicima. Misle da je sve ispunjeno i dovoljno ako slave, poste i proslave slavu. Danas svuda u hrišćanstvu vlada nihilizam, relativizam, hedonizam, vernik želi sam da odlučuje šta mu je iz vere prihvatljivo, šta da komotno prihvati i čini – kaže Tucić.


I Vesna Marjanović ističe da se post doživljava više u materijalnom kontekstu, da je važna samo spoljna slika i da se sve završava zastupanjem posnog kuvara. Većina mladih, smatra Marjanovićeva, post ne doživljava duhovno. U trendu je razmišljanje: „Sad ću da postim, pa ću da oslabim“ ili „Danas sam pojela čokoladu, nema veze, sutra neću“. Ako postoji potpuno posvećivanje crkvi i poštovanje svih pravila, iza toga obično stoji neki tragičan događaj, smatra naša sagovornica.



Slava i rođendan
Na doživljaj posta i njegovog značaja uticao je i 50 godina dug period komunizma, ali posle oslobađanja stega devedesetih, kako kaže Vesna Marjanović, videlo se da je obeležavanje slava i posta ostalo duboko u svesti naroda. Retko gde se nije obeležavala slava, čak su i komunisti slavili pod motom dečjeg rođendana. O trpezi se nije mnogo vodilo računa, ali je bilo važno da se slava, i krijući, ipak obeleži.







– Post je jasno definisan, koji su dani posni i kako se posti. Čovek ne sme da bude gord u veri. Ako neko hoće da bude vernik, treba da izbegava opravdanja, pogotovo ekonomska, jer trpeza ne mora da bude bogata ako je u ime vere. Ukoliko neko ne zna kako treba da postupi, crkva će ga rado uputiti. Ima osoba koje će sveštenik razrešiti posta, kao što su trudnice i bolesni – kaže Stojanović.


Na sveštenicima je, ističe on, da pokrenu svest i da ukažu na radost posta, na pričešće, da afirmišu želju vernika i da ga podstaknu da ide dalje, da sazreva u veri.

Kod katolika čak ni taj "gastronomski deo nije tako "opasan" ,,,a ostalo je isto (gornji tekst )

Moj "radni " venac ,,,,



,,,,i paradni





...i jos neki detaljčići.....























Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
ANDJEO82

avatar

Location : Iznad vaseg ramena@@@
Humor : Andjeoski @
Datum upisa : 13.11.2010

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 4:31 pm

Tacno je da ga neki vernici nece postovati i da ce celi post ispostovati po pravilu,ali to je oprosteno oniim vernicima koji su spreceni bilo zbog bolesti ili redovnom terapijom lekova kao i maloj deci.Ali bi zato ostali vernici koji zaista postuju svoju veru i prdrzavaju se njenih nacela i po zavrsetku posta zele da se posle ispovedanja Priceste trebali to da postuju i da se pridrzavaju pravila tokom celog posta.Ali svaki pravi vernik koji zeli da primi Svetu Pricest zna koja su pravila koja mora da postuje i da se odrice svega onoga sto je zabranjeno da radi tokom svakog posta.Ali i moje je misljenje da je takvih osoba malo i da se oni nece uzdrzavati svega zabranjenog i da ce sva ta pravila prekrsiti ali ce zato biti prvi kada dodje taj dan kada ce stati pred Svestenika i primiti Svetu Pricet bezobzira nato da je nisu dostojni jer se nimalo nisu potrudili da pokusaju bar jednu sedmicu ispostuju casni post i bar tako malo iskupe sebe i pred Svetenika ali i pred samim Bogom.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.soulmate-forum.com
svilanaasvaltu

avatar

Datum upisa : 09.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 6:50 pm

Adventisticki post [baba mi je bila adventista]traje jedan dan od zalaska do zalaska sunca i to i bez vode .
Ako se pravoslavni post od 7 nedelja,zove advent post, onda se izvinjavam,ja to nisam znala.
Svete tajne pricesca svaki Pravoslavac treba da zna a`osnovni smisao svakog posta jeste jacanje duha na prvom mestu kroz dobra dela i ciscenje organizma molitvom i uzdrzavanjem od necastivih misli uz ljubav prema bogu i bliznjima na prvom mestu.
Obzirom da je to jako tesko i gotovo nemoguce,mnogi ne postizu "pravu"ravnotezu u tome!
Dovoljno je da ga vole i ne odricu se ljubavi prema njemu,pa ce svaki post u coveku naci dobrotu i za duh i za telo.
Nazad na vrh Ići dole
svilanaasvaltu

avatar

Datum upisa : 09.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 6:54 pm

Danubius ::
Danas počinje Adventski post za vernika Katoličke crkve simboličnim paljenjem prve crvene sveće .Pošto gore ima napisano sve o običaju ,da ne ponavljam .
No da i crkva ide ukorak sa vremenom,,,,,pogledajte :

http://www.adventskalender.net/







PS:Ovo nisam videla i izvinjavam se .Bar sam nesto naucila:)*
najiskrenije....i sada mislim,da je mala razlika u svemu ovome, bez obzira na veroispovest .







Nazad na vrh Ići dole
ANDJEO82

avatar

Location : Iznad vaseg ramena@@@
Humor : Andjeoski @
Datum upisa : 13.11.2010

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 7:14 pm

Pa ko je Adventisticki post nazvao Pravoslavnim postom?Da li ste procitali moj komentar na temu koju je ,,Danubius,, napisao jer moj komentar se odnosio na to da li se postuje ili nepostuje samo Postovanje za vreme Velikih postova i koliko se ljudi pridrzavaju tog verskog obicaja, da bi mogli da prime Svetu Pricest.Uopste nisam poredio ili pisao o tome koliko koji post traje i molim vas da moje komentare ne tumacite i pisete netacno.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.soulmate-forum.com
Amisela
Komšinica preko plota
avatar

Datum upisa : 04.08.2009

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 9:45 pm

ANDJEO82 ::
.Ali i moje je misljenje da je takvih osoba malo i da se oni nece uzdrzavati svega zabranjenog i da ce sva ta pravila prekrsiti ali ce zato biti prvi kada dodje taj dan kada ce stati pred Svestenika i primiti Svetu Pricet bezobzira nato da je nisu dostojni jer se nimalo nisu potrudili da pokusaju bar jednu sedmicu ispostuju casni post i bar tako malo iskupe sebe i pred Svetenika ali i pred samim Bogom.

Zar mislis da je tebi dovoljno sto ces ispostovati casni post,kada ti se ovakve ideje radjaju. Ko si ti da sudis drugome.Da li je neko dostojan ili nije to je njegov licni odnos sa Bogom.
Nije dovoljno ispostovati casni post, treba imati cisto srce bez mrznje i losih misli.
Nije nase ni tvoje da razmisljamo ko je dostojan ili nije, mozda ce biti dostojniji neko ko ne ispostuje casni post a ima cisto srce i ne opada svog bliznjeg.
Jevandjelje po Mateju 23,25
Tesko vama knjizevnici i fariseji, licemeri sto cistite spolja casu i zdelu a iznutra su pune grabezi i nepravde.
Za svaki slucaj procitaj i sledeci stih.
Nazad na vrh Ići dole
svilanaasvaltu

avatar

Datum upisa : 09.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 9:59 pm

Ja sam kriva:(
Pozurila sam [ne citajuci ono pre toga napisano].IZVINJAVAM SE !Zelela sam da izvucem smisao:da post jeste jacanje duha...i nja,nja.....
I kud se "uhvatih "bas za ovaj komentar?
Postimo ljudi kako znamo i umemo,nevezano u kojoj smo veri i kakvi su nam obicaji-obredni!!!
E` tako,
to bi sad bilo u redu ,s moje strane uz izvinjenje,zar ne?
Nazad na vrh Ići dole
ANDJEO82

avatar

Location : Iznad vaseg ramena@@@
Humor : Andjeoski @
Datum upisa : 13.11.2010

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 10:30 pm

Da nebi spamovali temu samo cu ti odgovoriti na pitanja -Da meni je dovoljno sto cu ispostovati u celosti pravilno kako je to zapisano celi post i nije mi ovo sada prvi put da tako radim,ali sam rekao da svi oni koji stanu pred Svestenika na dan Svetog Priceta a pre toga na ispovedanju slazu i kazu neistinu samo da bi uzeli Naforu i primili svetu Pricest sami sebe lazu i tako veruju da su prevarili i Boga varaju se jer on sve vidi i sve cuje.I sa ovim cu zavrsiti svoj odgovor na ovaj komentar.
Nazad na vrh Ići dole
http://www.soulmate-forum.com
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 11:03 pm

svilanaasvaltu ::
Ja sam kriva:(
Pozurila sam [ne citajuci ono pre toga napisano].IZVINJAVAM SE !Zelela sam da izvucem smisao:da post jeste jacanje duha...i nja,nja.....
I kud se "uhvatih "bas za ovaj komentar?
Postimo ljudi kako znamo i umemo,nevezano u kojoj smo veri i kakvi su nam obicaji-obredni!!!
E` tako,
to bi sad bilo u redu ,s moje strane uz izvinjenje,zar ne?
Naravno breee ....lapsus mentis -adventski , adventistički....i ja bez naočara pročitam koješta na temama , pa se posle smejem sam sebi .
Slovo razlike , menja smisao ...

Verovatno ću se zameriti svim konfesijama , ali ja zaista ne vidim nikakav smisao u onom delu posta gde je strogo propisano šta se jede a šta ne . Zasto je to do djavola važno? Ljudi jedu šta imaju..pa i sam Isus je jeo šta je imao bez nekih čvrstih pravila .
Sem toga...predpostavka je da ko je hrišćanin, živi cele godine hrišćanski, dakle ne mrzi, ne psuje itd...što bi trebalo nametati neki ritualni rok ?










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Pon Nov 29, 2010 11:20 pm

Mene zanima zašto se ljudi odriču nečeg te 4 nedelje.Ako ne može,a treba biti dobar čovek cele godine,ni te 4 nedelje mu ne znače ništa..
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
Harite
White Angel
avatar

Godina : 40
Datum upisa : 02.11.2010

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Uto Nov 30, 2010 12:20 am

U doba Isusa ljudi su bili neobrazovani i sasvim su drugacije razmisljali nego sto mi danas razmisljamo.Isus se spustao na njihov nivo razmisljanja i ja mislim da je ideja posta pocela tako.Najlakse je bilo objasniti na taj nacin kako se oduprijeti losim i necistim mislima.
Ako mozes oduprijeti jednom od najjacih cula mocices se oduprijeti u buducnosti losim mislima i nedjelima.
Post je jacanje duha.
Nazad na vrh Ići dole
Kijara-brm
MEDOLINA
MEDOLINA
avatar

Godina : 37
Location : F - AN - T - AS - T I C
Humor : YES-You now :)
Datum upisa : 21.12.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Uto Nov 30, 2010 12:23 am

Hvala ti..:))
Nazad na vrh Ići dole
https://www.facebook.com/groups/146401177244/
svilanaasvaltu

avatar

Datum upisa : 09.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Uto Nov 30, 2010 2:34 pm

Dragi moji,ko me poznaje bolje,zna da imam "uzasno"dobar smisao za humor i da se jedino zafrkavam na sopstveni racun.Nemam komplekse i nisam ljubomorna....U stvari trudim se da budem dobar covek.
E` sad ...zasto je ovo bio uvod?
Imamo mi cigu jednog brku starijeg coveka koji prosi gde god stigne a za bakaluk od prosidbe kupi pivo,cigare,uroxa se i uziva ko guster na suncu .Kad je kisa,stavi neku kartonsku kutiju,manju za sitninu i vecu za pivo i cigare.
Davala sam ja njemu ,uvek kad sam imala kintu...tja,nas ciga,boem,he ..he...sta mi fali,ko da cu da crknem za dva dinara?!
Umela sam i da se iznerviram kad prodjem sa malo para da platim kredit banci od zadnje crkavice,kad se vracam s pijace DE-kintirana 100% a on mi kroz brkove promumla da cujem.;Daj dedi sine,da te sreca prati,da imas da nemas,da ti bude,da ti ne bude.....i tako danima....
Sta cu?
Savijem glavu, racunam nek ima i za pivo i za cigare,ma nek ima zasta hoce,razmisljam dok mu spustam kintu u kutiju.
Pre dve godine[ziva istina] postim ja celu sedmicu,ni mrava da zgazim,nikoga popreko da pogledam,sklanjam se ko mali crv svima sa vidokruga da me ne iznervira "neko"ili "nesto" da pricest uzmem ko pravo bozije jagnje.
I....
Dodje to jutro i ja se uputim sa koleginicom s posla rano ujutru [radila sam prvu smenu ],bese mi sitnina u djepu samo za jednu svecu za zdravlje posle nafore.
Kaze meni koleginica,da je to ok i da sad ne panicim te zbog ikona,te zbog priloga....
Ubledela,izmozdena ali srecna sto cu uzeti taj hleb i vino Isusovo i pri tome misleci da sam i casna ,da nemam greha,sva srecna primim svetu pricest i na izlazu nas saceka ciga sa kutijama.
Taman da ga prodjem,kad "dasa" ponukan mojim dobrim delima,poce da se dere iz petnih zila,da mi bude ono i ovo i ono i ovo na onom svetu sto nemam da ga darujem.[onako debelo pijanog i zakrvavljenih ociju]u ranim jutarnjim satima.
I sta se desava?!
Jaaaaaaa....bozje jagnje,odlucim da ga isutiram,sameljem sa crnom zemljom, onako humanisticki isamaram,da ga bacim u jarak pored crkve,da mu osisam brkove i kartonske kutije nabijem na glavu.
On ce meni "nanu-naninu"bednik jedan.....
Koleginica vidi da sam pobelela,cvrsto me drzi za ruku i sapuce u uvo [ko biku pred koridu ]Smiri se ,zeno,sta ti je,samo sto smo se pricestili jel si ti bre normalna?
Ja nisam incidentna osoba uopste i najmanje agresivna ali mene je to porazilo :(!
Ciga je valjda video i suze u mojim ocima od besa ...pokupio pinkle i brzo nestao.
Kada smo se vratili na posao,moja koleginica to isprica kako je izgledalo .Zene su plakale od smeha.......
.......Znaci,
sve sam vam ovo napisala da znate,da je covek u stalnom iskusenju i da niko nije savrsen"))))

Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Sre Dec 01, 2010 9:16 pm

Vernici će me opet linčovati.....ali ne mogu da odolim , dobar tekst :


Olga Stojanović - Skeptička jama


VELIKI POST (PAID)


Sreda, 1. Decembar, 2010.| Autor: Olga Stojanović

U nedelju je otpočeo božićni VELIKI POST. Prva nedelja po kanonu je na vodi. Znači, ko god od vernika ima jahtu, brodicu, jedrilicu, može i gliser - prvu nedelju velikog posta zaista može da provede na vodi, uz ribu i blitvu. S krompirom.

Dopušteno je popiti i malo vina, ukoliko se usidrimo crnog, a na brodu isključivo belog. Malo je, znamo, onih koji su u mogućnosti da ispoštuju ovih nedelju dana na vodi, jer svega stotinak aktuelnih pravoslavaca poseduju jahte, što ne znači da bi svojim isposništvom bili u koliziji s katoličkom koncesijom, ukoliko isplove u njihove vode, jer je i kod tih otpočeo VELIKI POST.

Navešću tri kardinalna slučaja u vezi s velikim postom, za koje mi se čini da - sad ozbiljno - dovode u pitanje ceo poduhvat. Jedan moj prijatelj, vernik naravno, toliko se kod jednog vladike najeo druge nedelje velikog posta, i to bakalara, da je u slobodnoj prodaji morao da pazari topljače masti iz firme „Kalifornija fitnes“. Sve zbog vladičinog ne baš hana, ali bakalara.

Ne, nije to bio vladika Pahomije, jer su kod vladike postila samo deca, dok je vladika mrsio. Da ne kažem šta. Nije to bio ni vladika Artemije, zato što je dotični s preduzimačima pio samo čistu izvorsku vodu, koliko da mu priliv bude veći od odliva. I da ne pominjem druga sveta imena iz vrha naše Crkve, pošto sam ubeđena da i takvi postoje.

Drugi („lepota i zdravlje“, te „zdravlje i lepota“) program velikog posta zapremile su mnoge javne ličnosti pretežno ženskog pola, koje se ovih šest nedelja lišavaju svega, osim sujete. I lepote. A zdravlje i produhovljenost će već doći sami po sebi.

Za vreme velikog posta ove dame upotrebljavaju svetliju podlogu za puder i, umesto ruža za usne, upotrebljavaju samo neutralni sjaj. Jer taj sjaj svojom prozračnošću lakše dopire sa njihovih usana do Svevišnjeg. Međutim, osvedočila sam se, iz prve ruke, kako su neke od njih za tih šest nedelja zadobile i po tri suvišna kilograma, a sve zbog prebranca (kafanskog) i ostalih posnih jela.

Tri suvišna kilograma ove i ovakve dame počinju da skidaju već prvog dana Božića, tako što eliminišu podvarak, a belo ćureće jedu umesto hleba, ko što se nekad upražnjavalo u srpskoj aristokratskoj porodici Dunđerski. Ćuretina umesto hleba, i za tri nedelje je i Lenka (Dunđerska) oslabila, dok je poezija njenog obožavaoca Laze Kostića jačala i jačala.

Treći urbani fenomen vezan za VELIKI POST je šestonedeljni program raznih merkantilnih restorana koji nude posnu trpezu, „masniju“ i od najkaloričnije prasetine. A znate li šta je rekao vladika Velimirović? Da je teže četrdeset dana jesti isključivo biftek nego biti na hlebu i vinu.

Osim velikog uma, Velimirović je posedovao i ogroman gastronomski talenat, što je u određenim krugovima njemu sklonim i dalje nepoznato.

Da bi ironija bila veća i potpunija, baš na dan početka velikog posta, oglasila se reklamno i jedna moćna mobilna telefonija, koja je ponudila svoj šestonedeljni POST-PAID uz najpovoljnije uslove, kako bismo se ovako gladni barem mogli čuti s bližnjima, ako već ne možemo direktno da se obratimo Gospodu, jer njegov je mobilni ili nedostupan, ili ga znaju samo dva čoveka u državi.

Tako da ne znam da li lično da pristupim POSTU, makar i sa zakašnjenjem, ili da umolim Gospodina iz telefonije da mi odobri pristup VELIKOM POST-PAIDU.
Postiću, pušiti i piti (što ne ulazi u paket) i ostaću na pri-pejdu. Kolko para, tol’ko i lišavanja.










Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Samhain

avatar

Datum upisa : 22.11.2011

PočaljiNaslov: Došašće ili advent...   Sub Nov 26, 2011 9:51 pm

27.11...

Došašće ili advent je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak crkvene godine (osim kod istočnih vjernika, kojima počinje 1. rujna).

U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, predvladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. Od 8. stoljeća, razdoblje došašća, počinjalo je 11. studenog na blagdan sv. Martina i bilo je strogo poput korizme. Kasnije je taj običaj, znatno ublažen, makar se i danas, razdoblje došašća gleda kao vrijeme suzdržavanja od velikih slavlja i gozbi. U došašću, izrađuje se i stavlja na stol, adventski vijenac sa četiri svijeće. Simboliziraju četiri nedjelje u došašću.

Nazad na vrh Ići dole
http://soulmate.forumieren.com/
Gost
Gost
avatar


PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Uto Dec 06, 2011 10:18 am

Nije baš o postu,ali je o Adventu,Božiću i običajima... lijepa priča za pročitati onima koje takve teme zanimaju

PRIČA O BOŽIĆU I OBIČAJIMA

Došašće, razdoblje, koje je na početku običajnog kruga i predhodi Božiću. Prema kršćanskoj vjeri ovo predbožićno doba je vrijeme duhovne pripreme za dolazak Spasitelja. Ovakav način iščekivanja duboko se ukorijenilo u hrvatskoj narodnoj tradiciji, a osobito se ogleda u molitvi, odricanju od hrane ili postu, činjenju dobrih dijela i odlascima na mise zornice.
Posebno lijepi ugođaj bio je za ponekad dugotrajna pješačenja, često po ledu i snijegu, zorničara koji su uz nošenje baklji ili luči, te lampaša u kolonama, prebirući zrnca krunice, uz napjeve ovog predbožićnog doba, išli prema kapelicama ili crkvama na prvu jutarnju misu. Svjetlošću koju su nosili ovi ranoranioci, simbolički se razgonio mrak, koji često u narodu označava svakojako zlo i nedaće.
Pojava adventskih vijenaca i četiriju svijeća, koje simboliziraju četiri nedjelje Došašća, u našim krajevima zabilježena je polovinom stoljeća kao utjecaj europske civilizacije i protestantizma. Ta privlačnost ostala je prihvaćena, pa se tako danas masovno primjenjuje u ukrašavanju crkvi i domova.
Od dana Svete Katarine (25.11.) započinjale su svakodnevne pripreme u obiteljskom krugu, dok je prva adventska nedjelja slijedila odmah nakon toga dana.

OBIČAJ DARIVANJA
Pripreme za veliki blagdan počinju običaji-ma darivanja vezanima uz dan Sv. Nikole (6. prosinca) i dan Svete Lucije (13. prosinca) koji postoje od 11. st. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mali-šane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave. U moderno doba ovu službu obavlja Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicio-nalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama.

Barbara
Obilježavanje Svete Barbare (4.12.) ranokršćanske mučenice, u narodu je povezano značajno sijanje pšenice ili raži. Time se pridavala posebna pozornost i važno mjesto u običajima, te postavljanju na božićnom stolu ili ispod okićene božićne smreke. Izniklim zelenilom se u narodnim objašnjenjima pokušalo prizvati obilje u idućoj godini.
Sveta Barbara je zaštitnica pogibeljnih zanimanja vatrogasaca, rudara i vojnika, a seljaci je prizivaju i utječu se pod njezinu zaštitu za nevremena ili protiv groma. Kršćanska tradicija ju poznaje i kao zaštitnicu dobre smrti, a uvrštena je medu četrnaest svetaca - pomoćnika u nevoljama.
Prvi čestitari (grupa muškaraca) predbožićnog razdoblja pojavljuje se upravo na njen dan, a nazivaju se barbarašima (okolica Zagreba) ili bajačima (okolica Čakovca). Njihov ulazak u kuću, kojoj izriču dobre želje, magijski priziva obilje i napredak.

Nikola
Dan Svetog Nikole, Mikule ili Nikolajze (6.12.), velikog sveca, biskupa iz maloazijskog grada Mire, slavi se u gotovo svim krajevima Hrvatske. O tome uvjerljivo svjedoče kapelice i crkve koje su mu posvećene. Uz ovog sveca vezuju se brojne legende o dobročinstvima sirotinji i djeci. Hrvatska, kao dio građanskog europskog kulturnog kruga, obilježava taj dan kao dan darivanja djece. Evangeličko kršćanstvo poistovjećuje nadnevak Svetog Nikole uz Božić i, takoder, običaje darivanja. Pučka tradicija poznaje maskiranje i obilaske svetog Nikole i krampusa, koji noseći lance i šibe uz strašni izgled plaši grješne, posebno djecu. Nikola daruje dobre voćem i slatkišima.
Postoji tradicija darivanja djece uz nevidljivog sveca koji darove ostavlja na prozoru u pripremljenim čizmicama ili čarapama uz pisamce s napisanim željama. Svetom Nikoli se utječu putnici i mornari, koji mu se pritom i zavjetuju o čemu su svedočanstva brojni skupocjeni votivni darovi u srebru i zlatu, darovani crkvama s njegovim imenom širom Dalmacije.

Lucija
Ulogu darivanja u našim južnim krajevima i otocima, tradicionalno je preuzela sveta Lucija (13.12.). Na njen su se dan darivala djecu voćem, slatkišima ili suhim smokvama ostavljenim u čarapama, pod jastukom ili papučama.
Uz ovu sveticu, rimsku mučenicu iz Sirakuze na Siciliji, vezana je dvanaestodnevna priprema za Božić. U Konavlima pokraj Dubrovnika, postoji izreka - Sveta Luca drvarica, dvanaest dana do Božića.
Taj dan je najkraći u godini, pa se uz njega vezuju brojne magijske radnje, poput one o izradi drvenog stolčića lucijskog stolčeka, čija izrada mora trajati punih dvanaest dana, a svrha mu je da se na polnoćki, isključivo s njega može ugledati i prepoznati koja je žena coprnica ili mora. Po sljedećim danima do Božića, gatala se prognoza vremena po mjesecima i idućoj godini. Pečenje posebne pogače bez masti, njeno darivanje ukućanima i blagu u zamišljenom zatvorenom magijskom krugu, koji je, vjerovalo se, osiguravao zdravlje, pokušavala se pribaviti potpuna zaštita u nevoljama, bolesti i raznoraznom zlu.


BOŽIĆNA PŠENICA
Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodno-sti. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajedni-cama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.

U krajevima gdje se na Svetu Barbaru nije sijala pšenica to se običavalo za Svetu Luciju, a njeno sijanje i rast je pribavljao snagu i obilje kroz iduću godinu.
U narodu se ova svetica smatrala zaštitnicom vida, pa su uz njen dan postojale zabrane tkanja, vezenja ili šivanja. Pučko etimologijsko značenje lux, lucere prevodi kao svjetlost, a značenje se veže uz nošenje žeravice i gatanje, te obilaske mladeži po kućama u kojima su obitavale djevojke. Njih su strašili osvjetljenim, izdubenim bundevama (s izrezanim licem). Gorjani u Slavoniji znaju za običaj luce u kojemu glavnu riječ ima muškarac maskiran u babu. On je uoči dana Svete Lucije obilazio kuće u kojima su ženska djeca i pitao da li eklaju - štrikaju i znaju li se Bogu moliti. "Ona" je nosila u starom loncu žeravicu, prijeteći onima koji to ne znaju. Po svjedočenju narodnih kazivača s početka stoljeća djeca su se bojala sudionika ovog običaja i dugo ga pamtila.
Lik svete Lucije svojim vrlinama svijetli i u velikogoričkom kraju. Još u 16. stoljeću u Lukavcu podignuta je kapelica s njoj posvećenim oltarom i kipom svetice. Na tom mjestu su suci Plemenite općine turopoljske u mnogim teškim vremenima i pogibeljnim trenucima svoje povijesti tražilo svjetlo mudrosti u svojim odlukama. Na spomendan ove svetice birao se župan općine turopoljske, dok u novije vrijeme Dan svete Lucije se utvrduje kao dan Grada Velike Gorice.
Od tog dana u hrvatskoj tradiciji postupno se izrađivao karakteristični nakit za kuću i božićnu smreku. Nekadašnji cimer ili kinč u sjeverozapadnoj Hrvatskoj - zelenilo (grane zimzelena ili smreke obješen na stropnu gredu) okićeno papirnatim ružicama i lančićima, orasima i lješnjacima, jabukama, božićnicama i licitarima izradivali su ukućani, odnosno odrasli koji su za to imali dara s djecom kojima je to predstavljalo veliku radost.

Faljen budi Jezuš Kristuš!
Na tom Mladom letu zdravi veseli...

Nizom običaja adventskog razdoblja kretao se uobičajeni godišnji ciklus, a posebnost narodnih običaja dočaravao je badnji dan u kojemu su se događale mnogobrojne radnje pripreme za svetkovinu rodenja Spasitelja, po ukorijenjenoj kršćanskoj tradiciji, ili onoj starijoj pretkršćanskoj u kojoj se započinjalo Mlado ljeto.


Jaslice, ručno izrađene ili kartonske, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno su podsjećanje na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta nalazile samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veličini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st.


Badnjak (24.12.) dolazi od staroslavenske riječi bodar ili badar što znači biti budan i po narodnom tumačenju bdjeti i iščekivati dolazak Spasitelja. Badnji dan, premda je od pokrštenja Hrvata poprimio kršćansku tradiciju, sačuvao je bogatstvo različitih magijskih vjerovanja, gatanja i predskazanja, što je baštinjeno iz pretkršćanskih tradicija praslavenskog i indoeuropskog kulturnog kruga. Znakovi Božića prepoznatljivi su u prisutnosti zelenila, slame i svijeće.
Božićno žito posijano na Svetu Barbaru ili Luciju u narodu osigurava dobru ljetinu kroz iduću godinu. Prisutnosti zelenila na božićnom stolu ili pod smrekom pridaje se magijska oznaka plodnosti u doba kada je gotovo sve pod zemljom ili prekriveno snijegom, da bi utjecalo na buđenje i osiguravanje rasta i napretka u predstojećim mjesecima.
Prema mišljenju dr. Belaja "božićno žito ili kulrni vrtići uklapaju se u seljački praznik nove godine koji je tijekom dugih vjekova počinjao na Božić... U stvari se pred očima sudionika novogodišnjih obreda kroz desetak dana odvija kultno sijanje, klijanje i rast osnovnog sredstva za prehranu, temelj ratareve egzistencije... Klijanje zrnja smisleno se uklapa u niz obreda kojima je svrha kultna obnova, renovatio, koja se postiže pričanjem mitova i ritualnim ponašanjem (oponašanjem) mitskog stuaranja, čina koji se doduše jednoč in illo tempore, no koji je potrebno uvijek nanovo ponavljati da se nebi prekinuo kontinuitet cikličkog kretanja života u svijetu. Sa srajališta te mitske misli posve je razumljivo danas zabilježeno vjerovanje, da će prisutnost proklijala zrnja na nekakav način pomoći pšenici koja je posijana u njivu."
Zelenilo (bršljan, lovor) nalazi se na i kao ukras na panjevima badnjacima (jedan ili više, ovisno o dijelu Hrvatske) - komad debla hrasta ili bukve duljine l, 5 - 2 metra. Unošenje u kuću panjeva badnjaka zabilježeno je u dinarskim predjelima, u Dalmaciji i na otocima. Najstariji zapisi iz trinaestog stoljeća u ovom dogadaju paljenja panjeva badnjaka očuvani su u Statutu Dubrovačke republike.
Specifičnost svakog dijela Hrvatske je priprema i pečenje božićnog kruha, kolača ili obrednih peciva. Slavenska tradicija pozna velike okrugle kruhove (badnjak, badnjača, letnica, ljetnica, božičnjak, žitnica, božična pogača, bravarica, navrtnjak, česnica...)
Božićni kruh se običavao zamijesiti ujutro pred izlazak sunca, a pekao se na ognjištima ili krušnim pećima. Ispečen se stavljao na stol nakon obreda posipanja slame u znaku križa i postavljanja slamnatog vjenčića uz žitna zrnja, preko čega se prekrivalo svečanim stoljnjakom. U etnografskim zapisima širom Slavonije, Srijema i Dalmacije postojali su odredeni običaji lomljenja kruha ili kolača, u kojemu se nastojalo odlomiti što veći komad, da bi se po njemu gatalo o prirodu iduće godine.



BLAGDANSKI POST I BOŽIĆNA VEČERA

Običaj je da se na Badnjak posti te da se noć provede u bdijenju do ponoći kada se odlazi na svečanu misu, a na sam Božić, 25. prosinca priprema se obilna i svečana večera. Na Badnji je dan do zvuka večernjih zvona trebalo završiti sve poslove u kući te pripremiti kolače i jelo. Dok se za Badnjak postilo, na Božić se i u najsiromašnijem domu našao barem komadić mesa, a bilo je i finoga peciva.


Potvrda iz prošlosti o kruhovima i pecivima ovog tipa gotovo da i nema, izuzevši primjer koji treba posebno naglasiti, jer potječe iz petnaestog stoljeća. Višebojna minijatura glagoljskog misala kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku mjeseca siječnja pokazuje dvije žene i muškarca koji drži veliki kruh, križa ga i dijeli. Nesumljivo da se radi o božićno - novogodišnjem kolaču.
U bunjevačkim obiteljima naročita pozornost pridaje se svečanom božićnom kruhu božićnjaku koji je trebalo znati napraviti od tri izvaljane lepinje uz četverokraki križ, te figurice od tijesta koje prikazuju u svakom od polja par volova, ptice, domaće životinje, klasje, jasle, te Majku božju u narodnoj nošnji bunjevačke Hrvatice.
Stočarska tradicija bosanskih i hercegovačkih Hrvata, te onih u zagorskoj Dalmaciji i Lici poznaje običaj darivanja blaga posebnom ispečenom pogačom sr(i)čica, navrtnjak, lomnica. Lomila se na osobit način: na glavi ili leđima ovce, ili je hvataju dvojica, pa razlomivši gataju po veličini komada o idućoj godini. Pastiri iz okolice Bihaća se i vinom napijaju, a prva i najdraža ovca dobiva osim kapljice vina, zagrljaj i poljubac uz izreku: kako se mi ljubimo, tako naše ovce ljubile svoje janjce... U siromašnim krajevima Like takoder su se spremali božićni kruhovi božićnica ili božićna pogača. Načinjena je od četiri kilograma brašna, ukrašena udubinama utisnute čaše u svježe tijesto u koju je nakon pečenja zataknuta svijeća. Pekla se pod velikom cripnjom (pekom) na otvorenom ognjištu.
Uistinu nam ne treba potvrda o egzistencijalnoj važnosti kruha i njegovih suvrstica za život čovjeka. Kruh je oduvijek bio simbol skromnosti i mjere, na što nas podsjećaju mnoge narodne poslovice i uzrečice.
Darivanje vode kruhom na Božić ili Novu godinu posebno je lijep običaj očuvan do današnjih dana na području sjeverozapadne (Gradečki Pavlovec, Žumberak) i sjeverne (Podravina, Medimurje, Slavonija) Hrvatske. Bacanjem jabuke, žita ili kruščića u vode izvora, bunara, rijeke ili potoka želi se udobrovoljiti, ugoditi duhovni svijet magičnih sila, koje su, prema narodnim vjerovanjima, obitavale ondje. Obično bi djevojka darivala vodu gatajući o budućem ženiku izgovarajući tekst:

"Zdenec koplenec,
ja tebi dara,
ti meni para.
Ja vidim do dna,
za mož sam godna... "

Sve do 1850. u Hrvatskoj se nije običavalo kititi drvce, iako takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila
bjelogorična. Tek učestalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogorična drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira
ili staklenim figurma ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenucima. Iako se običaj kićenja stabla javlja u Hrvata relativno kasno, kićenje doma zelenilom od davnine je uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca. U primorskim krajevima običaj je bio da djeca kuću ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu.

Unošenjem slame i njena prisutnost u predvečerju badnjeg dana važan je dio božićnih običaja. Središnji događaj unošenja božića (veliki kup slame, otave i djeteline vezan užetom) kojeg bi kućedomaćin svečano donio uz pozdrav - Faljen Isus i Marija, našto bi ukućani prigodno odgovorili, dodali mu u ruku svijeću, te ga ponudili vinom ili kruhom. Od toga bi on uzeo tri gutljaja i zalogaja, sjeo na slamu i počeo izgovarati želje:

Daj nam Bog na ovo Novo leto sreću, zdravlje, mira i božjeg blagoslova. Daj nam Bog i cujzekov, telekov, i pajcekov, picekov, micekov i pesekov; grožđa, sena, deteline, otave, kruha, u šumi žira i božjega mira...

(Gradički Pavlovec, kod Vrbovca)


Potom bi uzeo strugajnu ili gruaču (posudu načinjenu iz izdubenog komada drveta, a u njoj se gruhao kruh za pečenje) u kojoj se nalazi žitak (pšenica, kukuruz, raž, ječam, proso, heljda, grah, bundevine koštice i riža), jaje, mrkva, češnjak crveni luk i poriluk, kuhani špek, te posebni kruščić i posipao dijagonalno u križ. Nakon toga položio bi na stol brus, novac, četku i česalo za konje, ham i stepicu (stupa za maslac) ispod stola i prostro slamu pod stol. Tada bi odvezao uže i privezao ga za nogu koja je došla od istoka. Domaćica bi ga pitala: Kaj vežeš? Na to bi on odgovorio: Tatu ruke, vuku zube, lisici krampe, a jastrebu lampe i krampe!
Na stol se stavljao i molitvenik i krunica, te donosila strugajna puna žitka. Djeca su se tada zabavljala na razastrtoj slami ispod stola, nakon čega je uslijedila posna večera uz molitve za sve ukućane i pokojnike. Propisana posna večera sastojala se u gotovo svim krajevima od ribljih jela, pouljenog graha, raznoraznih kaša skuhanih na slanoj vodi, krumpira, zelja, te suhog voća. Svaki dio Hrvatske ima specifični jelovnik, poput onog zabilježenog u Remetincu kod Zagreba (koščenka - juhe od bučinih koštica).

PONOĆKA
Iz svečano ukrašenog doma ukućani se spremaju na misu ponoćku. Pjevaju se prigodne pjesme (U to vrime godišća, Narodil nam se kralj nebeski, Radujte se narodi, Svim na zemlji itd). Ponoćka zauzima istaknuto mjesto u božićnim događanjima. To je misa koja privlači proročanskim sadržajem, radošću, obiteljskim prožimanjem. Crkve su u ovoj noći pune, vjerojatno kao nikada u godini. U svečanoj atmosferi čekanja Isusovog rođenja škrte riječi bogate su sadržajem. Srce je puno.

Nakon unošenja slame slijedili su poslovi oko uredenja svetog kuta u kojemu su inače visjele svete slike. Na ladicu (vrsta škrinje u kojoj se čuvalo ruho ili žito) ili ormarić stavljalo se božićno drvce ili smreka okićena ružicama od kreppapira, jabukama božićnicama, obojenim orasima i lješnjacima, lančićima i zvjezdicama od papira ili pokojim licitarom i slatkišem. Stariji su postavljali uz pomoć djece i jaslice koje su nam pristigle posredstvom franjevaca. Po uzoru na njih posebno su se isticali vrsni pučki graditelji drvenih ili papirnatih jaslica (primjer jaslica izdjelan od drva iz Čučerja kod Zagreba očuvan je u Etnografskom muzeju u Zagrebu).
Zanimljivi su ukrasi lusteri od ražene slame i graha kao specifičnost naivnih umjetnika okolice Zagreba, Karlovca, Vrbovca ili Podravine. Oni su bili obješeni na stropnu gredu samo u božićno doba.

Božićna noć je prema vjerovanjima, puna prisutnih zlih sila koje treba umilostiviti. Stoga postoje određene radnje, poput puštanja mačka na tavan, prije nego bi netko od ukućana stupio onamo nogom, ili bacanje kamena u noć ispred kuće, kako bi ukućani krenuli na polnoćku. Magija zdravlja je prisutna u običaju polaganja dlanova na prozor koji je gledao na sjever, proricajući dobro zdravlje u idućoj godini (Gradečki Pavlovec).

BADNJAK
Ova je riječ izvedena iz slavenskog glagola bdjeti, a označava večer kada se bdije. Tijekom dana na Badnjak su svi ukućani zaposleni: ustaje se rano, uređuje se kuća, priprema se badnjak (drvo, panj) ili barem grančica, pale se svijeće, priprema se kolač, u kuću se unosi božićna slama. Stara je navada da se načine jaslice i taj je običaj u svijetu poznat više od 600 godina. Kićenje božićnog drvca podrijetlom je iz Njemačke, a u Hrvatsku dolazi iz Austrije sredinom 19.st.
Na Badnjak valja vratiti dugove i svi se moraju izmiriti. Navečer, istoga dana, su već svi poslovi završeni. Slavi se rođenje Isusovo i može početi badnja, nemrsna večera. Ona se najčešće sastoji od ribe (često bakalar) kao starokršćanskog jela, pouljenog graha, krumpira, salate ili sušenog voća. Tijekom večeri dovršava se kićenje drvca, pod koje se stavljaju jaslice i slama, pšenica, jabuke, orasi, lješnjaci, suhe smokve i drugo voće.

Božić je dan mira i spokoja na zemlji, pa se u skladu s takvim vjerovanjem i ponašalo u kući i selu. Obilja je bilo na božićnom stolu u raznovrsnosti jela, kolača, mesa i pića. Slično je bilo izražavanje želja koje su se prenosile medusobno unutar obiteljskog i prijateljskog kruga. Najsvečanije je bilo u crkvi gdje su se pjevale narodne popijevke, te u kući koja je taj dan okupljala sve ukućane i najbližu rodbinu. Nepisani običaji opisuju muškarca (položaj, polaznik) i muškaree čestitare (koledare, kolendare) koji bi dolazili u kuću na Božić ili drugi dan Božića uz izricanje dobrih želja ukućanima, sve uz magijske radnje, izreke za obilje, zdravlje i urod u idućoj godini.

Drugi dan Božića, Stjepandan ili Štefanje, slavio se naročito u onim kućama u kojim je bio
slavljenik tog imena. Okolica Zagreba pozna običaj čestitara i muzikaša koji su dolazili na taj dan, zbijajući šale pjevali prigodne popijevke:

Dobro jutro mili Stevo,
Daj nam stani, pa pogledaj ko je vani
Došli su ti kum i kuma, daj donesi flašu ruma,
Došli su ti muzikaši, uzmi metlu pa ih spraši.

Nakon njih domaćini bi ih počastili jelom i pićem kao na Božić.

Na treći dan nakon Božića, Ivandan ili Januševo, iznosila bi se božićna slama, te dio stavljao kokošima u gnijezda, a dio na voćke i trsje, sve sa željama za plodnost. U Čučerju bi ljudi govorili stavljajuči slamu na voćku: Ja slivice (jabučice i dr) darujem tebe, ti daruješ mene! Slamnati vijenac ispod božićnog stoljnjaka, žito, te pokupljene mrvice kruha ili kolača sa stola su plodonosni i ostavljaju se u ostavi, nose kokošima ili bacaju na njive. Ponegdje bi se krušne mrvice čuvale kao obrana od bolesti uha ili grlobolje, te se tako vjerovalo u ozdravljenje.

Dan nevine dječice, Rodoševo ili Šibarjevo (28.12.) pamti se po momcima koji su obilazili kuće u kojima su bile djevojke, šibajući ih za zdravlje. Otkupljivale su se voćem, kolačima i pićem. Običaj se održao do današnjih dana, a šibaju se sva djeca (sjeverozapadna Hrvatska).

Od Božića do Tri kralja (6.1.) obilazili su sela zvezdari ili tri kralja. To su obično tri dječaka V od kojih je jedan nosio zvijezdu načinjenu od sita i papira uz pridodane ukrase. Ovaj običaj udomaćio se u Hrvatskom zagorju, Prigorju i Posavini. Na staru i Novu godinu bilo je svega obilja, kao na Božić. Navečer na Silvestrovo (31.12.) narod je običavao ići na misu zahvalnicu. Nova godina nije bogata običajima, ili se pak pojavljuju isti i slični običaji kao na Božić (kao na Božić postoji običaj darivanja vode, zdenca ili bunara jabukom s kinča ili umivanje lica. Ovo su radile djevojke, proricujući vrijeme udaje).
S danom Tri kralja božićna priča bi se lagano privodila kraju, da bi se opet iduće godine nastavila, ponovila, često s u istom ili nešto drugčijom običajnom inačicom ilibi se znalo dogoditi da, nažalost, iščezne i nestane u noći ili snijegu. Ljudi su ove običaje čuvali, prenoseći je na mlade naraštaje iz godine na godinu. Veselili su im se i za njih živjeli gotovo cijelu godinu, s nadom da će im iduća biti bolja, plodonosnija i puna ostvarenih želja. Jedino tako smo opstali i u onim vremenima kada se činilo da nas više nikad neće biti. S ponosom na naše pretke i blago koje su nam ostavili u mnoštvu običaja božićnog razdobllja, živimo i danas na kraju drugog tisućljeća. Uz želju da će ovi običaji prikazani ovom prigodom etnografsko - edukativnom izložbom zaživjeti, čime ne bismo dopustili njihovo izumiranje.

Lucija Franić - Novak, dipl. etnologinja
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Sub Dec 01, 2012 10:02 am



Počinje advent - danas je prva nedjelja došašća









Četiri nedjelje došašća koje
neposredno prethode blagdanu Božića simbol su četiri tisućljeća koliko
je, po Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.
Adventska priprava među vjernicima i u Crkvi započela je u 4. stoljeću
na Istoku, a od 7. stoljeća ustaljena je i na Zapadu. Prva nedjelja
došašća najbliža je blagdanu Andrije Apostola koji se slavi 30.
studenoga. Kako uči Crkva, kroz vrijeme došašća vjernici se
pripravljaju na osobni susret s Kristom kroz liturgijska slavlja,
molitvu, pokoru i



odricanja.Vanjsko obilježje došašća je tradicionalni adventski vijenac
od zimzelenih grančica s četiri voštane svijeće koji se stavlja na stol
prve nedjelje adventa kad se zapali prva svijeća. Svake nedjelje upali
se još jedna tako da do četvrte nedjelje gore sve četiri svijeće.
________
Ovo kaže crkva .
U praksi ,u katoličkim zemljama ,to znači početak meseca raznih svečanosti ,ukrašavanja gradova ,i naravno -prigodnih rasprodaja .
Deca dobijaju prvu najavu "darivanja" koje ih očekuje u seriji-sv Nikola ,Božić ,Nova Godina

A prva najava za decu je tkzv "adventski kalendar "




To nije ništa drugo nego bombonjera -a poenta da se svaki dan uzme samo jedna čokoladica .(Takvi kao moj sin-su operušali celu kutiju -prvi dan )
A po kućama ,obavezna dekoracija -adventski venac.











Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
Krupljanka

avatar

Godina : 50
Location : Beograd
Datum upisa : 13.04.2009

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Sub Dec 01, 2012 10:05 am




Srecno!
Nazad na vrh Ići dole
Danubius
Čuvar Vatre
avatar

Godina : 56
Location :
Datum upisa : 19.01.2008

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Dec 02, 2012 9:44 am

Kod mene -tačnije ,moje mame ikonografija već postavljena . Tačka 1-advent .
Pa će dalje ,sve po redu ......
Sem što će verovatno izostati otimanje među unucima ko će da pali sveću ,i dedini komentari po tom pitanju (deda je "obožavao "kada se njih troje skoro potuku za svečanim stolom ,samo što ih nije oterao od stola svaki put )























Poslednji izmenio Danubius dana Ned Dec 02, 2012 7:26 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
http://danubius.bestoforum.net/
AstrinaKomsinica
Master Spamer
Master Spamer
avatar

Location : Daleko
Humor : :)
Datum upisa : 22.01.2011

PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   Ned Dec 02, 2012 11:44 am

Sretan pocetak Adventa:) Ovo je uvijek lijep mjesec:)
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)   

Nazad na vrh Ići dole
 
DOŠAŠĆE ili ADVENT (katolički božićni post)
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 3Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
 Similar topics
-
» Pohvalite člana ili post
» Sta posle vise neuspesnih IVF/ICSI
» POSNA JELA (post na vodi, na ulju i obican post)
» POSNA JELA
» Post

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
DANUBIUS FORUM @ osnovano 2007 -  :: ĆASKAONICA /DEBATNI KLUB :: ČESTITKE I POZDRAVI *PRAZNICI*PROSLAVE *SVETKOVINE * :: VERSKI I DRUGI PRAZNICI-
Skoči na: